Česta pitanja

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) nov je okvir za nadzor banaka u Europi. Čine ga ESB i nacionalna nadzorna tijela država sudionica iz EU‑a. Glavni su ciljevi SSM‑a:

• sigurnost i pouzdanost europskog bankovnog sustava
• doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europi.

SSM je važan korak u uspostavi bankovne unije unutar EU‑a.

Pravi europski nadzorni mehanizam slabi veze između banaka i država. To doprinosi obnovi povjerenja u europski bankarski sektor.

Financijska kriza posljednjih godina pokazala je kako se problemi financijskog sektora jedne države mogu brzo i silovito proširiti na drugu, posebno u sklopu monetarne unije, i kako ti problemi mogu izravno utjecati na građane u svim državama.

Osim pravne osnove, postoji još nekoliko razloga iz kojih je ESB preuzeo novu zadaću nadzora banaka:

• neovisnost – ESB, kao neovisna institucija na razini EU‑a, osigurava nadzor banaka iz europske perspektive, što slabi negativnu povratnu vezu između država i banaka
• znanje – ESB već ima potrebno znanje na području analize financijskih institucija i tržišta te raspolaže sredstvima i, zajedno s drugim nacionalnim nadzornim tijelima, tehničkim mogućnostima za obavljanje te složene zadaće
• odvajanje zadaća – organizacijska načela određena u odgovarajućim pravnim aktima jamče da ESB provodi nadzor neovisno o provođenju monetarne politike.

U okvirnoj uredbi o SSM‑u iznosi se pravna struktura suradnje s nacionalnim nadzornim tijelima, poznatima i pod nazivom nacionalna nadležna tijela, u sklopu jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM). Njome su uređeni odnosi između ESB‑a i nacionalnih nadzornih tijela te se u njoj iznose pravila koja se primjenjuju izravno na banke.

Brojnim ustanovljenim mehanizmima odgovornosti osigurava se demokratska odgovornost ESB‑a za njegove nadzorne zadaće. Ti mehanizmi uključuju:

• redovno izvješćivanje Europskog parlamenta, Vijeća EU‑a, Europske komisije, Euroskupine i nacionalnih parlamenata država sudionica
• reviziju koju provodi Europski revizorski sud
• pravnu kontrolu koju provodi Sud Europske unije.

Praktični aspekti provedbe demokratske odgovornosti obuhvaćeni su Međuinstitucijskim sporazumom između ESB‑a i Europskog parlamenta i Memorandumom o razumijevanju između ESB‑a i Vijeća EU‑a.

Odgovornost

Nadzorne zadaće i zadaće monetarne politike obavljaju se neovisno jedne o drugima, a tijela ESB‑a nadležna za odlučivanje raspravljaju o monetarnoj politici i nadzornim pitanjima na zasebnim sastancima.

Osim toga, osigurano je organizacijsko odvajanje od zaposlenika koji izravno sudjeluju u zadaćama monetarne politike da bi se izbjegli mogući sukobi interesa.

Jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) počeo je s radom 4. studenoga 2014.

Vijeće EU‑a je 15. listopada 2013. formalno donijelo uredbu o jedinstvenom nadzornom mehanizmu nakon pregovora s Europskim parlamentom. Uredba o SSM‑u stupila je na snagu nakon objave u Službenom listu Europske unije. Prema uredbi o SSM‑u, SSM je morao biti potpuno funkcionalan najkasnije godinu dana poslije stupanja uredbe na snagu.

Nove organizacijske strukture stvorene su i integrirane u organizaciju u cjelini. Osim toga, razvijeni su interni postupci i zaposleno je dodatno osoblje radi obavljanja novih zadaća.

Sveobuhvatna procjena je »provjera financijskog zdravlja« značajnih banaka u europodručju i državama sudionicama. Čine je dva komplementarna stupa:

• pregled kvalitete imovine
• testiranje otpornosti na stres.
• transparentnost – svim zainteresiranima treba omogućiti pristup informacijama o stanju njihovih banaka
• popravljanje – po potrebi i gdje je potrebno treba poboljšati utvrđeno stanje
• izgradnja povjerenja – svi zainteresirani trebali bi biti sigurni da su banke u osnovi zdrave i pouzdane.

Procjenom, koja je započela u listopadu 2013. i trajala 12 mjeseci, obuhvaćeno je 130 najvećih banaka u europodručju. Bio je to važan korak u sklopu priprema za jedinstveni nadzorni mehanizam, a imao je imao tri glavna cilja: Sveobuhvatna procjena

Od studenoga 2014. ključne zadaće u vezi s bonitetnim nadzorom banaka u isključivoj su nadležnosti ESB‑a. ESB je ovlašten, među ostalim:

• izdavati/oduzimati odobrenja za rad svim bankama u državama sudionicama
• procjenjivati stjecanje udjela u bankama i raspolaganje tim udjelima
• osiguravati usklađenost sa svim bonitetnim zahtjevima iz pravila EU‑a povezanih s bankama i, gdje je potrebno, odrediti strože bonitetne zahtjeve za banke kako bi se zaštitila financijska stabilnost.

Države europodručja

Države europodručja automatski sudjeluju.

Bliska suradnja s državama izvan europodručja

Države članice EU‑a čija valuta nije euro također se mogu opredijeliti za sudjelovanje u jedinstvenom nadzornom mehanizmu tako što će njihova nacionalna nadzorna tijela započeti »blisku suradnju« s ESB‑om.

Suradnja s državama izvan SSM‑a

Što se tiče država EU‑a nesudionica i država izvan EU‑a, ESB i odgovarajuća nacionalna nadzorna tijela mogu potpisati memorandume o razumijevanju u kojima se opisuje na koji će način surađivati u izvođenju nadzornih zadaća.

Bankovne grupe koje uključuju više pojedinih banaka smatraju se jednom institucijom.

Izravni nadzor

ESB izravno nadzire 111 značajnih banaka, koje raspolažu s gotovo 82 % ukupne imovine bankarskog sektora u državama sudionicama.

Neizravni nadzor

ESB neizravno nadzire manje značajne banke u državama sudionicama, kojih je oko 2350. Međutim, ESB se u bilo kojem trenutku može odlučiti za izravni nadzor bilo koje od tih banaka kako bi osigurao dosljednu primjenu visokih nadzornih standarda.

Odluka o tome je li banka značajna ili nije temelji se na:

• njezinoj veličini
• njezinoj važnosti za gospodarstvo države u kojoj se nalazi ili EU‑a u cjelini
• značenju njezinih prekograničnih djelatnosti
• tome je li zatražila ili dobila izravnu financijsku potporu Europskog stabilizacijskog mehanizma ili Europskog fonda za financijsku stabilnost.

U svakoj državi sudionici ESB u pravilu izravno nadzire najmanje tri najznačajnije banke, bez obzira na njihovu apsolutnu veličinu.
 

Pozivamo vas da ESB‑u prijavite moguću povredu prava EU-a u vezi s nadzornim zadaćama ESB-a. To se odnosi na svaku povredu koju je navodno počinila nadzirana banka, nacionalno nadzorno tijelo ili sam ESB. Sa svim dostavljenim informacijama postupat će se kao s iznimno povjerljivima.

Prijavite povredu prava
Zadaće poput zaštite potrošača i sprečavanja pranja novca i dalje su u nacionalnoj nadležnosti. Povrede prava na tim područjima treba prijaviti nacionalnom nadzornom tijelu.

Nacionalna tijela zadužena za zaštitu potrošača

Nadzorni odbor

Kako bi se osiguralo odvajanje nadzornih zadaća od zadaća monetarne politike, Nadzorni odbor planira i obavlja nadzorne zadaće ESB‑a. Među ostalim, Nadzorni odbor predlaže nacrte nadzornih odluka, koje se upućuju Upravnom vijeću ESB‑a radi donošenja.

Nova poslovna područja

Stvaranje jedinstvenog nadzornog mehanizma (SSM) zahtijevalo je promjene organizacijskog ustroja ESB‑a, uključujući stvaranje novih poslovnih područja. Četiri nove glavne uprave i tajništvo bave se isključivo nadzorom banaka.

Zajedničke službe

Postojeće funkcije i službe ESB‑a pružaju dodatnu podršku SSM‑u. To su, među ostalim, informatička služba, ljudski potencijali, statistika, odnosi s javnošću, pravna služba i opći poslovi.

Organizacijski ustroj ESB-a

Nadzorni odbor, uz podršku Upravljačkog odbora, planira i obavlja nadzorne zadaće ESB‑a. Među ostalim, obavlja pripremne radnje i predlaže nacrte odluka Upravnom vijeću ESB‑a. Ako Upravno vijeće, glavno tijelo ESB‑a nadležno za odlučivanje, nema prigovora na nacrt odluke koji Nadzorni odbor predlaže, odluka se smatra donesenom. Svakodnevni nadzor nad značajnim kreditnim institucijama obavljaju zajednički nadzorni timovi.

Donošenje odluka

Sastav:

Zajednički nadzorni timovi jedan su od glavnih oblika suradnje između ESB‑a i nacionalnih nadzornih tijela. Za svaku značajnu banku stvoren je tim koji čine zaposlenici nacionalnih nadzornih tijela uključenih u nadzor te banke i zaposlenici ESB‑a, a rad tima koordinira ESB uz pomoć pomoćnih koordinatora iz svakog nacionalnog nadzornog tijela.

Zadaće

Zajednički nadzorni timovi provode trajni nadzor značajnih banaka. Njihovi su glavni zadatci provođenje analize rizika nadziranog subjekta ili grupe te predlaganje nadzornog programa i odgovarajućih nadzornih postupaka.

Nacionalna nadzorna tijela, poznata i pod nazivom nacionalna nadležna tijela, blisko surađuju s ESB‑om. Pripremaju i provode odluke koje donosi ESB. Osim toga, izravno nadziru manje značajne banke u državama sudionicama, kojih samo u europodručju ima oko 3100 i koje ESB izravno ne nadzire. Međutim, ESB se u bilo kojem trenutku može odlučiti za izravan nadzor bilo koje od tih banaka kako bi osigurao dosljednu primjenu visokih nadzornih standarda.

Nacionalna nadzorna tijela zadužena su i za zaštitu potrošača i borbu protiv pranja novca, koje nisu obuhvaćene nadzornim zadaćama ESB‑a.

ESB nadzire banke u europodručju i u državama koje se odluče za sudjelovanje. Zadaće poput zaštite potrošača i borbe protiv pranja novca nisu obuhvaćene zadaćama ESB‑a i stoga ostaju u nadležnosti nacionalnih nadzornih tijela.

Imate li pritužbu protiv svoje banke, molimo vas da se obratite izravno svojoj banci ili pritužbu uputite tijelu nadležnom za zaštitu potrošača u svojoj državi.

Nacionalna tijela zadužena za zaštitu potrošača

Ne možete. ESB iz pravnih razloga ne smije objelodanjivati informacije ili podatke u vezi s pojedinačnim nadziranim bankama.

uredba o SSM-u, članak 27. stavak 1.
direktiva o kapitalnim zahtjevima IV, članak 53. stavci 1. – 3.

Molimo vas da se izravno obratite svojoj banci.

Jedinstveni nadzorni mehanizam ovlašten je zatražiti od banaka da drže više novca u pričuvi kako bi imale sigurnosnu mrežu ako nastupe problemi. Može izdavati ili oduzimati odobrenja za rad bankama i, u nekim slučajevima, izricati sankcije bankama koje prekrše pravila. Cilj je SSM‑a poboljšati zdravlje banaka i njihovu otpornost na vanjske šokove, poput financijskih kriza, te tako doprinijeti tome da banke i dalje budu zdrave, a vaša štednja i dalje sigurna.