Mogućnosti pretraživanja
Početna stranica Mediji Objašnjenja Istraživanje i publikacije Statistika Monetarna politika €uro Plaćanja i tržišta Zapošljavanje
Prijedlozi
Razvrstaj po:

Česta pitanja o zahtjevu Hrvatske za uspostavu bliske suradnje s ESB-om

1. Koje uvjete Hrvatska mora ispuniti kako bi sudjelovala u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM)?

Hrvatska je podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između Europske središnje banke (ESB) i svoje nacionalne središnje banke, Hrvatske narodne banke, u skladu s uvjetima iz članka 7. uredbe o SSM-u[1]. Postupak uspostave bliske suradnje, među ostalim, obuhvaća:

  • osiguravanje da će Hrvatska narodna banka poštovati sve smjernice ili zahtjeve ESB-a
  • pružanje svih informacija o kreditnim institucijama sa sjedištem u Hrvatskoj koje ESB može zatražiti za potrebe provođenja sveobuhvatne procjene tih kreditnih institucija
  • donošenje odgovarajućih nacionalnih propisa kako bi Hrvatska narodna banka imala obvezu donijeti sve mjere za kreditne institucije koje ESB zatraži.

ESB će provesti procjenu i donijeti odluku o zahtjevu Hrvatske za uspostavu bliske suradnje, koja će ovisiti o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz uredbe o SSM-u. Datum početka bliske suradnje može ovisiti o napretku u provedbi mjera koje budu zatražene na temelju rezultata sveobuhvatne procjene.

2. Koju ulogu imaju Hrvatska narodna banka, ESB i druge institucije Europske unije u odgovoru na zahtjev Hrvatske za uspostavu bliske suradnje?

Nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje, ESB sada provodi procjenu tog zahtjeva i pripreme za odgovarajuću sveobuhvatnu procjenu. U tom postupku pomaže mu Hrvatska narodna banka. Kao što je propisano uredbom o SSM-u, o zahtjevu Hrvatske za uspostavu bliske suradnje obaviješteni su Europska komisija, Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) i ostale države članice.

3. Što će bliska suradnja značiti za nadzor hrvatskih banaka?

Države članice čija valuta nije euro mogu sudjelovati u jedinstvenom nadzornom mehanizmu ako uspostave blisku suradnju s ESB-om. Po uspostavi bliske suradnje ESB će nadzirati određene kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj, odnosno kreditne institucije svrstane u značajne u skladu s člankom 4. uredbe o SSM-u, tako što će davati upute Hrvatskoj narodnoj banci. Hrvatska narodna banka i dalje će nadzirati institucije svrstane u manje značajne, dok će zadaća ESB-a biti nadgledanje njihova nadzora. ESB će biti odgovoran i za provedbu zajedničkih postupaka za sve kreditne institucije sa sjedištem u Hrvatskoj. Uspostava bliske suradnje automatski povlači za sobom i sudjelovanje Hrvatske u jedinstvenom sanacijskom mehanizmu.

4. Hoće li hrvatske banke po uspostavi bliske suradnje imati pristup ESB-ovoj likvidnosti?

Bliska suradnja, kao način sudjelovanja u jedinstvenom nadzornom mehanizmu, zasniva se na izmijenjenom nadzornom i sanacijskom okviru, ali ne utječe na operativni okvir monetarne politike, tako da hrvatske banke neće imati pristup ESB-ovoj likvidnosti.

5. Kada se na zahtjev neke države članice uspostavi bliska suradnja s ESB-om, kako se nadziru kreditne institucije sa sjedištem u toj državi članici?

Kao što je jasno iz članka 107. okvirne uredbe o SSM-u[2], kada je riječ o značajnim nadziranim subjektima i grupama i manje značajnim nadziranim subjektima i grupama sa sjedištem u državi članici sudionici u bliskoj suradnji, ESB i nacionalno nadležno tijelo u bliskoj suradnji bit će u situaciji koja je usporediva sa situacijom u kojoj su ESB i nacionalna nadležna tijela u odnosu na značajne nadzirane subjekte i grupe i manje značajne nadzirane subjekte i grupe sa sjedištem u europodručju. Pritom se, međutim, uzima u obzir da ESB nema izravno primjenjive ovlasti nad značajnim nadziranim subjektima i grupama i manje značajnim subjektima i grupama sa sjedištem u državama članicama sudionicama u bliskoj suradnji. Stoga je potrebno osigurati obvezu nacionalnog nadležnog tijela da donese sve mjere koje se odnose na kreditne institucije koje ESB traži.

6. Što je cilj sveobuhvatne procjene?

Opći ciljevi svake sveobuhvatne procjene koju ESB provodi su sljedeći: (1) poboljšanje kvalitete dostupnih informacija o stanju banaka, (2) utvrđivanje problema i provedba potrebnih korektivnih mjera te (3) procjena jesu li banke suštinski zdrave. Naime, pregledom kvalitete imovine procjenjuje se adekvatnost vrednovanja bilančnih izloženosti, a testiranjem otpornosti na stres procjenjuje se otpornost banke u stresnom makroekonomskom scenariju, koji u pravilu pretpostavlja ekonomsku recesiju. Obje sastavnice usmjerene su prije svega na rizike za kapital. Druga područja rizika, npr. likvidnosni rizik, operativni rizik i pranje novca, nisu obuhvaćeni procjenom. U sveobuhvatnoj procjeni primijenit će se najnovije dostupne metodologije za pregled kvalitete imovine i za testiranje otpornosti na stres kako bi se osigurali jednaki uvjeti za sve.

7. Prema kojim su kriterijima odabrane banke koje će biti predmet sveobuhvatne procjene?

Pet odabranih banaka odabrano je kako bi se osigurala pokrivenost koja je u skladu s člankom 6. stavkom 4. uredbe o SSM-u i koja je usporediva s onom u sveobuhvatnim procjenama koje je ESB proveo od 2014. Te su institucije odabrane na temelju njihove veličine, profila rizika i opće važnosti za nacionalno gospodarstvo. Pritom je uzeto u obzir nekoliko elemenata, na primjer poslovni model institucije, unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima, rizik kapitala, likvidnosni rizik i rizik izvora financiranja te povezanost s ostatkom financijskog sustava.

8. Tko će provesti sveobuhvatnu procjenu, ESB ili Hrvatska narodna banka?

Vodeću ulogu imat će ESB, a pomagat će mu Hrvatska narodna banka.

9. Hoće li metodologija biti slična onoj koju je ESB primijenio u sveobuhvatnoj procjeni europskih banaka 2014.? Hoće li pristup biti odozdo prema gore (eng. bottom-up) ili odozgo prema dolje (eng. top-down)?

Metodologija koja se primjenjuje za pregled kvalitete imovine u sklopu sveobuhvatne procjene opisana je u priručniku ESB-a o pregledu kvalitete imovine banaka. Metodologija testiranja otpornosti na stres u sklopu sveobuhvatne procjene bit će istovjetna onoj već primijenjenoj u testiranju otpornosti na stres koje je 2018. provedeno pod EBA-inim vodstvom (pristup odozdo prema gore). Obje metodologije dostupne su javnosti i posuvremenjene s obzirom na promjene koje proizlaze iz MSFI-ja 9. Obje se mogu pronaći na mrežnim stranicama ESB-a o nadzoru banaka.

10. Kako se povezuju rezultati testiranja otpornosti na stres i pregleda kvalitete imovine?

Rezultati pregleda kvalitete imovine i testiranja otpornosti na stres spajaju se unaprijed određenim postupkom kako bi se dobio konačan, objedinjen rezultat procjene.

  1. Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.)
  2. Uredba (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (ESB/2014/17) (SL L 141, 14.5.2014., str. 1)
KONTAKT

Europska središnja banka

glavna uprava Odnosi s javnošću

Reprodukcija se dopušta uz navođenje izvora.

Kontaktni podatci za medije
Prijava povreda, tzv. zviždanje