Što su kolegiji nadzornih tijela?
14. srpnja 2016. (posuvremenjeno 12. prosinca 2018.)
Kao što je jasno pokazala financijska kriza, svijet je sve globaliziraniji i iznimno je važno što učinkovitije nadzirati banke koje posluju u više država. Kolegiji nadzornih tijela imaju važnu ulogu u tome jer pridonose poboljšanju nadzora banaka s prekograničnim aktivnostima.
Najvažnije činjenice o kolegijima nadzornih tijela
Kolegij nadzornih tijela u suštini je trajna, ali fleksibilna struktura koja obuhvaća nadzorna tijela domaćine i matično nadzorno tijelo neke međunarodne banke. Bazelski odbor za nadzor banaka upotrebljava taj termin u vrlo širokom smislu održavanja odnosa među tim nadzornim tijelima, što obuhvaća sve vrste komunikacije, od telekonferencija, videokonferencija, dopisa i e-poruka do komunikacije na zaštićenim mrežnim stranicama.
Cilj je pomoći članovima kolegija da steknu bolji uvid u profil rizičnosti i ranjivosti banke s prekograničnom aktivnostima te im pružiti okvir za rješavanje ključnih problema s aspekta nadzora. Kontinuirana razmjena informacija i suradnja ključni su instrumenti za unaprjeđenje nadzora takvih banaka.
Razmjena informacija u praksi
Intenzivnost međusobne komunikacije članova kolegija nadzornih tijela ovisi o samoj bankovnoj grupi i nadzornim tijelima, a primjenjuje se pristup koji se temelji na razmjernosti.
Članovi kolegija mogu, na primjer, razmjenjivati sljedeće informacije:
- nadzorne procjene rizika, najvažnije zaključke nadzornih provjera i važne nadzorne mjere koje su poduzeli
- analize utjecaja poslovnog okružja na bankovne grupe na ključnim tržištima ili u ključnim državama te rezultate testiranja na stres
- planove povezane s pripravnošću na krize
- kapitalne i likvidnosne pozicije i planove
- strateške planove za cijelu bankovnu grupu i njezina društva kćeri
- informacije o vanjskim činiteljima koje bi mogle biti korisne članovima kolegija, poput informacija o razvoju regulacije i makrobonitetnih informacija.
Kolegiji nadzornih tijela u EU-u
Osim što potiču blisku suradnju i razmjenu informacija, kolegiji nadzornih tijela u Europskoj uniji donose zajedničke odluke o, na primjer, internom modelu institucije, njezinoj izloženosti riziku ili kapitalnoj osnovi.
U direktivi o kapitalnim zahtjevima (CRD), koja je dio pravnog okvira EU-a o nadzoru banaka, piše da bi kolegiji trebali osigurati usklađen program rada i usklađene nadzorne odluke. Nužan dio tog postupka su predlošci za mapiranje, koji, među ostalim, pokazuju opseg i narav prekogranične prisutnosti banke. Upotpunjuju ih pisani sporazumi o usklađivanju i suradnji, koji su temelj za ostvarivanje suradnje i razmjenu informacija među članovima kolegija, te tako i za zajedničke zadaće, aktivnosti i zajedničko odlučivanje.
Direktivom o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) uspostavljen je nov okvir prema kojem kolegiji moraju ocijeniti planove oporavka banaka s prekograničnom aktivnošću te donijeti zajedničku odluku o ocjeni tih planova.
Ključni instrumenti za provedbu okvira nadzornih kolegija u EU-u smjernice su koje je sastavilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo te uredbe koje je donijela Europska komisija.
ESB, koji je odgovoran za izravan nadzor značajnih banaka u sklopu europskog nadzora banaka, može sudjelovati u kolegiju nadzornih tijela kao matično (konsolidirajuće) nadzorno tijelo ili kao nadzorno tijelo domaćin. Ako je riječ o prvoj situaciji, ESB predsjedava kolegijem.