Menu

bankovna unija

Bankovna unija jedan je od temeljnih elemenata za dovršetak ekonomske i monetarne unije, koja se sastoji od integriranog financijskog okvira s jedinstvenim nadzornim mehanizmom, jedinstvenim mehanizmom za sanaciju banaka i jedinstvenim pravilima, uključujući usklađene sustave osiguranja depozita koji mogu prerasti u zajednički europski sustav osiguranja depozita.

Basel III

Naziv je to za sveobuhvatan skup reformskih mjera koji je izradio Bazelski odbor za nadzor banaka kao odgovor na financijsku krizu 2008. Basel III temelji se na pravilima Basel ll. Njegov je cilj poboljšati propise, nadzor i upravljanje rizicima bankarskog sektora. Mjerama se nastoji poboljšati sposobnost bankarskog sektora da apsorbira šokove koji proizlaze iz financijskih i gospodarskih poteškoća, poboljšati upravljanje rizicima i upravljanje općenito te poboljšati transparentnost banaka i njihovih objava.

Bazelski odbor za nadzor banaka (BCBS)

BCSB glavno je tijelo za donošenje globalnih standarda za bonitetnu regulativu banaka i forum za suradnju u pitanjima koja se odnose na nadzor banaka. Njegova je zadaća poboljšati propise, nadzor i praksu banaka u svijetu u svrhu jačanja financijske stabilnosti. Članovi BCBS a organizacije su koje su izravno ovlaštene za nadzor banaka i središnje banke.

BCBS

Bazelski odbor za nadzor banaka

BCP

Osnovna načela djelotvornog nadzora banaka Bazelskog odbora

BDP

Bruto domaći proizvod

BRRD

direktiva o oporavku i sanaciji banaka

COI

odjel Centralizirani nadzori na licu mjesta

COREP

zajedničko izvješćivanje

CRD

direktiva o kapitalnim zahtjevima

CRR

uredba o kapitalnim zahtjevima

CRR / CRD IV

Uredba (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (CRR) i Direktiva 2013/36/EU o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru kreditnih institucija i investicijskih društava (CRD IV) obično se spominju pod zajedničkim nazivom „CRD IV”.

CSSF

Komisija za nadzor financijskog sektora

EBA

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo

ECB

Europska središnja banka

ESMA

Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala

ESRB

Europski odbor za sistemske rizike

ESSB

Europski sustav središnjih banaka

ESSB/MO

Europski sustav središnjih banaka i međunarodne organizacije

EUCLID

Europska centralizirana infrastruktura za nadzorne podatke

Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA)

EBA je neovisno tijelo EU-a osnovano 1. siječnja 2011. kao dio Europskog sustava financijskog nadzora kako bi osiguralo učinkovitu i dosljednu bonitetnu regulativu i nadzor u cijelom bankarskom sektoru EU a. Glavna mu je zadaća pridonijeti stvaranju jedinstvenih europskih pravila za područje bankarstva, čiji je cilj pružiti jedinstven skup usklađenih bonitetnih pravila u cijelom EU u.

FCMC

Komisija za financijsko tržište i tržište kapitala

FinCEN

Mreža za progon financijskih kaznenih djela

FINREP

financijsko izvješćivanje

FSB

Odbor za financijsku stabilnost

ICAAP

postupak procjene adekvatnosti internog kapitala

ILAAP

postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti

IMAS

sustav upravljanja informacijama SSM-a

interni model

bilo koji je pristup mjerenju rizika i upravljanju njima koji se primjenjuje pri izračunu kapitalnih zahtjeva, a koji pripada kreditnoj instituciji i za koji je potrebno prethodno dopuštenje nadležnog tijela u skladu s dijelom trećim CRR a.

jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM)

SSM čine ESB i nacionalna nadležna tijela u državama članicama sudionicama radi obavljanja nadzornih zadaća dodijeljenih ESB u. Za učinkovito i dosljedno funkcioniranje tog mehanizma, koji je dio bankovne unije u Europi, odgovoran je ESB.

kvalificirani udio

Tako se naziva udio u kreditnoj instituciji koji čini 10 % ili više kapitala ili glasačkih prava, ili koji omogućuje ostvarenje znatnog utjecaja na upravljanje tom kreditnom institucijom.

manje značajna institucija

Svaka institucija koju izravno nadzire nacionalno nadležno tijelo, a neizravno ESB svrstava se u manje značajne institucije. Za razliku od toga, značajne institucije izravno nadzire ESB.

minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL)

MREL je zahtjev za sve kreditne institucije EU a kojem je cilj kreditnim institucijama omogućiti apsorpciju gubitaka u slučaju njihova propadanja. MREL je objavila Europska komisija u direktivi o oporavku i sanaciji banaka (BRRD). Ima isti cilj kao i zahtjev za ukupni kapacitet pokrića gubitaka. Međutim, posebni kapitalni zahtjevi koje propisuje MREL izračunavaju se drukčije, u skladu s kriterijima koje je odredila EBA.

MSFI

Međunarodni standard financijskog izvještavanja

nacionalno nadležno tijelo

Tijelo javne vlasti ili tijelo službeno priznato nacionalnim pravom u skladu s nacionalnim pravom ovlašteno je nadzirati institucije u sklopu nadzornog sustava koji je na snazi u toj državi članici.

neprihodonosni krediti

U skladu sa stavkom 145. Priloga V. provedbenog tehničkog standarda EBA e o nadzornom izvješćivanju, ti krediti zadovoljavaju jedan od sljedećih kriterija ili oba kriterija: (a) značajne izloženosti koje su dospjele više od 90 dana, (b) procjenjuje se da nije vjerojatno da će dužnik u potpunosti platiti svoje kreditne obveze bez aktiviranja kolaterala, bez obzira na postojanje bilo kakvog dospjelog nenaplaćenog iznosa ili broja dana zakašnjenja.

Odbor za financijsku stabilnost

Međunarodno tijelo koje promiče međunarodnu financijsku stabilnost usklađivanjem rada nacionalnih financijskih tijela i međunarodnih tijela za utvrđivanje standarda usmjerenog na razvoj pouzdanih regulatornih i nadzornih politika te drugih politika povezanih s financijskim sektorom. On potiče jednake uvjete podupiranjem dosljednosti u provedbi tih politika u različitim sektorima i državama.

okvirna uredba o SSM-u

Ta uredba regulatorni je okvir kojim se utvrđuju praktični modaliteti suradnje ESB a i nacionalnih nadležnih tijela unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma, kako je predviđeno uredbom o SSM u.

plan oporavka

Od banaka se zahtijeva da sastave nacrt plana oporavka kako bi se pripremile za eventualne financijske poteškoće i u razdobljima financijskih poteškoća pravodobno povratile svoju održivost. U samom je središtu plana oporavaka široka lepeza pouzdanih i izvedivih mogućnosti oporavka za povrat održivosti, na primjer, radi poboljšanja kapitalnog ili likvidnosnog stanja.

postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP)

Tim postupkom usmjerava se nadzorni pregled značajnih i manje značajnih kreditnih institucija i utvrđuje trebaju li se, osim minimalnih zahtjeva, možda primijeniti i dodatni zahtjevi u vezi s regulatornim kapitalom, objavom ili likvidnošću, odnosno trebaju li se primijeniti bilo koje druge nadzorne mjere.

postupak neisticanja prigovora

Standardni postupak donošenja odluka o nadzornim aktivnostima ESB a utvrđen je uredbom o SSM-u. Nadzorni odbor ESB-a donosi nacrte odluka koji se na donošenje podnose Upravnom vijeću. Odluke se smatraju donesenima ako Upravno vijeće u utvrđenom roku, koji ne prelazi deset radnih dana, na njih ne istakne prigovor.

postupak procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP)

ILAAP obuhvaća strategije, politike, procese i sustave banaka za utvrđivanje, mjerenje i praćenje likvidnosnog rizika i upravljanje tim rizikom te njegovo praćenje tijekom odgovarajućeg razdoblja, uključujući unutardnevno praćenje, kako bi se osiguralo da institucije održavaju odgovarajuće razine zaštitnih slojeva likvidnosti. Nadležna tijela provjeravaju ILAAP u sklopu SREP a.

postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP)

ICAAP obuhvaća strategije i postupke kojima se banke služe radi kontinuirane procjene i održavanja iznosa, vrste i raspodjele internoga kapitala koji smatraju adekvatnima za pokrivanje prirode i razine rizika kojima su izložene ili bi mogle biti izložene. Nadležna tijela provjeravaju ICAAP u sklopu SREP-a

procjena sposobnosti i primjerenosti

Nadzorna tijela procjenjuju jesu li kandidati za upravljačka tijela u bankama sposobni i primjereni. ESB donosi odluke o sposobnosti i primjerenosti za direktore 119 najvećih banaka u europodručju, dok odluke o sposobnosti i primjerenosti za manje značajne institucije donose nacionalna nadzorna tijela, osim ako se izdaje novo odobrenje za pružanje bankovnih usluga.

program nadzornog ispitivanja

Zajednički nadzorni tim za svaku značajnu banku izrađuje program nadzornog ispitivanja, kojim se utvrđuju glavne nadzorne zadaće i aktivnosti za sljedećih 12 mjeseci, njihov okvirni raspored i ciljevi te potreba za nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela.

propada ili je vjerojatno da će propasti

Četiri su razloga zbog kojih se proglašava da banka propada ili je vjerojatno da će propasti: (i) više ne ispunjava zahtjeve nadzornog tijela za izdavanje odobrenja za rad, (ii) ima više obveza nego imovine, (iii) nije sposobna platiti svoje dugove po dospijeću, (iv) zahtijeva izvanrednu javnu financijsku potporu. U trenutku u kojem se proglašava da banka propada ili je vjerojatno da će propasti mora se ispuniti jedan od tih uvjeta ili mora postojati vjerojatnost da će se jedan od tih uvjeta ispuniti.

režim putovnica

Režim putovnica obuhvaća postupke koji se odnose na slobodu poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga u drugim državama članicama kreditne institucije koja je ovlaštena i pod nadzorom je nadležnih tijela druge države članice, pod uvjetom da su te djelatnosti obuhvaćene odobrenjem za rad (kako je uređeno člancima od 33. do 46. CRD a IV).

sanacijski plan

Za razliku od planova oporavka, sanacijske planove ne sastavljaju banke, nego ih pripremaju i redovito posuvremenjuju Jedinstveni sanacijski odbor i nacionalna tijela za sanaciju. Sanacijski plan obuhvaća iscrpan opis pouzdanih i izvedivih sanacijskih mjera, koje se mogu provesti u sklopu jedinstvenog sanacijskog mehanizma ako banka ispunjava sve uvjete za sanaciju. Njime se pripremaju mjere i postupci za moguću urednu sanaciju banke osiguravanjem kontinuiteta njezinih ključnih funkcija,

SRB

Jedinstveni sanacijski odbor

SREP

postupak nadzorne provjere i ocjene

SSM

jedinstveni nadzorni mehanizam

sveobuhvatna procjena

ESB mora provesti sveobuhvatnu procjenu, odnosno provjeru financijskog stanja kreditne institucije, prije preuzimanja izravnog nadzora nad njom. Sveobuhvatnim procjenama pomaže se bankama da osiguraju adekvatnost svojega kapitala i da se mogu oduprijeti mogućim financijskim šokovima. Procjena obuhvaća pregled kvalitete imovine i testiranje otpornosti na stres.

TRIM

ciljana provjera internih modela

uredba o SSM-u

Tim pravnim aktom uspostavlja se jedinstveni nadzorni mehanizam za kreditne institucije u europodručju i, moguće, u drugim državama članicama EU a, kao jedan od glavnih elemenata bankovne unije u Europi. Uredbom o SSM u ESB u se dodjeljuju određene zadaće u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija.

zajednički nadzorni tim

Sastoji se od nadzornika, zaposlenika ESB a i nacionalnih nadležnih tijela zaduženih za nadzor značajnog nadziranog subjekta ili grupe.

zajednički postupci

Primjenjuju se i na značajne institucije i na manje značajne institucije. Zajednički postupci omogućuju ESB u da dosljedno primjenjuje jedinstvena europska pravila. U zajedničke postupke ubrajaju se: izdavanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga novom društvu ili produljenje prvotnog odobrenja, odobrenje za stjecanje udjela u postojećoj instituciji i oduzimanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga.

značajna institucija

Kriteriji prema kojima se utvrđuje smatraju li se banke značajnima, a stoga i pod izravnim nadzorom ESB-a, navedeni su u uredbi o SSM-u i okvirnoj uredbi o SSM-u. Banke moraju ispuniti barem jedan od tih kriterija kako bi se smatrale značajnima. Bez obzira na ispunjavanje tih kriterija, SSM može u svakom trenutku odlučiti svrstati instituciju u značajne kako bi osigurao dosljednu primjenu visokih nadzornih standarda. ESB izravno nadgleda ukupno 119 značajnih bankovnih grupa.