Što je ciljana provjera internih modela?

15. veljače 2017. (posuvremenjeno 21. kolovoza 2019.)

Što je ciljana provjera internih modela? Koji je njezin glavni cilj?

Ciljana provjera internih modela

Ciljana provjera internih modela (engl. targeted review of internal models, TRIM), projekt je kojim se nastoji procijeniti jesu li interni modeli kojima se banke trenutačno služe usklađeni s regulatornim zahtjevima te jesu li njihovi rezultati pouzdani i usporedivi. Banke interne modele mogu primijeniti za utvrđivanje svojih kapitalnih zahtjeva prvog stupa, tj. minimalnog iznosa kapitala koji po zakonu moraju držati.

Jedan od glavnih ciljeva TRIM-a smanjenje je neusklađenosti i neopravdane varijabilnosti koje mogu nastati kada banke primjenjuju interne modele za izračun svojih kapitalnih zahtjeva.

TRIM-om se nastoji osigurati i dosljednost nadzornih praksi jer bi provjera trebala pridonijeti primjerenijoj i usklađenijoj primjeni internih modela. Ciljevi TRIM-a u skladu su s dvama važnim ciljevima nadzora banaka ESB-a, a to su jačanje pouzdanosti i otpornosti bankovnog sustava proaktivnim nadzorom i primjenom najbolje prakse s jedne strane te osiguravanje dosljedne primjene nadzornih praksi u cijelom europodručju s druge strane.

Jesu li TRIM-om obuhvaćene sve banke koje ESB izravno nadzire?

U sklopu projekta ESB upravo provjerava odobrene modele za prvi stup u svim bankama koje izravno nadzire, a koje se njima služe. No ne provjeravaju se svi odobreni modeli u svim bankama. Postoje još neke iznimke, kao npr. banke koje sudjeluju u postupku spajanja ili možda više ne podliježu izravnom nadzoru. To znači da je TRIM-om obuhvaćeno oko 65 banaka.

Provjeravaju se kreditni i tržišni rizik te kreditni rizik druge ugovorne strane (operativni rizik isključen je s obzirom na stajalište Bazelskog odbora za nadzor banaka da se za taj rizik ne bi trebali primjenjivati interni modeli).

O kojem je vremenskom okviru riječ? Koliko će se istraga na licu mjesta provesti?

ESB je u prosincu 2015. odlučio da će provesti ciljanu provjeru internih modela. Istrage na licu mjesta u sklopu TRIM-a započele su 2017. nakon pripremnih aktivnosti, kojima su tijekom 2016. utvrđeni temeljna metodologija i alati te modeli koji će se provjeravati. Dodatne istrage na licu mjesta provedene su 2018. i nastavljaju se u 2019. Očekuje se da će tijekom cijelog projekta biti obavljeno oko 200 takvih istraga.

Projekt se provodi u dvije glavne faze:

  • Prva faza obuhvatila je provjeru modela koji se primjenjuju za procjenu kreditnog rizika portfelja poslovanja sa stanovništvom te malim i srednjim poduzećima kao i tržišnog rizika i kreditnog rizika druge ugovorne strane. Istrage na licu mjesta provodile su se 2017. i u prvoj polovici 2018.
  • U drugoj fazi, koja još traje, naglasak je uglavnom na modelima koji se primjenjuju za procjenu kreditnog rizika tzv. portfelja s malim brojem statusa neispunjavanja obveza (koji obuhvaćaju izloženosti velikim i srednjim poduzećima i institucijama te specijalizirano financiranje). Ona je započela u drugoj polovici 2018. i nastavlja se u 2019.

Zašto je ESB pokrenuo TRIM?

Nakon financijske krize mnogo se raspravljalo o primjeni internih modela za utvrđivanje kapitalnih zahtjeva. Dva su glavna razloga za to.

  • Od njihova uvođenja u sklopu sporazuma Basel II interni modeli postali su složeniji. To je bankama i nadzornim tijelima znatno otežalo procjenu razvrstavaju li se rizici točno i dosljedno.
  • Više je usporednih studija pokazalo da bi mogla postojati nedosljednost i visoka razina varijabilnosti kada je riječ o kapitalnim zahtjevima koje su različite banke sa sličnim portfeljima izračunale primjenom internih modela.

Stoga se u sklopu TRIM-a nastoji smanjiti neopravdana varijabilnost u izračunu kapitalnih zahtjeva te potvrditi adekvatnost i primjerenost internih modela, a time i povećati vjerodostojnost internih modela kojima se služe banke koje podliježu europskom nadzoru banaka.

Hoće li se zbog toga općenito povećati kapitalni zahtjevi?

Projekt ima za cilj smanjenje neopravdane varijabilnosti kapitalnih zahtjeva među bankama, a ne općenito povećanje kapitalnih zahtjeva. Ipak, zbog TRIM-a bi moglo doći do povećanja ili smanjenja potreba pojedinačnih banaka za regulatornim kapitalom.

Kako ESB komunicira s bankama sudionicama?

ESB s bankama sudionicama održava stalan dijalog. Dostavlja im redovite informacije o općem statusu projekta, obavještava ih o sljedećim koracima itd. Čini to na posebnim konferencijama i radionicama, u redovitim informativnim dopisima o projektu i u bilateralnoj razmjeni te sudjelovanjem osoblja ESB-a na sektorskim događajima.