Pregled manje značajnih institucija

U svim državama koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) nalaze se manje značajne institucije. Iako se tržišni udio manje značajnih institucija u nacionalnim bankovnim sustavima znatno razlikuje od države do države, aktivnosti manje značajnih institucija obično su geografski koncentriranije od aktivnosti značajnih institucija. Mnoge manje značajne institucije pružaju usluge manjim zajednicama ili regijama, ovisno o lokaciji. Nadalje, portfelji proizvoda koje nude manje značajne institucije obično su uži i specijaliziraniji od onih koje nude značajne institucije. Segmenti u kojima su neke manje značajne institucije specijalizirane uključuju financiranje kupnje automobila, hipotekarno bankarstvo, kreditiranje određenih sektora i pružanje usluga povezanih s vrijednosnim papirima.

U nastavku i u ESB-ovu Izvješću o nadzoru manje značajnih institucija pronaći ćete detaljnije informacije o manje značajnim institucijama u Europi. Uključene su i posebne informacije o institucionalnim sustavima zaštite (engl. Institutional Protection Schemes, IPS) jer je velik broj manje značajnih institucija u institucionalnim sustavima zaštite.

Pregled sektora manje značajnih institucija

Sektor manje značajnih institucija u Europi sastoji se od oko 2000 subjekata bankarstva na najvišoj razini konsolidacije. Dodatnih 250 subjekata djeluje kao društvo kći drugih manje značajnih institucija a oko 60 manje značajnih institucija posluje kao pojedinačna podružnica. Prema tome, nacionalna nadležna tijela 21 države sudionice nadziru oko 2400 subjekata. Najveći dio sektora manje značajnih institucija i dalje je koncentriran u Njemačkoj, Austriji i Italiji, u kojima postoje veliki decentralizirani sustavi štedionica i/ili zadružnih banaka.

Sektor manje značajnih institucija po poslovnim modelima u državama sudionicama

(broj subjekata)

prosinac 2021.

Ne razlikuje se znatno samo tržišni udio sektora manje značajnih institucija među državama sudionicama, isto vrijedi i za prevladavajuće poslovne modele manje značajnih institucija na nacionalnoj razini. Tako su manje značajne institucije prisutne u različitim dinamičnim tržišnim segmentima, od potrošačkih kredita i kreditiranja nekretnina do privatnog bankarstva i upravljanja imovinom. Aktivnosti manje značajnih institucija geografski su koncentriranije od aktivnosti značajnih instituciju, pri čemu je glavni poslovni model kreditiranje stanovništva.

Sektor manje značajnih institucija po državama

(broj subjekata i ukupna imovina)

prosinac 2021.

Više informacija o sektoru manje značajnih institucija potražite u sljedećim publikacijama ESB‑a:

• Izvješće o nadzoru manje značajnih institucija
• Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima
• Statistički podatci o manje značajnim institucijama (dostupni u drugom tromjesečju 2023.)
• Bilten nadzora banaka

Pregled institucionalnih sustava zaštite

Institucionalni sustav zaštite definira se u uredbi o kapitalnim zahtjevima (engl. Capital Requirements Regulation, CRR) kao ugovorno ili zakonski određeno uređenje odgovornosti koje 1) štiti institucije članice i 2) osigurava njihovu likvidnost i solventnost kako bi se izbjegao stečaj u slučaju da to postane neophodno. Nadležna tijela mogu, u skladu s uvjetima iz CRR‑a, izuzeti institucije članice institucionalnog sustava zaštite od primjene odabranih bonitetnih zahtjeva – na primjer u pogledu likvidnosti u skladu s člankom 8. stavkom 4. CRR‑a ili u pogledu izloženosti unutar grupe u izračunu iznosa izloženosti ponderiranih rizikom u skladu s člankom 113. stavkom 7. CRR‑a – ili odobriti određena odstupanja, npr. primjenu nižih postotaka odljeva i viših postotaka priljeva za izračun koeficijenta likvidnosne pokrivenosti (članak 422. stavak 8. i članak 425. stavak 4. CRR‑a).

Institucionalni sustavi zaštite trenutačno se priznaju za potrebe CRR‑a u četirima državama koje sudjeluju u SSM‑u: Austriji, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj. Institucionalni sustavi zaštite vrlo su važni je jer je u njima oko 50 % banaka europodručja, koje drže oko 10 % ukupne imovine bankovnog sustava. Značajne institucije obuhvaćene nadzorom banaka ESB‑a i manje značajne institucije često su članice istog institucionalnog sustava zaštite. Dva glavna sektora obuhvaćena institucionalnim sustavima zaštite u tim četirima državama europodručja zadružne su i štedne banke.

ESB je u 2016. objavio smjernice o ocjenjivanju institucionalnih sustava zaštite i usklađivanju aktivnosti ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela s tim u vezi. Smjernicama se postiže usklađenost ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela u procjeni novih zahtjeva za priznavanje institucionalnih sustava zaštite te dosljedno praćenje usklađenosti institucionalnih sustava zaštite s pravnim zahtjevima.

• Smjernica o utvrđivanju načela za koordinaciju procjene
• Smjernica o pristupu za priznavanje institucionalnih sustava zaštite za bonitetne svrhe