Česta pitanja

1. dio: Jedinstveni nadzorni mehanizam

Što je jedinstveni nadzorni mehanizam?

Jedinstveni nadzorni mehanizam (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM) europski je sustav nadzora banaka i jedan od stupova bankovne unije. Čine ga ESB i nacionalna nadzorna tijela svih država europodručja te drugih država članica EU‑a koje su u njemu odlučile sudjelovati.

Glavni su ciljevi SSM‑a:

• sigurnost i pouzdanost europskog bankovnog sustava
• doprinos financijskoj integraciji i stabilnosti u Europi.

Zašto nam je potreban SSM?

Financijske krize pokazale su kako se problemi financijskog sektora jedne države mogu brzo i silovito proširiti na drugu, posebno u monetarnoj uniji kao što je europodručje, i kako ti problemi mogu izravno utjecati na građane u više država.

Jedinstvenim nadzornim mehanizmom u Europi postiže se dosljedan nadzor u svim državama sudionicama i pridonosi održavanju povjerenja u europski bankarski sektor. ESB, zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima, provodi europski nadzor banaka kao neovisna institucija koja posjeduje potrebno stručno znanje i tehničke sposobnosti.

Koje države sudjeluju?

Svih dvadeset država europodručja automatski sudjeluje u SSM‑u. Države članice EU‑a čija valuta nije euro mogu se opredijeliti za sudjelovanje u SSM‑u tako što će uspostaviti tzv. blisku suradnju s ESB‑om, kao što je to učinila Bugarska.

Kad je riječ o državama članicama EU‑a koje ne sudjeluju u SSM‑u i državama izvan EU‑a, ESB i odgovarajuća nacionalna nadzorna tijela mogu sklopiti memorandume o razumijevanju u kojima se opisuje na koji će način surađivati u provođenju nadzornih zadaća.

2. dio: Provedba europskog nadzora banaka

Koja je točno uloga nadzora banaka ESB‑a?

ESB od studenoga 2014. nadzire najveće europske banke. Ovlašten je, među ostalim:

• izdavati i oduzimati odobrenja za rad svim bankama u državama sudionicama
• procjenjivati stjecanje udjela u bankama i raspolaganje tim udjelima
• osiguravati usklađenost sa svim bonitetnim zahtjevima iz pravila EU‑a na području bankarstva i, gdje je potrebno, odrediti strože bonitetne zahtjeve za banke kako bi se zaštitila financijska stabilnost.

Kako funkcionira SSM?

Nadzorni odbor, uz podršku Upravljačkog odbora, planira i obavlja nadzorne zadaće ESB‑a. Među ostalim, obavlja pripremne radnje i predlaže nacrte odluka Upravnom vijeću ESB‑a. Ako Upravno vijeće, glavno tijelo ESB‑a nadležno za odlučivanje, nema prigovora na nacrt odluke koji Nadzorni odbor predlaže, odluka se smatra donesenom. Svakodnevni nadzor značajnih banaka provode zajednički nadzorni timovi.

Što su zajednički nadzorni timovi?

Zajednički nadzorni timovi jedan su od glavnih oblika suradnje ESB‑a i nacionalnih nadzornih tijela. Za svaku značajnu banku stvoren je tim koji čine zaposlenici ESB‑a i zaposlenici nacionalnih nadzornih tijela uključenih u nadzor te banke. Rad tima koordinira ESB uz pomoć odgovarajućeg nacionalnog nadzornog tijela.

Zajednički nadzorni timovi kontinuirano nadziru značajne banke. Njihove su glavne zadaće provođenje analize rizika nadzirane banke te predlaganje nadzornog programa i odgovarajućih nadzornih radnji.

Koga nadzire ESB?

Izravni nadzor

ESB izravno nadzire više od stotinu značajnih banaka, koje raspolažu s približno 85 % ukupne imovine banaka u državama sudionicama.

Banka se smatra značajnom na temelju sljedećih kriterija:

• veličina: ukupna vrijednost imovine banke veća je od 30 mlrd. EUR ili je banka jedna od triju najvećih banaka u određenoj državi
• važnost za gospodarstvo države u kojoj se nalazi ili za EU u cjelini
• značajnost njezinih prekograničnih aktivnosti
• banka je zatražila ili dobila izravnu financijsku potporu Europskog stabilizacijskog mehanizma ili Europskog fonda za financijsku stabilnost.

Neizravni nadzor

Manje značajne banke, kojih je više od 2000, izravno nadziru nacionalna nadzorna tijela, a neizravno ih nadzire ESB. Međutim, ESB se u bilo kojem trenutku može odlučiti za izravni nadzor bilo koje od tih banaka radi dosljedne primjene visokih standarda nadzora.

3. dio: Odgovornost jedinstvenog nadzornog mehanizma

Kako je uređena demokratska odgovornost ESB‑a za nadzor?

Postoji nekoliko mehanizama odgovornosti kojima se jamči demokratska odgovornost ESB‑a za nadzorne radnje. Ti mehanizmi uključuju:

• redovite rasprave s Europskim parlamentom i Vijećem Europske unije
• obveze izvješćivanja nacionalnih parlamenata država članica koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka
• reviziju koju provodi Europski revizorski sud
• pravnu kontrolu koju provodi Sud Europske unije.

Kako ESB izbjegava moguće sukobe interesa između nadzornih zadaća i zadaća monetarne politike?

Odvojenost zadaća ESB‑a definirana je pravom EU‑a: nadzorne zadaće i zadaće monetarne politike obavljaju se neovisno jedne o drugima. Nadzorni odbor nadležan je za nadzorne zadaće ESB‑a a Upravno vijeće za pitanja povezana s monetarnom politikom. Nadzorni odbor predlaže nacrte nadzornih odluka koji se potom podnose Upravnom vijeću na donošenje.

Osim toga, zaposlenici koji izravno rade na zadaćama monetarne politike organizacijski su razdvojeni kako bi se izbjegli mogući sukobi interesa.

Kako mogu prijaviti povredu prava EU‑a o nadzoru banaka?

ESB potiče građane da mu prijave sumnje na povredu zakona EU‑a povezanih s nadzornim zadaćama ESB‑a. Obuhvaćene su sve povrede koje su navodno počinile nadzirane banke, nacionalna nadzorna tijela odnosno sam ESB. Na sve informacije koje dostavite primijenit će se najviši stupanj povjerljivosti.

4. dio: Zaštita potrošača

Što mogu učiniti ako imam pritužbu protiv banke?

ESB nadzire velike i značajne banke u europodručju i državama koje se odluče za sudjelovanje u europskom nadzoru banaka. Zadaće kao što su zaštita potrošača i borba protiv pranja novca nisu obuhvaćene zadaćama ESB‑a, one su u nadležnosti nacionalnih tijela.

Imate li pritužbu protiv svoje banke, molimo vas da se obratite izravno svojoj banci ili da pritužbu uputite tijelu nadležnom za zaštitu potrošača u svojoj državi.

Mogu li od ESB‑a dobiti konkretne informacije o svojoj banci?

Ne možete. ESB iz pravnih razloga ne smije otkrivati informacije ni podatke o pojedinačnim nadziranim bankama.

Molimo vas da se izravno obratite svojoj banci.

Kako se SSM brine za sigurnost novca?

SSM je ovlašten zatražiti od banaka da u pričuvi drže više novca kako bi bile zaštićene u slučaju poteškoća. Može izdavati ili oduzimati odobrenja za rad bankama te izricati sankcije bankama koje prekrše pravila. Cilj je SSM‑a pomoći bankama da oprezno upravljaju unutarnjim i vanjskim rizicima i tako ostanu otporne na šokove. U stabilnim i pouzdanim bankama vaš je novac na sigurnom. Osim toga, u državama članicama EU‑a, zahvaljujući sustavima osiguranja depozita koje financiraju banke, depoziti su zaštićeni do iznosa od 100.000 EUR.

Imate li dodatnih pitanja, možete nam ih postaviti u obrascu zahtjeva za informacije ili nas nazvati na broj +49 69 1344 1300.