ESB uglavnom ne mijenja kapitalne zahtjeve za 2023. jer su banke i dalje otporne

8. veljače 2023.

• Ocjene na temelju SREP‑a uglavnom su nepromijenjene: iz rezultata SREP‑a vidljivo je da banke imaju dobre kapitalne i likvidnosne pozicije te povećanu profitabilnost.
• CET1: ponderirani prosjek zahtjeva u sklopu drugog stupa i dalje je 1,1 %, kao i u prošloj godini.
• CET1: ponderirani prosjek ukupnih kapitalnih zahtjeva i preporuka u redovnom osnovnom kapitalu povećan je s 10,4 % na 10,7 % zbog utjecaja makrobonitetnih politika.
• Ključna područja nadzornih radnji i dalje su kreditni rizik i unutarnje upravljanje.

Europska središnja banka (ESB) danas je objavila rezultate postupka nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) za 2022. Tim se postupkom provodi ukupna procjena izazova s kojima se suočavaju značajne institucije, ali i određuju odgovarajući kapitalni zahtjevi i druge nadzorne mjere bankama od kojih se očekuje da u sljedećoj godini poštuju te zahtjeve i mjere kako bi se uspješnije nosile s tim izazovima.

SREP je proveden u okolnostima pogoršanja gospodarskih uvjeta i dinamike na financijskim tržištima nakon ruske invazije na Ukrajinu. Unatoč pogoršanju izgleda tijekom prošle godine, rast kamatnih stopa doveo je do poboljšanja profitabilnosti i pojačanog stvaranja kapitala. Banke su u prosjeku održale dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, pri čemu je velika većina njih imala više kapitala nego što je određeno kapitalnim zahtjevima i preporukama iz prethodnog ciklusa SREP‑a. Osim toga, ocjene na temelju SREP‑a uglavnom su ostale nepromijenjene.

»Banke su dobro podnijele negativan gospodarski učinak ruske invazije na Ukrajinu zahvaljujući svojim snažnim kapitalnim i likvidnosnim pozicijama, povećanju profitabilnosti i kontinuiranom poboljšanju kvalitete imovine«, rekao je predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a Andrea Enria. »Međutim, suočavat ćemo se s izazovima dok god rat traje, a učinci rasta kamatnih stopa zahtijevaju pozorno praćenje. Banke moraju otkloniti dugotrajne slabosti, osobito u svojim okvirima za kontrolu rizika i upravljanje, te razborito procijeniti buduća kretanja.«

ESB je 2022. pokrenuo više inicijativa s ciljem poticanja odgovora banaka na srednjoročne strukturne transformacije, kao što su digitalizacija financijskog sustava i prijelaz na zeleno gospodarstvo. Te su inicijative osmišljene kako bi se u SREP uključili tematska provjera rizika povezanog s klimatskim promjenama i rizika za okoliš te rezultati testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik. ESB je pokrenuo i projekt prikupljanja znanja u cijelom bankarskom sektoru radi praćenja digitalne transformacije i prilagodbe poslovnih modela.

Ponderirani prosjek zahtjeva u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 requirements, P2R) koji je ESB odredio za ukupni kapital u 2023. u skladu je sa zahtjevima za prethodne godine i iznosi 2,0 % imovine ponderirane rizikom (prosjek za 2022. iznosio je 1,9 %).

Zahtjevi u sklopu drugog stupa za redovni osnovni kapital (engl. Common Equity Tier 1 capital, CET1) određeni za 2023. također su ostali uglavnom nepromijenjeni i iznose 1,1 %.

S obzirom na to da u 2022. nije provedeno testiranje otpornosti na stres za kapital na razini cijelog SSM‑a, preporuke u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 guidance, P2G) ostale su uglavnom nepromijenjene i u prosjeku iznose 1,3 %.

Na temelju SREP‑a u 2022. određeni su dodatni zahtjevi u sklopu drugog stupa za neprihodonosne izloženosti za 24 banke koje nisu zadovoljile očekivanja ESB‑a povezana s pokrivenošću neprihodonosnih kredita odobrenih prije 26. travnja 2019. Institucije se potiče da otklone te nedostatke. Ukupni manjak rezervacija za neprihodonosne kredite iznosio je 7 baznih bodova imovine ponderirane rizikom na kraju ciklusa SREP‑a. Banke koje aktivno rješavaju problem manjka rezervacija u odnosu na očekivanja ESB‑a taj će dodatni zahtjev moći brzo smanjiti tijekom 2023. i neće morati čekati sljedeći SREP.

Za nekoliko banaka s vrlo velikim izloženostima transakcijama uz financijsku polugu ili s vrlo manjkavim kontrolama rizika u toj liniji poslovanja u zahtjeve u sklopu drugog stupa uključen je i dodatni kapitalni zahtjev.

ESB je prvi put u sklopu SREP‑a procijenio i rizik prekomjerne financijske poluge. Cilj je bio utvrditi koje banke trebaju primijeniti kvalitativne mjere ili zahtjeve u sklopu drugog stupa za omjer financijske poluge. ESB je nakon procjene odredio kvalitativne mjere za četiri banke.

Za nadolazeće razdoblje ukupni kapitalni zahtjevi i preporuke povećani su s prosječnih 14,7 % imovine ponderirane rizikom u prethodnom ciklusu SREP‑a na 15,0 %.

Prosječni iznos ukupnih kapitalnih zahtjeva i preporuka u redovnom osnovnom kapitalu povećan je s 10,4 % imovine ponderirane rizikom za 2022. na oko 10,7 % za 2023. Na kraju trećeg tromjesečja 2022. prosječni iznos redovnog osnovnog kapitala značajnih institucija iznosio je 14,7 % rizikom ponderirane imovine.

Povećanje ukupnih kapitalnih zahtjeva i preporuka uglavnom je posljedica makrobonitetnih politika koje su odredila nacionalna nadležna tijela. Tijekom 2022. nekoliko je nacionalnih tijela najavilo povećanja protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala i zaštitnih slojeva za sistemski rizik, koja se primjenjuju od početka 2023. Time su povećala prosječni zahtjev za kombinirani zaštitni sloj s 3,6 % imovine ponderirane rizikom u prvom tromjesečju 2022. na 3,8 % imovine ponderirane rizikom u prvom tromjesečju 2023.

Prosječna ukupna ocjena na temelju SREP‑a u 2022. bila je uglavnom nepromijenjena: 92 % obuhvaćenih banaka dobilo je istu ukupnu ocjenu na temelju SREP‑a kao i u 2021. Polovica preostalih 8 % dobila je lošiju ocjenu.

ESB je odredio kvalitativne mjere prvenstveno na područjima unutarnjeg upravljanja i kreditnog rizika. Na tim su područjima nadzorna tijela, u skladu s nadzornim prioritetima utvrđenima za razdoblje od 2022. do 2024., promatrala širu kvalitetu okvira banaka za unutarnju kontrolu rizika i učinkovitost upravljačkih tijela banaka.

Što se tiče unutarnjeg upravljanja, nadzorna tijela izrazila su zabrinutost povezanu s pitanjima učinkovitosti i sastava upravljačkih tijela banaka, njihove kolektivne prikladnosti i funkcije nadzora. Na području upravljanja rizicima zabrinutost u prvom redu izaziva činjenica da banke nisu dovoljno jasne u pogledu svoje sklonosti preuzimanju rizika i da imaju neodgovarajuću praksu za procjenu rizika povezanog s klimatskim promjenama i rizika za okoliš te upravljanje tim rizicima.

ESB je također utvrdio da mnoge banke nemaju dovoljno resursa u kontrolnim funkcijama (upravljanje rizicima, usklađenost i unutarnja revizija). Istodobno, mnoge banke nisu u dovoljnoj mjeri poboljšale svoje kapacitete za agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o njima. To je pak negativno utjecalo na kvalitetu podataka i sposobnost banaka da sastavljaju nestandardizirana izvješća. Mnoga IT okružja i dalje su rascjepkana i neusklađena, što otežava agregiranje podataka i izvješćivanje.

Rat u Ukrajini doveo je i do povećanja operativnih rizika i rizika povezanih s informacijskom tehnologijom / kibersigurnošću, zbog čega su banke morale ukloniti manjkavosti u svojim sporazumima o eksternalizaciji te u okvirima za informacijsku sigurnost i kiberotpornost.

Unatoč kontinuiranom smanjenju neprihodonosnih kredita, ocjene kreditnog rizika više od polovice uključenih banaka bile su nepromijenjene. Pojavili su se znakovi latentnoga kreditnog rizika, pri čemu su udjeli kredita u drugoj fazi i u restrukturiranju ostali iznad pretpandemijskih razina, dok je pokrivenost kredita u drugoj fazi za mnoge banke pala ispod pretpandemijskih razina. Na ocjene u 2022. nastavili su utjecati dugotrajni nedostatci u kontroli rizika, posebno na području klasifikacije kredita i provedbe EBA‑inih Smjernica o odobravanju i praćenju kredita.

Predstavnici medija mogu se s upitima obratiti Andrei Zizoli, tel. +49 170 2292502.

Bilješke

• SREP je godišnji postupak u kojem nadzorna tijela ispituju rizike banaka te određuju kapitalni zahtjev i preporuku za svaku pojedinu banku (kao dopunu zakonski propisanim minimalnim kapitalnim zahtjevima). U SREP‑u se ocjenjuju četiri glavna elementa: održivost poslovnih modela, adekvatnost unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, rizici za kapital te rizici za likvidnost i financiranje. Svakom elementu dodjeljuje se ocjena od 1 do 4 (1 je najbolja, a 4 najlošija ocjena). Te se ocjene zatim kombiniraju kako bi se dobila ukupna ocjena (također od 1 do 4).
• Ciklus SREP‑a 2022. uglavnom se zasnivao na podatcima zabilježenima na kraju 2021. godine. Odluke koje su proizišle iz SREP‑a 2022. primjenjuju se u 2023.
• Zahtjevi za kombinirani zaštitni sloj odnose se na zaštitni sloj za očuvanje kapitala, protuciklički zaštitni sloj kapitala i sistemske zaštitne slojeve (pri čemu se sistemski zaštitni slojevi sastoje od zaštitnih slojeva za globalne sistemski važne institucije, ostale sistemski važne institucije i sistemski rizik), a riječ je o zakonskim zahtjevima koji su određeni u direktivi o kapitalnim zahtjevima EU‑a (CRD IV) ili u nacionalnom pravu.
• Očekivanja o držanju kapitala na temelju SREP‑a izražavaju se kao zahtjev i preporuka u sklopu drugog stupa. Zahtjev u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 requirement, P2R) obuhvaća rizike koji nisu, uopće ili u dovoljnoj mjeri, uzeti u obzir prvim stupom. Preporukom u sklopu drugog stupa (engl. Pillar 2 guidance, P2G) određuje se razina kapitala koju banka treba održavati kako bi imala dovoljan zaštitni sloj kapitala da izdrži stresne uvjete (ta razina procjenjuje se u prvom redu na osnovi nepovoljnog scenarija u nadzornim testiranjima otpornosti na stres). Zahtjev u sklopu drugog stupa obvezujući je i povrede mogu imati izravne pravne posljedice za banke, dok preporuka u sklopu drugog stupa nije obvezujuća.
• Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuke jesu zahtjevi u sklopu prvog i drugog stupa + zahtjev za kombinirani zaštitni sloj + preporuka u sklopu drugog stupa. Dodatne informacije o redoslijedu sastavnica kapitala možete pronaći na mrežnim stranicama o nadzornoj metodologiji. Svi podatci navode se kao postotci imovine ponderirane rizikom.
• Krediti u 2. fazi uključuju imovinu za koju je nakon početnog priznavanja došlo do značajnog povećanja kreditnog rizika.