Litva: Važnost visokih standarda nadzora

29. 12. 2014.

Usvajanjem eura Litva će se 1. siječnja 2015. pridružiti Jedinstvenom nadzornom mehanizmu. Ingrida Šimonytė, zamjenica predsjednika središnje banke Lietuvos bankas, postat će članica Nadzornog odbora. U mrežnom intervjuu govori o glavnim značajkama litavskog bankarskog sektora i izazovima za nadzor banaka koji provodi ESB.

Što za Litvu znači to što postaje punopravna članica europodručja i Jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM)? Što mislite o ulasku u Nadzorni odbor kao članica?

Punopravno članstvo u europodručju u najkraćem roku oduvijek se smatralo jednim od najvažnijih koraka naše europske integracije s obzirom na to da režim valutnog odbora provodimo od 1994. godine, a da je litas vezan za euro od veljače 2002.

U takvim okolnostima cilj brzog ulaska u europodručje prirodna je strategija, osobito s obzirom na to da je naša zemlja uložila silne napore za održavanje veze litasa s eurom za vrijeme krize 2008. i 2009. godine. Članstvo u europodručju znači potpuno uklanjanje tečajnog rizika i transakcijskih troškova te još veću otpornost bankarskog sektora.

Sreća je što gotovo od samog početka ulazimo u Jedinstveni nadzorni mehanizam i Nadzorni odbor jer će biti manje potrebe za prilagodbu i usklađivanje nego što bi to inače bio slučaj. Radujem se što ću s ostalim članovima surađivati u izvršavanju zadaća radi kojih je SSM i nastao.

Sveobuhvatna procjena bila je prethodnica izravnog nadzora triju najvećih litavskih banaka koji će provoditi ESB. Koliko su banke spremne za prelazak na eurogotovinu? Koja je bila vaša uloga u tome?

Dvije od najvećih banaka imaju sestrinske banke u Estoniji i Latviji. Stoga je taj postupak za njih i za grupu SEB i Swedbank, unatoč tomu što ne ulaze u Jedinstveni nadzorni mehanizam kao grupa, bio horizontalan. Treća banka, DNB, također je već sudjelovala u prelasku na eurogotovinu u Estoniji. Bilo je prostora za sinergiju na više načina. Banke su dobro ocijenjene uz minimalne korekcije, čak i u stresnom scenariju. U svim slučajevima kapital je ostao znatno iznad minimuma. To potvrđuje da su sve banke nakon izbijanja globalne krize zauzele vrlo oprezan stav te evidentirale potencijalne gubitke pod vrlo konzervativnim pretpostavkama, tako da ovaj put nije bilo stvarne potrebe za prilagodbama. Uopće ne sumnjam da se SSM-u pridružujemo s vrlo održive osnove.

Litavska središnja banka vrlo je intenzivno sudjelovala u tom procesu, s obzirom na to da smo, u usporedbi s drugim zemljama, imali manje vremena jer smo kasnije počeli. Stoga nismo bili uključeni samo u usklađivanje i nadziranje. Obavili smo i neke dijelove pregleda kvalitete imovine kako bi sve bilo gotovo na vrijeme i kako bi postupak bio troškovno učinkovit budući da je lokalnim revizorima i konzultantima bilo teško osigurati dovoljno osoblja u tako kratkom roku.

Koja su glavna obilježja litavskog bankarskog sektora i kakav će biti utjecaj nadzora ESB-a?

Kao što sam već spomenula, bankarski je sektor sličan onima drugih baltičkih zemalja, čak su i imena najvećih banaka uglavnom ista. Dominiraju društva kćeri nordijskih banaka, pri čemu tri najveće banke imaju približno 70 % udjela na tržištu. Postoji i nekoliko manjih banaka koje ne odgovaraju definiciji sistemski važnih institucija, kao i neke podružnice.

Bankarski je sustav tijekom krize pokazao otpornost, gubitci su u većini slučajeva odmah evidentirani, a kapital je ojačan. Neke manje banke morale su u razdoblju od 2011. do 2013. biti likvidirane zbog lošeg upravljanja, ali nije bilo sistemski negativnog domino-efekta, a bankarski sustav postao je još otporniji i oprezniji.

Bonitetni pokazatelji banaka koje posluju u Litvi i dalje značajno nadilaze minimalno potrebne iznose. Na primjer, na dan 1. listopada 2014. stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sustava iznosila je 20,7 %.

Sve tri značajne litavske banke redom su društva kćeri inozemnih bankovnih grupa koje imaju sjedište u državama nesudionicama. Kako će funkcionirati suradnja s matičnim nadzornim tijelima tih banaka u okviru SSM-a?

Suradnja između litavske središnje banke i konsolidirajućih nadzornih tijela triju najvećih banaka koja se nalaze u Švedskoj i Norveškoj odavno je uspostavljena i dobar je primjer prekogranične suradnje. Kolegiji nadzornih tijela osigurali su učinkovit i dobro organiziran dijalog između nacionalnih nadzornih tijela, i svakako služe svojoj svrsi.

U SSM-u će ESB postati punopravan član tih kolegija, uključiti se u suradnju i dati svoj doprinos njezinoj uspješnosti. Nacionalna nadzorna tijela iz država sudionica, uključujući i litavsku središnju banku, i dalje ostaju u kolegijima nadzornih tijela kao promatrači i potpuno će podupirati ESB u aktivnom sudjelovanju u aktivnostima kolegija. Posljednje sjednice kolegija kojima je prisustvovao ESB pokazale su da se uspješna suradnja nastavlja.

Općenito, što vidite kao glavne izazove s kojima će se suočiti europski nadzor banaka?

Mislim da je najvažnije osigurati da ESB kao nadzorno tijelo osigura najviše standarde nadzora, kao i pravedno postupanje prema nadziranim bankama.

Ne bi trebalo biti sumnje u pogledu strogosti i integriteta nadzora, ali istodobno bi trebalo izbjegavati odviše pojednostavljen pristup koji ne uzima u obzir međusobne razlike. Odluke trebaju biti jasne i razumljive. Trebalo bi poslušati i nadzirane banke te osigurati visoku razinu suradnje.

Kao jedna od najmlađih čelnica u svojoj državi, u karijeri ste već mnogo toga postigli. Što Vas motivira i odakle crpite vlastita nadahnuća?

Kad je Litva opet postala neovisna, mnogo je mladih ljudi ušlo u institucije i trgovačka društva i borilo se za izgradnju institucionalnog okvira i poslovnog okružja prema Zapadnim standardima. Kao dijete za vrijeme sovjetske okupacije sanjala sam taj dan kad će moja zemlja postati slobodna i moći se zalagati za demokratske standarde i napredak, za koje smo znali da postoje s druge strane željezne zavjese. Sretna sam što se to ostvarilo i što sam mogla imati udjela u toj sjajnoj promjeni. Golema promjena koju smo do sada postigli najveća je motivacija za mene i moje vršnjake.