Ova stranica sadrži informacije koje nisu potpune/točne. Njihova revizija je u tijeku i ubrzo će biti objavljena ispravljena verzija.

Što je ciljana provjera internih modela?

15. veljače 2017.

Što je ciljana provjera internih modela? Što je njezin glavni cilj?

Ciljana provjera internih modela projekt je kojim se nastoji procijeniti jesu li interni modeli koje banke trenutačno upotrebljavaju usklađeni s regulatornim zahtjevima te jesu li pouzdani i usporedivi. Banke katkad upotrebljavaju interne modele za određivanje svojih kapitalnih zahtjeva prvog stupa, tj. minimalnog iznosa kapitala koji po zakonu moraju držati.

Jedan od glavnih ciljeva ciljane provjere internih modela jest smanjiti neusklađenost i neopravdanu varijabilnost koje mogu nastati kada banke upotrebljavaju interne modele za izračun svoje imovine ponderirane rizikom. Do toga može doći jer trenutačni regulatorni okvir dopušta bankama određenu slobodu pri modeliranju rizika.

Ciljanom provjerom internih modela nastoje se također uskladiti prakse povezane s određenim pitanjima. Stoga provjera pridonosi osiguravanju primjerene upotrebe internih modela.

Tako se ciljevi ciljane provjere internih modela podudaraju s dvama važnim ciljevima nadzora banaka ESB‑a, a oni su doprinos stabilnom i otpornom bankovnom sustavu proaktivnim i strogim nadzorom te stvaranje jednakih uvjeta usklađivanjem nadzornih praksi u cijelom europodručju.

Ciljana provjera internih modela započela je krajem 2015., a očekuje se da će se završiti 2019.

Zašto je ESB provodi sada?

Tijekom posljednjih nekoliko godina upotreba internih modela radi utvrđivanja regulatornih kapitalnih zahtjeva postaje sve prjepornija. Dva su glavna razloga za to:

  • Otkako su uvedeni u sklopu sporazuma Basel II, interni modeli postaju sve složeniji. Zbog toga je bankama i nadzornim tijelima sve teže razumjeti ih i procijeniti raspoređuju li se rizici točno i dosljedno.
  • Više usporednih studija pokazalo je da postoji neusklađenost i visoka razina varijabilnosti kada je riječ o kapitalnim zahtjevima izračunanim primjenom internih modela različitih banaka.

O kojem je vremenskom okviru riječ i koliki su ukupni troškovi? Koliko će osoba biti uključeno? U kojoj će mjeri sudjelovati zaposlenici nacionalnih tijela, vanjski revizori i savjetnici?

Ciljana provjera internih modela veliko je ulaganje za nadzor banaka ESB-a, kako zbog uključenih vlastitih zaposlenika tako i zbog troškova vanjskih resursa. Kada je riječ o uključenim zaposlenicima, u projektu će sudjelovati približno 100 nadzornika iz ESB-a i nacionalnih tijela.

Misije na licu mjesta provodit će se u 2017. i 2018., a moguće je da će se nastaviti i u 2019. Za svaku je misiju potrebno barem šest osoba tijekom razdoblja od najmanje deset tjedana. U 2017. će se provesti više od 100 misija. Na svakoj će misiji vanjski savjetnici činiti i do polovinu tima. Tako će ESB moći i dalje obavljati ostale tekuće nadzorne aktivnosti.

Jesu li dovršetak Basela III i ciljane provjere internih modela povezani?

Budući da se u sklopu Basela III raspravlja o tome upotrebljavaju li se interni modeli primjereno i u duhu u kojem su njihovi tvorci to zamislili, ESB-ov projekt provjere internih modela provodi se u pravom trenutku.

Ciljana provjera internih modela usmjerena je upravo na ono što se kod internih modela najčešće kritizira: ESB provjerava primjenjuju li banke ispravno svoje interne modele prvog stupa pri izračunu regulatornih kapitalnih zahtjeva i na taj način pomaže u osiguravanju primjerene upotrebe modela.

Hoće li interni modeli uopće postojati nakon dovršetka Basela III?

Unatoč otvorenim pitanjima, ESB vjeruje da interni modeli mogu imati važnu ulogu u određivanju regulatornog kapitala institucije prema njezinoj izloženosti riziku, ali samo ako se ispune određeni uvjeti: rizici se moraju primjereno modelirati, a modeli moraju davati dosljedne rezultate.

Hoće li biti obuhvaćene sve banke koje ESB izravno nadzire?

ESB će u sklopu projekta provjeriti sve banke koje izravno nadzire, a koje su odobrile interne modele prvog stupa (tri su banke izuzete iz različitih razloga, na primjer jer su u postupku spajanja). To znači da će se u sklopu projekta provjeriti 68 banaka.

Obuhvatit će se kreditni i tržišni rizik te rizik druge ugovorne strane. Kada je riječ o tim vrstama rizika, u projektu će se uzeti u obzir i buduće promjene regulatornih zahtjeva za interne modele za koje se očekuje da će se uvesti tijekom trajanja projekta.

Što će ESB učiniti s rezultatima provjere? Hoće li ih uzeti u obzir pri postupku nadzorne provjere i ocjene?

Nadzor banaka ESB-a će, u skladu sa standardnim postupkom, odmah po završetku misija na licu mjesta zatražiti od banaka da isprave sve propuste povezane s usklađenošću s regulatornim zahtjevima.

Ako banke ne ispune zahtjeve iz priručnika ESB-a o ciljanoj provjeri internih modela, ESB će izdati operativni dokument u kojem će navesti nedostatke čim provjere usporedivih banaka budu dovoljno stabilne da se osiguraju jednaki uvjeti.

Naposljetku, institucijama će se poslati odluke u kojima se od banaka traži da poduzmu korektivne mjere radi ispravljanja preostalih manjkavosti na temelju konačne verzije priručnika nakon javnog savjetovanja. Bankama će se dati dovoljno vremena za prilagodbu, osobito ako se očekivanja budu razlikovala od prijašnjih nacionalnih normi nadzornih tijela.

Hoće li se zbog provjere povisiti kapitalni zahtjevi općenito?

Važno je napomenuti da se ovim projektom nastoji smanjiti neopravdana varijabilnost među bankama pri izračunu imovine ponderirane rizikom, no da nije cilj postići povećanje imovine ponderirane rizikom. Ipak, posljedica ciljane provjere internih modela moglo bi biti povećanje ili smanjenje potreba pojedinačnih banaka za kapitalom.