ESB uglavnom ne mijenja kapitalne zahtjeve za 2024. i preusmjerava nadzorne prioritete

19. prosinca 2023.

• Iz rezultata SREP‑a vidljivo je da banke imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije te povećanu profitabilnost.
• S obzirom na pogoršanje očekivanja u vezi s rizicima, ključna područja nadzornih radnji i dalje su unutarnje upravljanje, upravljanje rizicima i planiranje kapitala.
• Ukupna prosječna ocjena na temelju SREP‑a uglavnom je nepromijenjena. Zahtjevi u sklopu drugog stupa u pogledu redovnog osnovnog kapitala, koji su za 2023. u prosjeku iznosili 1,1 %, za 2024. u prosjeku iznose 1,2 %.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka u pogledu redovnog osnovnog kapitala povećani su s 10,7 % na 11,1 % zbog utjecaja makrobonitetnih politika.
• Nadzorni prioriteti prilagođeni su kako bi se nadzor usredotočio na izgradnju otpornosti na kratkoročne rizike, jačanje unutarnjeg upravljanja i upravljanja klimatskim rizikom i rizikom za okoliš te na daljnji napredak na područjima digitalne transformacije i operativne otpornosti.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) za 2023. te nadzorne prioritete za razdoblje od 2024. do 2026.

SREP je temeljna aktivnost koju provode europska nadzorna tijela za bankarstvo kako bi procijenila rizike s kojima se suočavaju banke i njihovu sposobnost upravljanja tim rizicima. Na temelju rezultata SREP‑a ESB za svaku banku određuje kapitalne zahtjeve te kvalitativne mjere za otklanjanje manjkavosti. Rezultati SREP‑a uzimaju se u obzir i u nadzornim prioritetima ESB‑a za sljedeće tri godine.

Bankarski sektor europodručja pokazao se snažnim i otpornim i u 2023. Banke su u prosjeku održale dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, koje znatno premašuju one određene regulatornim zahtjevima. Profitabilnost banaka ponovno je na razinama koje nisu zabilježene više od desetljeća. Zahvaljujući tomu ojačala je sposobnost banaka da podnesu vanjske šokove, što je vidljivo iz rezultata testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a iz 2023.

Međutim, slabi makroekonomski izgledi i pooštreni uvjeti financiranja i dalje su izvor rizika za europske banke. Brzo povećanje kamatnih stopa imalo je pozitivan utjecaj na ukupnu profitabilnost banaka, no on će slabjeti kako banke budu prenosile više kamatne stope na deponente. Više kamatne stope istodobno su pridonijele kreditnom i likvidnosnom riziku te riziku vrednovanja. U previranjima na tržištu u ožujku 2023. pokazalo se koliko je važno učinkovito upravljati kamatnim rizikom u bankarskom sektoru.

U tim okolnostima prosječna ocjena na temelju SREP‑a uglavnom je nepromijenjena i iznosi 2,6 (1 je najbolja, a 4 najlošija ocjena), pri čemu je 70 % banaka dobilo istu ocjenu kao i 2022., 14 % je dobilo lošiju a 15 % bolju ocjenu.

ESB je pojačao aktivnosti kako bi potaknuo banke na djelovanje u vezi s još neispunjenim zahtjevima iz nalaza nadzora i mjerama koje su im određene. Odredio je kvalitativne mjere, koje su ključni nadzorni alat, prije svega kako bi banke otklonile manjkavosti povezane s unutarnjim upravljanjem, upravljanjem kreditnim rizikom i planiranjem kapitala. Važno je da banke i dalje osobitu pozornost daju pitanju unutarnjeg upravljanja, s obzirom na to da su za njih tri četvrtine određene mjere za otklanjanje manjkavosti na tom području. Znatno veći broj mjera određen je radi rješavanja pitanja likvidnosnog rizika i kamatnog rizika u bankovnoj knjizi, i to zbog promjena makrofinancijskog okružja.

Tijekom ciklusa 2023. nadzorna tijela nastojala su svojim aktivnostima steći bolje razumijevanje činitelja koji slabe poslovne modele. Uočila su da se česte strukturne slabosti mogu pripisati slabom strateškom planiranju i nedovoljnoj diversifikaciji, čiji utjecaj dodatno pogoršavaju nedostatci u unutarnjem upravljanju.

Nakon procjene došlo je do blagog povećanja zahtjeva u sklopu drugog stupa za pojedinačne banke u pogledu redovnog osnovnog kapitala, i to s prosječnih 1,1 % na otprilike 1,2 % imovine ponderirane rizikom. Zahtjev u sklopu drugog stupa obuhvaća dodatne zahtjeve za rizično financiranje zaduživanjem u osam banaka te dodatne zahtjeve za neprihodonosne izloženosti u 20 banaka.

Kad je riječ o redovnom osnovnom kapitalu, prosječni ukupni zahtjevi i neobvezujuća preporuka u sklopu drugog stupa povećali su se s 10,7 % za 2023. na 11,1 %. Do tog je povećanja došlo prije svega zato što su u nekoliko država ponovno uvedeni ili su povećani protuciklički zaštitni slojevi kapitala te, u manjoj mjeri, zbog promjena profila rizičnosti i dodatnih zahtjeva za neprihodonosne izloženosti. Kad je riječ o ukupnom kapitalu, ukupni zahtjevi i preporuka u sklopu drugog stupa neznatno su se povećali, i to s 15,1 %, koliko su iznosili u ciklusu SREP‑a 2022., na 15,5 % imovine ponderirane rizikom.

ESB je prvi put primijenio zahtjev u sklopu drugog stupa koji se odnosi na omjer financijske poluge, i to u šest banaka s posebno visokim rizikom prekomjerne financijske poluge. Taj obvezni zahtjev koji se određuje pojedinačnim bankama i dopunjuje zahtjev za minimalni omjer financijske poluge od 3 %, obvezujući za sve banke, u prosjeku je iznosio 10 baznih bodova. ESB je primijenio i preporuku u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge u sedam banaka.

Osim toga, ESB je trima bankama odredio kvantitativne likvidnosne mjere, kojima zahtijeva minimalna razdoblja opstanka i zaštitni sloj likvidnosti u određenoj valuti.

U tim je okolnostima ESB u određenoj mjeri preusmjerio svoje nadzorne prioritete za sljedeće tri godine. Kako bi ojačao otpornost banaka na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove (1. prioritet), ESB će od banaka zatražiti da otklone nedostatke u okvirima za imovinu i obveze te u upravljanju kreditnim rizikom i kreditnim rizikom druge ugovorne strane. Banke također moraju ubrzati učinkovito otklanjanje nedostataka u unutarnjem upravljanju i upravljanju klimatskim rizikom i rizikom za okoliš (2. prioritet). Nadalje, moraju ostvariti daljnji napredak u digitalnoj transformaciji i izgradnji snažnih okvira operativne otpornosti (3. prioritet).

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Andrei Zizoli, tel.: +49 69 1344 6551.

Bilješke

• SREP je godišnji postupak u kojem nadzorna tijela ispituju rizike banaka te određuju kapitalni zahtjev i preporuku za svaku pojedinačnu banku (kao dopunu zakonski propisanim minimalnim kapitalnim zahtjevima). U SREP‑u se ocjenjuju četiri glavna elementa: održivost poslovnih modela, adekvatnost unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, rizici za kapital te rizici za likvidnost i financiranje. Svakom elementu dodjeljuje se ocjena od 1 do 4 (1 je najbolja, a 4 najlošija ocjena). Te se ocjene zatim kombiniraju kako bi se dobila ukupna ocjena (također od 1 do 4).
• Ciklus SREP‑a 2023. uglavnom se zasnivao na podatcima zabilježenima na kraju 2022. godine. Odluke koje su proizišle iz SREP‑a 2023. primjenjuju se u 2024.
• Očekivanja o držanju kapitala na temelju SREP‑a izražavaju se kao zahtjev i preporuka u sklopu drugog stupa. Zahtjev u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 requirement, P2R) obuhvaća rizike koji nisu, uopće ili u dovoljnoj mjeri, uzeti u obzir prvim stupom. Preporukom u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 guidance, P2G) određuje se razina kapitala koju banka treba održavati kako bi imala dovoljan zaštitni sloj kapitala da izdrži stresne uvjete (ta razina procjenjuje se u prvom redu na osnovi nepovoljnog scenarija u nadzornim testiranjima otpornosti na stres). Zahtjev u sklopu drugog stupa obvezujući je i povrede mogu imati izravne pravne posljedice za banke, dok preporuka u sklopu drugog stupa nije obvezujuća.
• Zahtjev u sklopu drugog stupa ne obuhvaća rizik prekomjerne financijske poluge, nego je taj rizik obuhvaćen zahtjevom u sklopu drugog stupa koji se odnosi na omjer financijske poluge. Zahtjev u sklopu drugog stupa koji se odnosi na omjer financijske poluge izražava se kao postotak mjere izloženosti omjera financijske poluge, koja uključuje imovinu i izvanbilančne stavke banke, neovisno o njihovoj rizičnosti. Taj se zahtjev stoga ne zasniva na rizicima.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka jesu zahtjevi u sklopu prvog i drugog stupa + zahtjev za kombinirani zaštitni sloj + preporuka u sklopu drugog stupa. Dodatne informacije o redoslijedu sastavnica kapitala možete pronaći na mrežnim stranicama o nadzornoj metodologiji. Svi podatci navode se kao postotci imovine ponderirane rizikom.
• Zahtjevi za kombinirani zaštitni sloj odnose se na zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj kapitala i sistemske zaštitne slojeve (pri čemu se sistemski zaštitni slojevi sastoje od zaštitnih slojeva za globalne sistemski važne institucije, ostale sistemski važne institucije i sistemski rizik), a riječ je o zakonskim zahtjevima koji su određeni u Direktivi o kapitalnim zahtjevima EU‑a (CRD IV) ili u nacionalnom pravu.