Uvodna riječ predsjednice ESB‑a Christine Lagarde

Europske banke nastavile su se nositi s izazovnim okružjem u 2023. Suočile su se sa slabim gospodarstvom europodručja i sve većim geopolitičkim rizicima, posebice zbog neopravdanog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine i tragičnog sukoba na Bliskom istoku. U proljeće su financijske napetosti u drugim državama utjecale na tržišta financiranja. U skladu s očekivanjima da će inflacija predugo ostati pretjerano visoka, ESB je nastavio s pooštravanjem svoje monetarne politike.

No trud prethodnih godina uložen u povećavanje otpornosti banaka u europodručju isplatio se. Banke su očuvale dobre kapitalne i likvidnosne pozicije, a ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala nadziranih banaka iznosila je 15,6 % i približila se svojoj rekordno visokoj razini. To je pridonijelo zaštiti bankarskog sektora od vanjskih šokova i omogućilo bankama da pooštravanje monetarne politike ESB‑a neometano prenesu na gospodarstvo.

Međutim, i nadalje postoji nekoliko izazova. Premda su više kamatne stope utjecale na neto kamatne marže banaka u europodručju, što je dovelo do prosječnog povrata na kapital od 10 % u trećem tromjesečju 2023., kamatne stope na depozite povećavaju se i raste razina neprihodonosnih kredita. Nadzorna tijela i nadalje će pomno pratiti rizike. Osobito će pozorno pratiti izloženosti banaka ranjivim sektorima, kao što je sektor poslovnih nekretnina, i rješavati pitanja povezana s okvirima banaka za upravljanje i unutarnju kontrolu rizika.

Otpornost i prilagodljivost bit će ključne za suočavanje sa strukturnim izazovima koje donose klimatske promjene i digitalizacija. U 2024. od banaka se očekuje da ispune ESB‑ova nadzorna očekivanja povezana s klimatskim i okolišnim rizicima i ugrade te rizike u svoje strategije i postupke upravljanja rizicima. S obzirom na to da upotreba umjetne inteligencije postaje sve raširenija, nadzorna tijela i nadalje će preispitivati strategije digitalizacije banaka i njihovu otpornost na kibernapade. Tim će se naporima nastojati osigurati da banke ostanu snažne i da nastave podupirati gospodarstvo europodručja na putu prema zelenijoj i u većoj mjeri digitalnoj budućnosti.

Uvodni razgovor s predsjednicom Nadzornog odbora ESB‑a Claudijom Buch

U siječnju 2024. postali ste predsjednica Nadzornog odbora ESB‑a. Kojim ćete se načelom voditi u obavljanju te važne zadaće?

Moramo uvijek imati na umu da kao nadzorno tijelo postupamo uime javnosti. Banke imaju izrazito važnu ulogu u svakodnevnom životu: bave se zaštitom depozita, olakšavaju plaćanja te kreditiraju kućanstva i poduzeća. Naša je zadaća osigurati da su banke sigurne i da ne preuzimaju prekomjerne rizike.

To ima vrlo praktične implikacije: moramo biti okrenuti prema budućnosti i kritički promišljati, kako je utvrđeno u Osnovnim načelima djelotvornog nadzora banaka BCBS‑a. Sada, kada se mnoga gospodarstva i društva nalaze na prekretnici, osobito je važno da budemo okrenuti prema budućnosti. Osim toga, moramo kritički promišljati, izvan ustaljenih okvira. Banke koje dobro funkcioniraju dobre su za društvo. No one su privatni subjekti i naposljetku postupaju u interesu svojih dioničara. Naša je zadaća kao nadzornog tijela osigurati da postupaju i u interesu društva.

U 2024. europski nadzor banaka obilježit će svoju desetu godišnjicu. Koliko je napredovao i kako se još može poboljšati?

S jedinstvenim nadzornim mehanizmom (SSM) Europa je ostvarila znatan napredak u izgradnji institucija i prenošenju ovlasti na europsku razinu. Prije deset godina nadzorni sustav u Europi bio je rascjepkan kada je riječ o institucijama i praksama. Prekogranični rizici često su se zanemarivali i nije bilo moguće provoditi usporedne analize banaka u odnosu na druge banke s usporedivim obilježjima. Države su primjenjivale različite nadzorne standarde.

Sada imamo snažne nadzorne ovlasti na europskoj razini, a usto blisko surađujemo s nacionalnim tijelima. Smatram da način na koji je danas organiziran europski nadzor banaka može poslužiti kao model u drugim područjima politike u kojima je potrebno ostvariti veću razinu integracije.

Naravno, uvijek ima mjesta za poboljšanje. Jedan od mojih ciljeva jest još više integrirati europski nadzor. Godinu 2024., našu desetu godišnjicu, nazvali smo „godinom integracije”. U 2024. provest ćemo niz inicijativa kako bismo dodatno promicali razmjenu znanja, ulagali u zajedničke nadzorne tehnologije i iskoristili stručnost nacionalnih nadzornih tijela. Time ćemo poticati našu kulturu u kojoj smo svi „jedan tim”.

Kako su se nadzirane banke nosile s izazovima u 2023.?

Europske banke pokazale su se otpornima na šokove s kojima se naša gospodarstva suočavaju posljednjih godina. Naša su gospodarstva bila izložena stresu zbog pandemije bolesti COVID‑19, rasta cijena energije i inflacije, ruske invazije na Ukrajinu kao i zbog nedavnog izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Učinci tih šokova odražavaju se u višoj inflaciji, višim kamatnim stopama i slabljenju gospodarskog rasta. Svjedočili smo najsnažnijem povećanju kamatnih stopa u povijesti ESB‑a.

Više kamatne stope svakako su važan pokretač snažnog povećanja profitabilnosti banaka, među ostalim zbog toga što su banke bile spore u prijenosu povećanja kamatnih stopa na kamatne stope na depozite. Banke su zadržale snažne kapitalne pozicije koje su znatno iznad regulatornih zahtjeva. Nerealizirani gubitci europskih banaka zbog smanjenja vrijednosti vrijednosnih papira također su relativno ograničeni. Njihove su likvidnosne pozicije ostale snažne, čak i nakon postupnog ukidanja ESB‑ovih izvanrednih mjera potpore likvidnosti. To se može pripisati regulatornim i nadzornim promjenama koje su uvedene nakon globalne financijske krize. Međutim, moramo naglasiti da su na banke povoljno djelovale snažne monetarne i fiskalne mjere kao odgovor na prošle šokove.

Stoga nema mjesta pretjeranom zadovoljstvu. Makrofinancijski i geopolitički rizici na povišenim su razinama, a u mnogim državama realno gospodarstvo trebalo bi se prilagoditi strukturnim promjenama. To može utjecati na banke zbog povećanja kreditnoga i likvidnosnog rizika. Zapravo je već došlo do materijalizacije nekih novih rizika. Raste razina prihodonosnih kredita uz prepoznat porast kreditnog rizika, stečaja poduzeća i stopa neispunjavanja obveza. Bit ćemo ustrajni u nastojanju da ojačamo otpornost banaka koje nadziremo. Također ćemo pristupiti rješavanju utvrđenih manjkavosti u njihovu unutarnjem upravljanju i upravljanju rizicima.

Što europski nadzor banaka može naučiti iz tržišnih previranja u ožujku 2023.?

Smatram da je glavna pouka ta da se krize često događaju kada se zbog negativnih vanjskih šokova razotkrije loše upravljanje rizicima u bankama. To za nas ima dvije konkretne implikacije.

Prvo, kao nadzorno tijelo moramo biti proaktivni i rano se početi baviti rješavanjem nalaza. Događaji iz ožujka 2023. pokazali su da stres čak i u manjim i lokalno aktivnim bankama može imati globalne posljedice ako se ne pristupi njegovu proaktivnom rješavanju. Stoga na međunarodnoj razini preispitujemo nedostatke u regulatornom okviru, na primjer u području likvidnosnog rizika i kamatnog rizika, te raspravljamo o implikacijama za učinkovitost nadzora.

Drugo, moramo dobro razumjeti kako promjene u makroekonomskom okružju utječu na banke. Američka i švicarska nadležna tijela potvrdila su da su postojali nedostatci u upravljanju rizicima i unutarnjem upravljanju prije tih previranja. U povoljnom makroekonomskom okružju ti nedostatci neće biti jako štetni. Ali kada dođe do pogoršanja, ti nedostatci postaju izraženi i mogu naštetiti cijelome financijskom sustavu.

Naravno, dostatne razine kapitala u sustavu prva su linija obrane od nepredviđenih događaja i vanjskih šokova. Time se također ublažava negativan utjecaj lošeg unutarnjeg upravljanja i nedostataka u upravljanju rizicima.

Učinkovitost nadzora aktualna je tema, a na to je pitanje bila usmjerena i preporuka u sklopu vanjske procjene postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP). Kako namjeravate unaprijediti učinkovitost europskoga nadzora banaka?

Za nadzorno tijelo učinkovitost znači osigurati da se dobiveni nalazi iskoriste za konkretno poboljšanje profila rizika i otpornosti banaka. To je važna pouka događaja prošlog proljeća. Međutim, učinkovitost također znači usmjerenost na važne rizike.

Zapravo smo već neko vrijeme usmjereni na učinkovitost europskoga nadzora banaka. Zahvalna sam Andreji Enriji na tome što je odredio stručnu savjetodavnu skupinu za preispitivanje SREP‑a. U izvješću te skupine navedene su jasne preporuke za nas: trebali bismo biti prilagodljiviji, intruzivniji i usmjereniji na rizike, poboljšati svoju djelotvornost i učinkovitost te u potpunosti iskoristiti sve nadzorne alate.

Nadzorni odbor opširno je raspravljao o tim preporukama. Neke od njih provedene su u sklopu ciklusa SREP‑a u 2023. Imamo novi okvir tolerancije rizika i procjenu višegodišnjeg SREP‑a, što nadzornicima omogućuje veću fleksibilnost pri usmjeravanju na ranjivosti pojedinih banaka. Ostale preporuke bit će razmotrene za potrebe ciklusa SREP‑a u 2025. Također nastojimo poboljšati naš nadzor primjenom intruzivnijih mjera, kako je Frank Elderson objasnio u nedavno održanom govoru.

Koji su, prema Vašem mišljenju, najveći izazovi s kojima će se europske banke suočiti u bližoj budućnosti?

Smatram da su promjene u makrofinancijskom i geopolitičkom okružju te konkurentno okružje koje se mijenja najveći izazovi s kojima će se banke suočiti.

Završava razdoblje iznimno niskih kamatnih stopa. Takvo okružje moglo je potaknuti banke da preuzimaju više rizika s ciljem generiranja dobiti. Unatoč nedavnim šokovima povezanima s BDP‑om, slučajevi insolventnosti i neispunjenja obveza zadržali su se na vrlo niskim razinama, kao i rezervacije banaka za gubitke po kreditima. To se uvelike može pripisati dosad nezabilježenim mjerama potpore fiskalne i monetarne politike zbog kojih su bilance banaka bile zaštićene od tih šokova.

To ima implikacije za buduće procjene rizika jer prošli podatci o neispunjenju obveza po kreditima ne odražavaju točno rizike za kvalitetu imovine koji se mogu pojaviti u budućnosti. Mnogi rizici kojima su banke izložene, kao što su rizik za kibersigurnost, klimatski i okolišni rizici te geopolitički rizici, tek su se nedavno pojavili.

Stoga je ključno da banke prilagode svoje prakse upravljanja rizicima novom okružju.

Drugi izazov s kojima se banke suočavaju jest konkurentno okružje koje se mijenja. Nebankovne financijske institucije povećale su svoj tržišni udio. Osim toga, iako inovacije kao što su tehnologija distribuiranog zapisa i umjetna inteligencija pružaju priliku bankama da povećaju svoju produktivnost, one istodobno omogućuju novim tržišnim sudionicima da preispitaju postojeće poslovne modele. Inovacije i jačanje konkurencije mogu poboljšati gospodarsko blagostanje, ali i stvoriti nove rizike. Banke se mogu preusmjeriti na potencijalno rizičnije aktivnosti ako uoče da se njihove marže smanjuju. Na primjer, banke mogu ublažiti standarde odobravanja kredita. Stoga smo usredotočeni na izloženosti banaka nebankovnim financijskim institucijama i digitalni ekosustav te pratimo načine na koji jačanje konkurencije utječe na njihove poslovne modele.

Kakva je, prema Vašem mišljenju, budućnost bankovne unije?

Ostvarili smo jako dobar napredak kada je riječ o prvim dvama stupovima bankovne unije, odnosno o nadzoru i sanaciji. Međutim, razvoj trećeg stupa, odnosno zaštite depozita, mnogo je sporiji. Smatram da bi daljnje kašnjenje u dovršetku bankovne unije moglo biti štetno. Moramo se pripremiti na potencijalno nepovoljnije okružje, a za to je potrebno otkloniti preostale nedostatke u europskom okviru za upravljanje krizama i okviru za osiguranje depozita.

Tri stupa bankovne unije zapravo su blisko povezana. Nadzorom se osigurava da nije vjerojatno da će doći do propasti banaka, a ako i dođe do propasti, da to nema teške posljedice. Međutim, čak se ni najkvalitetnijim nadzorom ne može i ne bi trebalo spriječiti propadanje svih banaka. Kada do njih dođe, potrebno je svesti poremećaje u bankovnim uslugama na najmanju moguću mjeru i zaštititi novac poreznih obveznika. U tu svrhu uspostavljen je drugi stup, odnosno pouzdan i djelotvoran sanacijski sustav kojim upravlja Jedinstveni sanacijski odbor.

Potrebno je još raditi na trećem stupu, odnosno zajedničkom sustavu osiguranja depozita. Osiguranje depozita ključno je za zaštitu deponenata. Međutim, kao i kod bilo koje druge vrste osiguranja, ono može potaknuti moralni hazard i preuzimanje rizika. Zato europski nadzor banaka osigurava da se visoki nadzorni standardi dosljedno primjenjuju u svim državama sudionicama.

Trenutačno se osiguranje depozita uglavnom provodi na nacionalnoj razini, što nije u skladu s nadzorom i sanacijom na europskoj razini. Potreban nam je europski sustav osiguranja depozita kako bi se osigurala ujednačena razina zaštite deponenata u europodručju. Time bi se također potaknule bolja integracija bankarskih tržišta i prekogranična podjela rizika.

Željela bih također naglasiti da naslijeđena imovina nije više razlog za odgodu sljedećih koraka. Na početku projekta bankovne unije imalo je smisla najprije se usredotočiti na otklanjanje naslijeđene imovine iz bilanca banaka. To je sada postignuto: udio neprihodonosnih kredita u značajnim bankama smanjio se sa 7,5 % u 2015. na 1,9 %, koliko je iznosio u trećem tromjesečju 2023., kada se približio svojoj najnižoj razini.

1. Nadzor banaka u 2023.

1.1. Otpornost banaka pod europskim nadzorom banaka

1.1.1. Uvod

U sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) iz 2023. potvrđeno je da su banke u europodručju i nadalje otporne te da imaju snažne kapitalne i likvidnosne pozicije unatoč neizvjesnom gospodarskom okružju. Općenito gledajući, banke su dobro kapitalizirane. Ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala značajnih institucija vratila se na najvišu razinu zabilježenu 2021. i iznosila je 15,6 % u trećem tromjesečju 2023., a za manje značajne institucije iznosila je 17,7 %. Omjer financijske poluge na agregatnoj razini također se poboljšao i iznosio je 5,6 % za značajne institucije (povećanje za 0,5 postotnih bodova) i 9,3 % za manje značajne institucije (povećanje od 0,7 postotnih bodova).

Na agregatnoj razini značajne institucije također imaju dostatne zaštitne slojeve likvidnosti u smislu regulatornih zahtjeva, unatoč smanjivanju tih zaštitnih slojeva likvidnosti od početka trenutačnog ciklusa pooštravanja monetarne politike. Koeficijent likvidnosne pokrivenosti značajnih institucija na agregatnoj razini povećao se s oko 140 %, koliko je iznosio prije pandemije, na 159 % u trećem tromjesečju 2023. Kod manje značajnih institucija taj je koeficijent bio veći i iznosio je 205 %.

Međutim, slab gospodarski rast u prvih devet mjeseci 2023., loši gospodarski izgledi zbog strožih uvjeta financiranja i povećane geopolitičke napetosti pridonijeli su visokoj razini neizvjesnosti povezanoj s makrofinancijskim okružjem.

Anualizirani povrat na kapital značajnih institucija na agregatnoj razini do određenog datuma u godini ostao je nepromijenjen u odnosu na prethodno tromjesečje i iznosio je 10 % u trećem tromjesečju 2023., što je povećanje u odnosu na 7,6 %, koliko je iznosio u istom razdoblju prethodne godine. Manje značajne institucije ostvarile su niži anualizirani povrat na kapital do određenog datuma u godini, koji je iznosio 8,0 % u trećem tromjesečju 2023., što je smanjenje u odnosu na 8,3 % iz prethodnog tromjesečja i značajno povećanje u odnosu na 1,3 %, koliko je iznosio u istom razdoblju prethodne godine.

Neto kamatne marže bile su glavni pokretač profitabilnosti u 2022. i prvih devet mjeseci 2023. Time se više nego neutralizirala stagnacija ili blagi pad obujma kreditiranja. Prihodi od trgovanja i investicijskog bankarstva smanjili su se za 5 % u odnosu na 2022., pri čemu su naknade od vlasničkih vrijednosnih papira, fiksnih prinosa i robe bile niske u drugom tromjesečju, što je djelomično nadoknađeno dobrim ostvarenjima u trećem tromjesečju i, kod nekih banaka, trgovanjem kreditnim proizvodima.

Nadzorna tijela nastavila su u 2023. pomno pratiti pitanja kao što su održivost naglog rasta profitabilnosti i kreditni rizik koji proizlazi iz izloženosti ranjivim sektorima, npr. sektorima stambenih i poslovnih nekretnina. Nadzorna tijela i nadalje su bila usredotočena na unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima. Veći troškovi financiranja bili su glavni negativni rizik za dobit banaka u europodručju. Trošak depozita, koji se dosad polako prilagođavao, trebao bi se dodatno povećati usporedno s porastom pritiska konkurencije i kako deponenti budu preusmjeravali sredstva iz prekonoćnih depozita u oročene depozite s većom remuneracijom.

Podatci za prvih devet mjeseci 2023. upućuju na postupno, premda blago povećavanje obujma neprihodonosnih kredita. Nastavili su se inflacijski i tržišni pritisci na ranjive portfelje podložne kreditnom riziku, kao što su potrošački krediti, stambene i poslovne nekretnine, te na mala i srednja poduzeća. Stoga bi povećanje rezervacija zbog većega kreditnog rizika moglo nepovoljno utjecati na buduću dobit.

1.1.2. Testiranje otpornosti na stres i ad hoc prikupljanje podataka o nerealiziranim gubitcima

1.1.2.1. Testiranje otpornosti banaka u europodručju na stres

ESB je 2023. proveo dva testiranja otpornosti značajnih institucija u europodručju na stres. U testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) sudjelovalo je 57 velikih banaka u europodručju. Usporedno je u testiranju otpornosti na stres u koordinaciji ESB‑a sudjelovala još 41 značajna institucija srednje veličine. Ta dva testiranja činila su godišnje nadzorno testiranje otpornosti na stres koje je ESB obvezan provesti u skladu s pravom EU‑a.^[1]

EBA je objavila detaljne rezultate testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023. za 57 najvećih banaka u europodručju. ESB je objavio pojedinačne rezultate za još 41 banku srednje veličine i izvješće o ukupnim konačnim rezultatima testiranja otpornosti banaka u europodručju na stres za cjelokupni uzorak od 98 nadziranih subjekata.

Rezultati ESB‑ova testiranja otpornosti na stres u 2023. pokazali su da bi bankarski sektor europodručja mogao odoljeti snažnom padu gospodarske aktivnosti. U nepovoljnom scenariju stopa redovnoga osnovnoga kapitala smanjila bi se prosječno za 4,8 postotnih bodova i iznosila bi 10,4 % na kraju 2025.^[2] Znatno poboljšanje kvalitete imovine banaka i njihove profitabilnosti u usporedbi s prethodnim testiranjima te znatna akumulacija kapitala u posljednjem desetljeću (Grafikon 1.) pomogli su bankama da prebrode teške uvjete predviđene u nepovoljnom scenariju. Pritom su u sklopu testiranja otpornosti na stres utvrđene i moguće ranjivosti, zbog čega je potrebno kontinuirano praćenje rizika.

ESB upotrebljava rezultate testiranja otpornosti za stres kao ulazne podatke za godišnji SREP. Kvantitativni rezultati imaju ključnu ulogu u utvrđivanju preporuke u sklopu drugog stupa, koja prvi put, prema potrebi, uključuje i preporuku u sklopu drugog stupa koja se odnosi na omjer financijske poluge. Kvalitativni rezultati testiranja otpornosti na stres uključeni su u dio SREP‑a koji se odnosi na upravljanje rizicima, što znači da mogu utjecati na zahtjeve u sklopu drugog stupa.

Grafikon 1.

Kretanja polazišne stope redovnoga osnovnoga kapitala i projekcija stope redovnoga osnovnoga kapitala

(postotni bodovi)

1.1.2.2. Prikupljanje podataka radi procjene nerealiziranih gubitaka u portfeljima obveznica banaka u europodručju koji se mjere po amortiziranom trošku

EBA i ESB proveli su i ad hoc prikupljanje podataka kako bi sveobuhvatno procijenili rizike povezane s nerealiziranim gubitcima u portfeljima obveznica banaka koji se mjere po amortiziranom trošku i s njima povezane zaštite od rizika. Iznos neto nerealiziranih gubitaka u portfeljima obveznica banaka u europodručju bio je općenito ograničen i iznosio je 73 mlrd. EUR u veljači 2023. nakon što se uzeo u obzir učinak zaštite fer vrijednosti od rizika. Dodatni gubitci, bez zaštite fer vrijednosti od rizika, predviđeni u nepovoljnom scenariju testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a iznosili bi 155 mlrd. EUR. Međutim, materijalizacija tih nerealiziranih gubitaka trebala bi se promatrati kao neizgledan i hipotetski ishod jer su portfelji banaka po amortiziranom trošku osmišljeni tako da ih se drži do dospijeća, a banke bi obično pribjegle repo transakcijama i drugim mjerama za ublažavanje prije likvidacije pozicija obveznica. ESB je objavio pojedinačne rezultate iznosa knjigovodstvene i fer vrijednosti banaka za te portfelje obveznica u veljači 2023.

1.2. Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2023. do 2025.

1.2.1. Uvod

Ruska invazija na Ukrajinu i njezine makrofinancijske posljedice u 2022. povećale su neizvjesnost glede kretanja u gospodarstvu i na financijskim tržištima te povećale rizike za bankarski sektor. U tim je uvjetima od nadziranih subjekata zatraženo da ojačaju svoju otpornost na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove (1. prioritet). ESB je posebno zahtijevao da se banke usredotoče na okvire za upravljanje kreditnim rizikom i da se usmjere na sektore koji su izloženi pogoršanju kreditnog rizika. ESB je također dodatno ispitao primjerenost planova financiranja banaka i diversifikaciju njihovih izvora financiranja. Osim toga, od banaka je zatraženo da odgovore na izazove povezane s digitalizacijom i ojačaju sposobnosti usmjeravanja upravljačkih tijela (2. prioritet) te povećaju svoje napore za rješavanje pitanja klimatskih promjena (3. prioritet).

ESB kontinuirano procjenjuje i prati promjenjivu prirodu rizika i ranjivosti s kojima se nadzirani subjekti suočavaju. Taj agilan pristup omogućuje ESB‑u da fleksibilno prilagodi svoju usmjerenost na promjene na području rizika. Kontinuirano pooštravanje monetarne politike od strane nekoliko središnjih banaka u 2023. naglasilo je važnost razboritosti banaka u upravljanju svojim izloženostima kamatnom riziku i riziku kreditne marže u bankovnoj knjizi (IRRBB/CSRBB). Nadalje, nakon tržišnih previranja u proljeće 2023. obilježenih propašću nekih banaka srednje veličine u Sjedinjenim Američkim Državama, ESB je prilagodio svoje nadzorne prioritete i proširio ciljanu provjeru IRRBB‑a/CSRBB‑a na veći broj institucija. Istodobno je ESB proveo ad hoc analize kako bi utvrdio moguće ranjivosti banaka koje proizlaze iz nerealiziranih gubitaka u njihovim bilancama. Nadalje, zbog povećanog rizika koji proizlazi iz poslovanja poslovnim nekretninama nadzorna tijela ponovo su odredila prioritete u odnosu na neke nadzore na licu mjesta u svrhu procjene mjera upravljanja i ublažavanja koje banke provode za neke rizičnije druge ugovorne strane koje posluju u tom sektoru.

1.2.2. 1. prioritet: jačanje otpornosti na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove

1.2.2.1. Nedostatci u upravljanju kreditnim rizikom, uključujući izloženosti ranjivim portfeljima i kategorijama imovine

Tijekom 2023. nadzorna tijela nastavila su provoditi program rada za kreditni rizik usmjeren na rješavanje strukturnih manjkavosti u okvirima banaka za upravljanje kreditnim rizikom, među ostalim u području nekretnina i ranjivih portfelja. U uvjetima rasta kamatnih stopa i makroekonomske neizvjesnosti, osobito je važno da nadzorna tijela osiguraju da banke proaktivno rješavaju pitanje novoga kreditnog rizika u ranjivim portfeljima i kategorijama imovine. Odobravanje kredita također je ključna sastavnica ciklusa upravljanja kreditnim rizikom u bankama i sve je više u središtu pozornosti nadzornih tijela jer se odobravanjem kvalitetnih kredita može pomoći u sprječavanju pojave neprihodonosnih kredita u budućnosti. ESB je u 2023. i nadalje bio usredotočen na upravljanje neprihodonosnim kreditima^[3] i povezane aktivnosti, osiguravajući da u slučaju rasta neprihodnosnih kredita banke budu spremne proaktivno reagirati primjenom odgovarajućih procesa i postupaka.

Unatoč relativno stabilnom udjelu neprihodonosnih kredita na agregatnoj razini u ciklusu 2023., ESB je zamijetio pogoršanje u određenim portfeljima koji su osjetljiviji na inflacijski pritisak, uključujući kredite kućanstvima.^[4]. Također je zamijetio pad na tržištima poslovnih nekretnina^[5] i povećani pritisak na sposobnost dužnika da refinanciraju dospjele kredite za poslovne nekretnine. Nadalje, stečajevi poduzeća i stope neispunjavanja obveza povećali su se u odnosu na niske razine zabilježene tijekom pandemije.^[6] Poduzeća u europodručju, osobito mala i srednja poduzeća, također su se nastavila suočavati s izazovima povezanima s većim troškovima financiranja, ali i većim troškovima općenito zbog inflacije^[7]. Veći troškovi i manja potražnja više su utjecali na visokozadužena poduzeća ili poduzeća koja posluju u ranjivim sektorima, što je stvorilo pritisak na profitne marže.

Nadzorne aktivnosti i ishodi

Nadzorne aktivnosti na licu mjesta i izvan njega provedene u 2023. pokazale su da su banke ostvarile napredak u smanjenju rizika povezanih s ranjivim portfeljima i kategorijama imovine. Međutim, nekoliko nedostataka ni nadalje nije riješeno.

Nedavne dubinske procjene u područjima kao što je restrukturiranje^[8] otkrile su znatne nedostatke u spremnosti nekih banaka za suočavanje s rastom broja dužnika u poteškoćama i povećanjem rizika refinanciranja, među ostalim u području utvrđivanja i praćenja klijenata u financijskim poteškoćama. Procjene su također pokazale da banke trebaju provoditi proaktivnije korektivne mjere. Nadzori na licu mjesta i ciljane provjere praksa rezerviranja iz MSFI‑ja 9 (uključujući prilagodbe rezultata modela (engl. overlay)) pokazali su da, iako mnoge banke imaju odgovarajuće prakse, znatan broj banaka treba bolje obuhvatiti nove rizike i bolje ih uzeti u obzir u pristupu klasifikacije. Kada je riječ o svim tim nadzornim aktivnostima, banke su obaviještene o nizu nadzornih mjera kako bi se osigurala pravodobna provedba korektivnih mjera. ESB pomno prati planirane korektivne mjere i njihovu provedbu.

Ciljanom provjerom kreditiranja stambenih nekretnina, s posebnim naglaskom na portfeljima kredita kućanstvima, utvrđeno je da banke imaju ograničene sposobnosti predviđanja rizika i razlikovanja tih rizika i pri odobravanju kredita i pri određivanju cijene kredita. Ciljanom provjerom bio je obuhvaćen uzorak od 34 značajne institucije sa značajnim portfeljima, uključujući izloženosti stambenim nekretninama. Otkriveno je nekoliko slučajeva neusklađenosti s EBA‑inim Smjernicama o odobravanju i praćenju kredita, među ostalim u postupcima vrednovanja kolaterala.

U dubinskim procjenama poslovnih nekretnina banaka otkrivene su izloženosti kod kredita s jednokratnom otplatom ili balonskom otplatom te kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom, a utvrđena je i moguća precijenjenost kolaterala (vidi Okvir 1.).

Banke su obaviještene o podrobnim nalazima nadzornih aktivnosti koje su se provodile na licu mjesta i izvan njega. Ti su nalazi, po potrebi, uključeni u ishode SREP‑a provedenoga u 2023. i povezane nadzorne mjere o kojima se raspravljalo s nadziranim subjektima u sklopu redovitoga nadzornog dijaloga.

Okvir 1.
Poslovne nekretnine: novi rizik

Poslovne nekretnine važna su kategorija imovine koja je iznosila 1,4 bil. EUR u kreditnim portfeljima značajnih institucija u drugom tromjesečju 2023. U tom je tromjesečju 3,67 % (52 mlrd. EUR) kredita za poslovne nekretnine bilo svrstano u kategoriju neprihodonosnih kredita. Taj iznos čini 15 % ukupnih neprihodonosnih kredita, od čega se većina odnosi na naslijeđene neprihodonosne kredite iz financijske krize 2008. Značajne izloženosti banaka kreditima za poslovne nekretnine osobito su koncentrirane u njemačkim, francuskim i nizozemskim bankama (oko 52 % ukupnih poslovnih nekretnina).

Grafikon A

Značajnost kredita za poslovne nekretnine u značajnim institucijama

(bil. EUR)

Nakon što su cijene nekretnina godinama rasle, tržišta poslovnih nekretnina trenutačno su u padu^[9], a znakovi pogoršanja postaju vidljivi u nekoliko država europodručja.^[10] Poslovne nekretnine suočavaju se sa strožim uvjetima financiranja i neizvjesnim gospodarskim izgledima kao i slabijom potražnjom nakon pandemije.^[11]

Glavni činitelji koji su negativno utjecali na tržišta poslovnih nekretnina bili su povećanje kamatnih stopa i veći trošak dužničkog financiranja. Zajedno s većim troškovima gradnje i promjenjivom dinamikom potražnje (tj. rad na daljinu te energetski učinkovitiji maloprodajni i uredski prostori), to je bilo povezano s ponovnim određivanjem cijena pri vrednovanju poslovnih nekretnina (osobito uredskih prostora i maloprodajnih poslovnih nekretnina), koje je još u tijeku. Osim toga, došlo je i do naglog pada obujma ulaganja i transakcija te zastoja u gradnji novih nekretnina kao i smanjenja prinosa na poslovne nekretnine, što je dovelo do negativnih marža.

Krediti s velikim iznosom koji dospijeva na naplatu na dan dospijeća^[12] često se nazivaju krediti s jednokratnom ili balonskom otplatom (engl. „bullet” or „ballon” loans) i trenutačno su od osobitog interesa za ESB zbog aktualnih uvjeta na tržištu. Znatan dio tih kredita za poslovne nekretnine strukturiran je u obliku kredita s jednokratnom ili balonskom otplatom i kredita kolateraliziranih samo založenom nekretninom (engl. non-recourse loans). Te vrste struktura financiranja veći su rizik refinanciranja, što znači da će dužnici po dospijeću možda morati refinancirati svoje kredite uz znatno veće troškove financiranja nego što je prvotno predviđeno. Druge mogućnosti otplate također su postale problematične jer pogoršanje tržišnih uvjeta i veći troškovi financiranja također negativno utječu na sposobnost dužnika da proda imovinu i/ili refinancira kredit za poslovnu nekretninu u nekoj drugoj banci.

Od izloženosti zabilježenih u AnaCreditu u drugom tromjesečju 2023., strukture kredita s jednokratnom/balonskom otplatom s dospijećem u sljedeće dvije godine činile su 8 % kredita za poslovne nekretnine. Ključno je da banke aktivno surađuju s dužnicima s kreditima za poslovne nekretnine i na smislen način procijene rizik refinanciranja kredita za poslovne nekretnine. Banke se trebaju usredotočiti na ključna pitanja u toj procjeni kao što su posuvremenjena i realistična vrednovanja kolaterala, sposobnost stvaranja novčanog toka za pokriće troškova financiranja i, prema potrebi, mogućnosti sponzorskog ubrizgavanja novca.

Grafikon B

Raščlamba kredita za poslovne nekretnine s različitim strukturama otplate po krajnjem roku dospijeća

(udio u ukupnim kreditima za poslovne nekretnine)

ESB nastavlja provoditi niz nadzornih aktivnosti na licu mjesta i izvan njega^[13] kako bi se osiguralo da je nadzor aktivno usredotočen na rizik povezan s poslovnim nekretninama. Ta će se aktivna usredotočenost nastaviti i u 2024.^[14], a nadzorna tijela pomno će pratiti bankovna i tržišna kretanja u tom značajnom portfelju.

Kreditni rizik druge ugovorne strane i nebankovne financijske institucije

ESB je 2023. u sklopu aktivnosti na licu mjesta i izvan njega poduzeo daljnje aktivnosti na osnovi ishoda rada na upravljanju kreditnim rizikom druge ugovorne strane i povezanom rukovođenju. U tu je svrhu objavio izvješće o dobroj praksi u upravljanju kreditnim rizikom druge ugovorne strane i povezanom rukovođenju (engl. Sound practices in counterparty credit risk governance and management) u kojemu se sažeto opisuje ishod preispitivanja provedenog u 2022. i navodi dobra praksa iz sektora.

ESB je organizirao i konferenciju o kreditnom riziku druge ugovorne strane za više rukovoditelje koji se bave upravljanjem rizikom u značajnim institucijama i druga nadzorna tijela za bankarstvo u svrhu rasprave o kretanjima u području kreditnog rizika druge ugovorne strane i sektorskoj praksi kao i o trenutačnim izazovima i prilikama s gledišta stručnjaka i iz nadzorne perspektive.

1.2.2.2. Izostanak diversifikacije u izvorima financiranja i manjkavosti u planovima financiranja

U posljednjih deset godina ciljane operacije dugoročnijeg refinanciranja (TLTRO) pomogle su bankama u osiguravanju ponude kredita gospodarstvu u kriznim razdobljima. Međutim, upotrebom ciljanih operacija TLTRO III tijekom pandemije znatno se povećala koncentracija obveza.^[15] Zbog dospijeća kredita u sklopu operacija TLTRO III značajne institucije sada trebaju izraditi i provesti pouzdane i vjerodostojne višegodišnje planove financiranja u kojima se u obzir uzimaju izazovi koji proizlaze iz promjenjivih uvjeta financiranja i kojima se osigurava odgovarajuća diversifikacija izvora financiranja.

U skladu s nadzornim prioritetima za razdoblje od 2023. do 2025. i u sklopu šire analize izvedivosti likvidnosnih planova i planova financiranja, ESB je procijenio planirane otplate kredita u sklopu operacija TLTRO III za značajne institucije koje su izloženije povećanju troškova financiranja. Pokazalo se da većina nadziranih subjekata obuhvaćenih nadzorom ima vjerodostojne izlazne strategije povezane s operacijama TLTRO III te da i nadalje održava minimalni koeficijent likvidnosne pokrivenosti i omjer neto stabilnih izvora financiranja. Međutim, pokazalo se da neki od njih imaju relativno velik udio likvidne imovine loše kvalitete u skupu kolaterala Eurosustava koja se, nakon njezina oslobađanja, ne može upotrijebiti kao kolateral za privatne transakcije osiguranog financiranja. Druge značajne institucije iznijele su vrlo optimistične pretpostavke o povećanju depozita, zbog čega su njihove strategije manje održive.

Propast banke Silicon Valley Bank kao i drugih regionalnih banaka u Sjedinjenim Američkim Državama u ožujku 2023. pokazala je da se ponašanje deponenata može promijeniti naglo i bez upozorenja. Društveni mediji i digitalizacija, u kombinaciji s atraktivnošću alternativnih investicija, mogu utjecati na brzinu kojom deponenti reagiraju na cjenovne signale i glasine na tržištu. Stoga je ESB u 2023. pokrenuo dodatne analize planova postupanja u kriznim situacijama i sposobnosti mobilizacije kolaterala kako bi utvrdio mjeru u kojoj banke mogu podnijeti kratkoročne likvidnosne šokove i neočekivane krizne događaje, uključujući velike odljeve depozita. To je uključivalo i evaluaciju strategija za upravljanje imovinom i obvezama kao i modeliranje bihevioralnih pretpostavki u trenutačnom okružju kamatnih stopa.

Kontinuirana nadzorna kontrola izloženosti kamatnom riziku i riziku kreditne marže

U 2023. ESB je poduzeo daljnje aktivnosti u vezi s ishodom ciljane provjere izloženosti kamatnom riziku i riziku kreditne marže provedene 2022. na uzorku od 29 značajnih institucija^[16]. U drugom tromjesečju 2023. ta je provjera proširena na novi skup od deset značajnih institucija. Ta je inicijativa bila dopunjena nadzorima na licu mjesta. Osim toga, ESB je u drugoj polovini 2023. pokrenuo horizontalni pregled usmjeren na vođenje upravljanja imovinom i obvezama na uzorku od 24 značajne institucije koji je obuhvatio aspekte povezane s upravljanjem kamatnim i likvidnosnim rizikom, kao što je modeliranje depozita bez dospijeća.

1.2.2.3. Financiranje financijskom polugom

Otkad su 2018. uvedeni obrasci za izvješćivanje o financiranju financijskom polugom ESB je primijetio kontinuirano povećavanje udjela kredita s financijskom polugom u značajnim institucijama. To je povećanje bilo potaknuto dugotrajno niskim kamatnim stopama i obilnom likvidnošću, što je potaknulo više razine financijske poluge kod dužnika i zajmodavaca, uz ublažavanje standarda odobravanja kredita. Taj se trend preokrenuo tijekom 2022. i u prvoj polovini 2023. Nova izdanja kredita s financijskom polugom znatno su se smanjila zbog energetske krize, inflacije i kolebljivosti kamatnih stopa. To se smanjenje postupno odražava u padu razina izloženosti u svim značajnim institucijama (Grafikon 2.). Smanjenje razina izloženosti, u kombinaciji s povećanjem stopa redovnoga osnovnoga kapitala, dovelo je do znatnog smanjenja omjera financiranja financijskom polugom i stope redovnoga osnovnoga kapitala u posljednjih nekoliko tromjesečja.

Grafikon 2.

Izloženosti značajnih institucija financiranju financijskom polugom

(lijevo: mlrd. EUR; desno: postotak redovnoga osnovnoga kapitala)

ESB je u više navrata pozvao značajne institucije da se više suzdrže u tom tržišnom segmentu zbog kontinuiranog rasta transakcija s visokom razinom financijske poluge. U skladu s očekivanjima, sve veća slabost dužnika odražava se u većim stopama neispunjavanja obveza kod kredita s financijskom polugom u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, općenito gledajući, te razine neispunjavanja obveza niske su u usporedbi s prethodnim stresnim razdobljima, što se može objasniti ublažavanjem obveza na tržištu. S obzirom na velik rizik refinanciranja duga s kojim se suočavaju dužnici s kreditima s financijskom polugom u uvjetima viših kamatnih stopa, postoji rizik materijalizacije znatno veće razine neprihodonosnih izloženosti i neispunjavanja obveza u sljedećih nekoliko godina.

ESB je 2022. izdao „pismo glavnom izvršnom direktoru” s podrobno opisanim očekivanjima glede internih okvira za sklonost preuzimanju rizika koje je potrebno uvesti i izvijestio o visokim razinama preuzimanja rizika u transakcijama s financijskom polugom. U procjeni nedostataka otkrivene su brojne manjkavosti zbog kojih su značajnim institucijama izrečene posebne daljnje mjere. Tijekom 2023. ESB je nastavio pomno pratiti napredak banaka u provedbi tih mjera. Iako je u nekim bankama ostvaren određeni napredak, i nadalje postoje znatne manjkavosti u kontroli rizika. Stoga se u odnosu na 2022. znatno povećao broj banaka na koje su se primjenjivali posebni kapitalni zahtjevi u odnosu na rizike povezane s aktivnostima financiranja financijskom polugom.

Osim toga, kako bi podržao kontinuirano nadzorno praćenje izloženosti banaka financiranju financijskom polugom, ESB je u svoje testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023. uključio dubinsku analizu osiguranja kvalitete financiranja financijskom polugom. Nalazi te analize objavljeni su u posebnom odjeljku ESB‑ova izvješća o testiranju otpornosti na stres u 2023. banaka u europodručju.

1.2.3. 2. prioritet: odgovor na izazove povezane s digitalizacijom i jačanje sposobnosti usmjeravanja upravljačkih tijela

1.2.3.1. Strategije digitalne transformacije i okviri operativne otpornosti

Banke se sve više digitaliziraju. To znači da je potrebno posvetiti dodatnu nadzornu pozornost strategijama digitalne transformacije i potrebnim sposobnostima upravljanja rizicima. To uključuje ispitivanje rizika povezanih s upotrebom inovativnih tehnologija kao i rizika povezanih s okvirima operativne otpornosti kao što su ovisnost o trećim osobama i rizici za kibersigurnost.

Kada je riječ o digitalizaciji općenito, ESB je u veljači 2023. objavio pregled glavnih zaključaka ankete o digitalnoj transformaciji i upotrebi financijske tehnologije provedene u 2022. U pregledu je potvrđeno da većina značajnih institucija ima uspostavljenu strategiju digitalne transformacije koja je usmjerena na unaprjeđenje iskustva klijenata. U pregledu je također istaknuta važnost ispravne komunikacije od strane izvršnih članova upravljačkog tijela kao i učinkovitog okvira unutarnje kontrole.

Nadalje, u 2023. provedene su ciljane provjere u vezi s digitalizacijom na uzorku od 21 značajne institucije, zasnovane na rezultatima prethodno spomenute ankete kako bi se dobio bolji uvid u način na koji banke definiraju svoje ciljeve strategije digitalizacije, prate njihovu provedbu i osiguravaju da su njihovi okviri za sklonost preuzimanju rizika i upravljanje primjereni svrsi. Rezultati tih provjera trebali bi biti objavljeni u prvoj polovini 2024. i bit će ključni kako bi nadzirani subjekti imali uvid u mišljenja nadzornih tijela i njihove usporedne analize.

Kada je riječ o operativnoj otpornosti, broj važnih kiberincidenata prijavljenih ESB‑u znatno se povećao u 2023. na godišnjoj razini. To je povećanje uglavnom bilo rezultat djelovanja prijetećih aktera koji su izvršili napade distribuiranim onemogućavanjem pružanja usluge u nekoliko banaka. To je bilo popraćeno znatnim porastom incidenata kod vanjskih pružatelja usluga povezanih s ucjenjivačkim softverom, odnosno vrstom napada s velikim potencijalom pojave poremećaja u radu. Osim toga, u financijskom sektoru povećali su se i kibernapadi aktera pod pokroviteljstvom države. ESB je stoga 2023. proveo niz nadzornih aktivnosti na licu mjesta i izvan njega povezanih s IT rizikom i rizikom za kibersigurnost, a ključne rezultate i opažanja objavio je u Biltenu nadzora banaka iz studenoga 2023.

Osim testiranja kiberotpornosti na stres koje planira provesti u 2024. ESB je proveo internu simulaciju testiranja kiberotpornosti u sklopu koje su u ESB‑u i nekoliko nacionalnih nadležnih tijela testirani interni postupci za komunikaciju, koordinaciju i eskalaciju u slučaju kibernapada u više nadziranih subjekata. To je testiranje bilo interno, bez sudjelovanja bankarskog sektora.

Kada je riječ o eksternalizaciji, u 2023. ponovo su prikupljeni registri eksternalizacije od svih značajnih institucija. U odnosu na 2022., kada su ti registri prvi put prikupljeni, ostvaren je znatan napredak u kvaliteti podataka i dosljednosti prikupljenih informacija. Rezultati tog prikupljanja potvrdili su da je eksternalizacija vrlo važna tema za značajne institucije, osobito u području informacijske i komunikacijske tehnologije. Već uhodani postupak obavješćivanja u sklopu kojega se nadzorna tijela obavješćuje o namjeri nadziranih subjekata da sklope nove sporazume o eksternalizaciji također je bio koristan u procjeni rizika koji proizlaze iz eksternalizacije. Osim toga, ESB je pokrenuo ciljanu provjeru rizika koji proizlaze iz eksternalizacije u nekoliko značajnih institucija, koja će se nastaviti do 2025. Svake godine preispitat će se okvir tih značajnih institucija za upravljanje eksternalizacijom kao i odabrani broj njihovih aranžmana za eksternalizaciju. Time će se dobiti horizontalni pregled postupaka upravljanja rizikom u značajnim institucijama kada je riječ o aranžmanima za eksternalizaciju.

Osim toga, u skladu s međunarodnim standardima^[17], nadzorne aktivnosti provedene u 2023. u sklopu radnih skupina s drugim europskim nadzornim tijelima bile su usredotočene na operativnu otpornost i digitalizaciju. Te su aktivnosti uključivale provedbu uredbe o tržištima kriptoimovine i pilot-režima zasnovanoga na tehnologiji distribuiranog zapisa, rasprave o aktu o umjetnoj inteligenciji i provedbu akta o digitalnoj operativnoj otpornosti. ESB je također ugradio načela za operativnu otpornost Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS) u okvir SREP‑a.

1.2.3.2. Funkcioniranje upravljačkih tijela i njihove sposobnosti usmjeravanja

Kako bi se potaknulo odgovarajuće odlučivanje i smanjilo prekomjerno preuzimanje rizika, ključno je da banke imaju učinkovita upravljačka tijela, dobra pravila upravljanja^[18], pouzdane unutarnje kontrole i pouzdane podatke. Važnost uspostave dobrih pravila u tim različitim područjima vidljiva je i na primjeru propasti banaka u Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskoj u proljeće 2023. Uzroci propasti tih banaka bile su manjkavosti u upravljanju i upravljanju rizicima. Unatoč određenom napretku posljednjih godina, ESB i nadalje bilježi velik broj strukturnih manjkavosti u funkcijama unutarnje kontrole, funkcioniranju upravljačkih tijela kao i u sposobnostima agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima.^[19]

Stoga su nadzorna tijela nastavila surađivati s nadziranim subjektima kako bi se u tom smislu postigao daljnji napredak. ESB od 2022. provodi ciljane provjere banaka s manjkavostima u sastavu i funkcioniranju njihovih upravljačkih tijela, nadzore na licu mjesta i ciljane procjene (ponovne procjene) sposobnosti i primjerenosti koje se zasnivaju na riziku. ESB je dodatno razvio pristup kojim se u njegovim procjenama primjerenosti i sposobnosti uzima u obzir raznolikost i poboljšao prikupljanje podataka u svrhu unaprjeđenja analize usporedivih institucija^[20], pri čemu će se ciljane provjere i nadzorne radnje nastaviti tijekom 2024.

U sklopu SREP‑a u 2023. poduzete su i daljnje aktivnosti za uklanjanje nedostataka (vidi odjeljak 1.3.1.5.).

Dobra pravila upravljanja važna su za sve banke bez obzira na njihovu veličinu. Stoga je ESB nastavio poduzimati daljnje aktivnosti u vezi s rezultatima tematske provjere pravila upravljanja za manje značajne institucije provedene 2021./22.^[21] U tom smislu ESB i nacionalna nadzorna tijela nastavljaju promicati veću usklađenost europskih nadzornih očekivanja i standarda za unutarnje upravljanje.

Osim toga, kako bi potaknuo dijalog o tome što čini učinkovito upravljanje i priopćio svoj nadzorni pristup i očekivanja u tom smislu, ESB se u travnju 2023. obratio predstavnicima bankarskog sektora na seminaru koji je organiziran u suradnji s EUI Florence School of Banking^[22].

1.2.3.3. Agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima

ESB je utvrdio nekoliko nedostataka u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima i uključio ih kao ključnu ranjivost u planiranje nadzornih prioriteta u razdoblju od 2023. do 2025. Stoga je razvijena sveobuhvatna, ciljana nadzorna strategija koja obuhvaća aktivnosti na licu mjesta i izvan njega kako bi se osiguralo da banke imaju učinkovite postupke za usmjeravanje i upravljanje rizicima zasnovane na pouzdanim podatcima.

Kada je riječ o aktivnostima na licu mjesta, nastavilo se s provedbom kampanje posebnog nadzora na licu mjesta o agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima, kojom su 2022. i 2023. bile obuhvaćene 23 značajne institucije. U kampanji su otkriveni nedostatci u smislu uključenosti upravljačkih tijela, nejasne i nepotpune definicije područja primjene okvira za upravljanje podatcima kao i nepostojanja neovisne validacije. Osim toga, slabosti u arhitekturi podataka i IT infrastrukturi, raširena upotreba ručnih zaobilaznih rješenja i dugi rokovi za izvješćivanje, kao i nepostojanje kontrola kvalitete podataka bili su vrlo zabrinjavajući.

Kada je riječ o aktivnostima na daljinu, od ključne je važnosti nacrt Vodiča o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima, koji sadržava skup minimalnih zahtjeva za učinkovito agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima te služi kao pomoć bankama u jačanju njihovih sposobnosti u tom smislu.^[23] U nacrtu Vodiča ne uvode se novi zahtjevi, nego se u njemu konsolidiraju i pojašnjavanju važne teme u području nadzornih prioriteta. Stoga je važno da banke najnoviju objavu Vodiča ne vide kao priliku da se pomaknu rokovi za provedbu zahtjeva, nego kao dodatne upute za utvrđivanje nedostataka i postizanje vidljivog napretka u njihovu otklanjanju. Dodatne nadzorne aktivnosti uključivale su pilot-izvješće o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka^[24], doprinos izvješću o napretku usklađenosti globalnih sistemski važnih banaka s načelima Bazelskog odbora za nadzor banaka za učinkovito agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima, daljnje jačanje mjerenja kvalitete podataka u nadzornom izvješćivanju i djelotvorniju upotrebu nadzornih alata za eskalaciju ozbiljnih i trajnih nedostataka u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima, uključujući povezane kvantitativne i kvalitativne mjere.

1.2.4. 3. prioritet: povećanje napora za rješavanje pitanja klimatskih promjena

Od objave ESB‑ova Vodiča o klimatskim i okolišnim rizicima u 2020. ESB stalno naglašava da bi banke trebale pravilno upravljati tim rizicima. Jedan od glavnih ESB‑ovih nadzornih prioriteta za razdoblje od 2023. do 2025. jest da banke na odgovarajući način uključe te rizike u svoju poslovnu strategiju i okvire za upravljanje i upravljanje rizicima kako bi smanjile i objavile takve rizike.

1.2.4.1. Daljnje aktivnosti u vezi s nedostatcima utvrđenima u tematskoj provjeri

Nakon tematske provjere klimatskih i okolišnih rizika provedene u 2022. ESB je odredio rokove kako bi se bankama olakšao put u postizanju potpune usklađenosti s očekivanjima opisanima u spomenutom ESB‑ovu Vodiču do kraja 2024. ESB je tada priopćio da će se ti rokovi pomno pratiti i da će se, prema potrebi, poduzeti provedbene mjere.

Prvi rok bio je u ožujku 2023., a od banaka se očekivalo da provode pouzdanu i sveobuhvatnu procjenu značajnosti i skeniranje poslovnog okružja. Budući da neke banke nisu to provele u utvrđenom roku, ESB je u 2023. izdao obvezujuće nadzorne odluke za 23 nadzirana subjekta, u kojima se predviđa obračun periodičnih penala za 18 najvažnijih slučajeva ako nadzirani subjekti ne ispune zahtjeve u rokovima utvrđenima u tim odlukama. Postupci koji se odnose na dodatne nacrte odluka, uključujući one u kojima se predviđa obračun periodičnih penala, još su bili u tijeku na kraju 2023. (vidi odjeljak 2.3.1.).

ESB će nastaviti pomno pratiti napredak banaka u 2024. i 2025. te prema potrebi poduzimati provedbene mjere.

1.2.4.2. Jednokratna analiza scenarija povezanog s klimatskim rizikom u sklopu paketa „Spremni za 55 %”

U ožujku 2023., u sklopu „paketa o održivom financiranju”, Europska komisija izdala je nalog trima europskim nadzornim tijelima^[25] da zajedno s Europskim odborom za sistemske rizike i ESB‑om provedu jednokratnu analizu scenarija povezanog s klimatskim rizikom u sklopu paketa „Spremni za 55 %” s ciljem procjene načina na koji bi dogovorene tranzicijske politike utjecale na financijski sektor. ESB sudjeluje u modulu bankarskog sektora, koji uključuje postupak prikupljanja podataka pokrenut 1. prosinca 2023. Povezani obrasci za prikupljanje podataka obuhvaćaju podatke o kreditnom riziku, tržišnom riziku, riziku povezanom s nekretninama i prihodima kao i podatke relevantne za klimatske promjene koji se odnose na tranzicijski rizik i fizički rizik na razini druge ugovorne strane i sektorskoj razini. ESB namjerava podijeliti svoje povratne informacije i glavne nalaze s bankama koje su sudjelovale u prikupljanju podataka. Rezultati sveobuhvatne analize klimatskih scenarija za modul bankarskog sektora trebali bi biti objavljeni početkom 2025. Prikupljanje tih podataka omogućit će nadzornim tijelima da prate napredak u skladu s ESB‑ovim testiranjem otpornosti na stres za klimatski rizik u 2022. i procijene sposobnosti banaka povezane s podatcima o klimatskom riziku i njihovo postupanje u skladu s dobrom praksom opisanom u ESB‑ovu izvješću o dobrim praksama testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik.

1.3. Izravni nadzor značajnih institucija

1.3.1. Nadzor na daljinu

ESB nastoji nadzirati značajne institucije na proporcionalan način koji se zasniva na riziku. U tu svrhu svake godine planira i provodi razne nadzorne aktivnosti na daljinu, uključujući horizontalne aktivnosti i aktivnosti prilagođene specifičnostima pojedine institucije. Te se nadzorne aktivnosti zasnivaju na postojećim regulatornim zahtjevima, Nadzornom priručniku SSM‑a i nadzornim prioritetima i uključene su u godišnji program nadzornog ispitivanja koji se provodi za svaku značajnu instituciju. Svrha je tih aktivnosti rješavanje rizika specifičnih za instituciju, uz osiguravanje usklađenosti s ESB‑ovim nadzornim prioritetima.

1.3.1.1. Načelo proporcionalnosti

Program nadzornog ispitivanja zasniva se na načelu proporcionalnosti, što znači da intenzitet nadzora ovisi o veličini, sistemskoj važnosti, riziku i složenosti svake značajne institucije. Stoga zajednički nadzorni timovi koji nadziru veće i rizičnije značajne institucije prosječno planiraju veći broj aktivnosti u sklopu programa nadzornog ispitivanja (Grafikon 3.).

Grafikon 3.

Prosječan broj planiranih zadataka po značajnoj instituciji u 2023.

Broj aktivnosti provedenih u 2023. bio je neznatno manji u odnosu na broj koji je prvotno bio planiran početkom godine (Grafikon 4.). To je prije svega zbog toga što je mali broj administrativnih zadaća bio otkazan tijekom godine, što je u skladu s prethodnim godinama.

Grafikon 4.

Prosječan broj zadataka po značajnoj instituciji u 2023.

1.3.1.2. Pristup prilagođen riziku

U programu nadzornog ispitivanja primjenjuje se pristup prilagođen riziku koji je usmjeren na najvažnije sistemske rizike i rizike specifične za instituciju u svakoj značajnoj instituciji. Na primjer, u bankama s visokom razinom neprihodonosnih kredita zajednički nadzorni timovi proveli su (relativno) više aktivnosti u vezi s kreditnim rizikom nego u prosječnoj značajnoj instituciji (Grafikon 5.).

Grafikon 5.

Aktivnosti u sklopu programa nadzornog ispitivanja u 2022. i 2023.: aktivnosti povezane s kreditnim i tržišnim rizikom kao udio u svim aktivnostima

kreditni rizik

(postotci)

tržišni rizik

ESB je 2023. uveo novi okvir tolerancije rizika kako bi svoj rad bolje usmjerio na strateške prioritete i ključne ranjivosti. Taj je novi okvir ključan za kulturu nadzora koja je više usmjerena na rizike i koja nadzornim tijelima omogućuje da svoje aktivnosti prilagode situaciji u pojedinačnoj instituciji koju nadziru umjesto da primjenjuju univerzalni pristup.

Okvir tolerancije rizika osmišljen je tako da se njime olakšava pretvorba nadzornih prioriteta u strateško planiranje i svakodnevni nadzor. U tu svrhu u njemu se kombiniraju upute Nadzornog odbora „odozgo prema dolje” o prioritetnim rizicima i ranjivostima s procjenama značajnosti „odozdo prema gore” za svaki nadzirani subjekt. Procjenama „odozdo prema gore” učinkovito se nadopunjuju upute „odozgo prema dolje” jer se neki nadzirani subjekti bave pitanjima koja su specifična za pojedinu instituciju i koja utječu na razine tolerancije rizika utvrđene za različite rizike, a time i na fokus nadzora. U sklopu okvira tolerancije rizika nadzorna tijela ovlaštena su u potpunosti iskoristiti fleksibilnost koja je ugrađena u nadzorne alate kako bi se usredotočila na najvažnije zadaće. To znači da, ovisno o specifičnim okolnostima u pojedinoj instituciji, nadzorna tijela mogu pojačati napore u područjima u kojima je potreban veći angažman i dodijeliti niži prioritet područjima u kojima nije potrebno hitno djelovati.

Na osnovi pozitivnog iskustva stečenog tijekom godine ESB namjerava dovršiti provedbu okvira tolerancije rizika tako što će ga ugraditi u sve svoje nadzorne postupke.^[26] Time bi se trebala dodatno poboljšati sposobnost zajedničkih nadzornih timova da se usredotoče na ono što je najvažnije za pojedinačne nadzirane subjekte, kao i potrebna fleksibilnost potrebna za suočavanje s novim rizicima i rizicima u nastajanju u promjenjivom makrofinancijskom okružju.

1.3.1.3. Postupak nadzornog planiranja

Postupak nadzornog planiranja, koji je izmijenjen 2022., zasniva se na dosljednom i integriranom pristupu prema kojemu se nadzornim prioritetima usmjerava, među ostalim, planiranje horizontalnih aktivnosti, nadzora na licu mjesta i provjera internih modela.

Kako bi se osigurao učinkovit nadzor, različita poslovna područja u ESB‑u blisko surađuju u planiranju svojih aktivnosti uzimajući u obzir nadzorne prioritete, rizike specifične za značajnu instituciju i okvir tolerancije rizika. To planiranje uključuje odabir uzoraka nadziranih subjekata koji će sudjelovati u tim horizontalnim aktivnostima i nadzorima na licu mjesta. Kao i proteklih godina, za nadzore na licu mjesta primijenjen je pristup zasnovan na kampanjama (vidi odjeljak 1.3.3. o nadzoru na licu mjesta). Ishod tog postupka odražava se u programu nadzornog ispitivanja koji svaki zajednički nadzorni tim provodi za svoj nadzirani subjekt. Budući da je program nadzornog ispitivanja važan dio komunikacije zajedničkih nadzornih timova sa značajnom institucijom, pojednostavnjeni program nadzornog ispitivanja šalje se i značajnim institucijama i on je uključen u program rada za sljedeću godinu.

Uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, aktivnosti programa nadzornog ispitivanja na daljinu obuhvaćaju: (1) aktivnosti povezane s rizicima (npr. SREP), (2) ostale aktivnosti u vezi s organizacijskim, administrativnim ili pravnim zahtjevima (npr. godišnja procjena značajnosti) i (3) dodatne aktivnosti koje planiraju zajednički nadzorni timovi kako bi program nadzornog ispitivanja dodatno prilagodili specifičnostima nadzirane grupe ili nadziranog subjekta (npr. analize poslovnih modela ili upravljačke strukture banaka).

1.3.1.4. Pregled nadzornih aktivnosti

ESB osigurava da su njegovi resursi primjereni za ispunjavanje njegovih strateških i nadzornih potreba. Višem rukovodstvu dostavljaju se redovita izvješća o tome kako su njegovi nadzorni prioriteti uključeni u planiranje i jesu li sve aktivnosti i projekti ostvareni prema planu.

ESB je 2023. proveo procjenu organizacijske spremnosti, u kojoj je ocijenio svoju spremnost da osigura uspješnu provedbu predloženih nadzornih prioriteta na osnovi raspoloživog skupa vještina i resursa (vidi odjeljak 5.3.3.).

Praćenje nadzornih aktivnosti i redovito izvješćivanje o njima ključni su za strateško usmjeravanje nadzornih inicijativa. Na taj način više rukovodstvo može procijeniti kretanja nadzornih prioriteta i drugih inicijativa i biti informirano o ostvarenom napretku u povezanim nadzornim aktivnostima. Ta je procjena osnova za posuvremenjivanje nadzornih prioriteta i njome se potiče učinkovito odlučivanje višeg rukovodstva.

1.3.1.5. Nadzorne mjere

Nadzorne mjere jedan su od ključnih ishoda redovitih aktivnosti na licu mjesta i izvan njega. U njima se utvrđuju detaljne mjere koje nadzirani subjekti moraju poduzeti kako bi otklonili manjkavosti. Zajednički nadzorni timovi odgovorni su za praćenje pravodobne i učinkovite provedbe tih mjera. Ukupni broj evidentiranih mjera u 2023. bio je sličan onome iz 2022. Najvažniji pokretač nadzornih mjera u 2023. bile su nadzorne aktivnosti na daljinu (39 %). Kao i u 2022., najveći broj novih nadzornih mjera (45 %) odnosio se na kreditni rizik (Grafikon 6.).

Grafikon 6.

Nadzorne mjere

a) broj mjera evidentiranih svake godine

(broj mjera)

b) mjere po aktivnostima	c) mjere po kategorijama rizika
(broj mjera)	(broj mjera)

1.3.1.6. Horizontalna analiza u sklopu SREP‑a

ESB je 19. prosinca 2023. objavio ishod postupka nadzorne provjere i ocjene iz 2023. To je uključivalo daljnji razvoj ocjena na temelju SREP‑a te kapitalnih zahtjeva i preporuke u sklopu drugog stupa kao i dublju analizu odabranih područja rizika. Uz suglasnost relevantnih značajnih institucija ESB je na raspolaganje stavio zahtjeve u sklopu drugog stupa za pojedinačne banke, uključujući one koji se primjenjuju u rješavanju rizika prekomjerne financijske poluge u 2024.

SREP proveden u 2023. pokazao je da su banke općenito otporne jer su unatoč raznim makroekonomskim izazovima uspjele očuvati dobre kapitalne i likvidnosne pozicije (vidi odjeljak 1.1.1.).

I nadalje su prisutni negativni rizici koji proizlaze iz pada gospodarskog rasta, nastavka restriktivne monetarne politike, strožih uvjeta ponude kredita i ukidanja mjera fiskalne potpore. Previranja u bankarskom sektoru u Sjedinjenim Američkim Državama i Švicarskoj prošlog proljeća nisu znatno utjecala na nadzirane subjekte, ali je zbog njih bilo potrebno obratiti pozornost na mogućnost da brze promjene kamatnih stopa dovedu do nestabilnosti na tržištu.

ESB je 2023. primijetio poboljšanja u bankarskom sektoru. Zahvaljujući povećanju kamatnih prihoda, povrat na kapital nadziranih subjekata na agregatnoj razini iznosio je 10,0 % u prvih devet mjeseci 2023. Poboljšala se kvaliteta imovine, a udio neprihodonosnih kredita smanjio se s 2,6 % u 2021. na 2,3 % u trećem tromjesečju 2023.

Ukupna ocjena na temelju SREP‑a ostala je stabilna i iznosila je 2,6, pri čemu se promijenila ocjena kod 30 % nadziranih subjekata. Ukupni kapitalni zahtjevi i preporuka blago su se povećali na 15,5 % imovine ponderirane rizikom (15,1 % u 2022.), a medijan zahtjeva u sklopu drugog stupa iznosio je 2,25 % (2,15 % u 2022.). Banke bi trebale nastaviti rješavati strukturne izazove opisane u nadzornim prioritetima za razdoblje od 2024. do 2026. (vidi odjeljak 1.6.)

1.3.1.7. Preispitivanje SREP‑a od strane vanjskih stručnjaka

ESB je 17. travnja 2023. objavio rezultate i preporuke u sklopu procjene europskog nadzora banaka koju je provela stručna skupina, s posebnim naglaskom na SREP.

Iako je uočen dobar napredak u osiguravanju da značajne institucije održavaju dostatne razine kapitala, u procjeni postupka nadzorne provjere i ocjene Europske središnje banke ESB je pozvan da revidira svoje ocjene rizika kao i postupak za utvrđivanje kapitalnih zahtjeva u sklopu drugog stupa. S obzirom na to da se samo kapitalom ne mogu riješiti sve vrste rizika, u izvješću se preporučuje da ESB u potpunosti iskoristi sve instrumente iz svojeg instrumentarija, uključujući učinkovite kvalitativne mjere, kako bi potaknuo banke da pristupe rješavanju loših poslovnih modela i praksa upravljanja.

Izvješćem se dopunjuju zaključci iz izvješća Europskoga revizorskog suda o daljnjem poboljšavanju djelotvornosti i učinkovitosti nadzora banaka ESB‑a (vidi odjeljak 5.1.1.).

ESB je počeo provoditi neke od preporuka stručne skupine tijekom ciklusa SREP‑a u 2023. Na primjer, u sklopu dovršetka provedbe okvira tolerancije rizika za sve nadzorne postupke, ESB je uveo novu višegodišnju procjenu za SREP. Zahvaljujući tome nadzorna tijela mogu bolje kalibrirati intenzitet i učestalost svojih analiza, prema ranjivostima pojedinačnih banaka i u skladu sa širim nadzornim prioritetima. ESB također nastavlja ulagati napore u poboljšanje nadzora koji se zasniva na riziku i poticanje utjecaja prosudbe nadzornog tijela. Stoga će se inicijative kao što su višegodišnja procjena i okvir tolerancije rizika dodatno razraditi kako bi se stvorila dobro definirana kultura nadzora.

Osim toga, ESB je u 2023. poboljšao svoju komunikaciju glede objavljivanja metodologija SREP‑a za zahtjeve u sklopu drugog stupa. To je uključivalo unaprijeđene objave o metodologijama za procjenu omjera financijske poluge, unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, kao i rizika poslovnog modela te kreditnog i tržišnog rizika.

1.3.2. Nadzor subjekata s društvima kćerima u Rusiji

Od početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. ESB pomno prati situaciju i vodi dijalog s nekoliko nadziranih subjekata s društvima kćerima u Rusiji. Iako je većina tih subjekata zadržala svoja društva kćeri u Rusiji, ipak je ostvaren određeni napredak u smanjivanju njihovih aktivnosti na tom tržištu. Općenito gledajući, značajne institucije smanjile su svoje izloženosti Rusiji za 21,4 % od kraja 2022. do trećeg tromjesečja 2023.^[27], čime su postupno smanjile svoje razine izloženosti od početka rata. Većina banaka također je odlučila da neće prihvaćati nove poslove u Rusiji, ako je to zakonski dopušteno, i sada istražuje izlazne strategije, kao što su prodaja poslovanja ili postupni prestanak poslovanja na ruskom tržištu. Kao što je objašnjeno u dopisu od 27. lipnja 2023. zastupnicima Europskog parlamenta de Lange i Juknevičienė o aktivnostima banaka u Rusiji, ESB je od tih banaka zatražio da nastave sa smanjivanjem poslovanja i izlaznim strategijama izradom jasnih planova i redovitim izvješćivanjem svojih upravljačkih tijela i ESB‑a o ostvarenom napretku, uz dostavljanje objašnjenja u slučaju kašnjenja i/ili prepreka izvršenju. Ako je to bilo nužno, ESB je poduzeo posebne mjere za rješavanje određenih situacija u pojedinačnim značajnim institucijama.

1.3.3. Nadzor na licu mjesta

U 2023. pokrenuto je 178 nadzora na licu mjesta i 83 provjere internih modela za značajne institucije. Slično kao i prethodne godine, većina nadzora na licu mjesta i provjera internih modela u 2023. provedena je primjenom hibridnih modaliteta rada. ESB je također nastavio raditi na provedbi okvira tolerancije rizika^[28].

Uvođenje okvira tolerancije rizika značilo je povećanje učinkovitosti optimizacijom raspodjele resursa prema opsegu, veličini i složenosti nadzirane institucije. To je uključivalo i jačanje pristupa prilagođenog riziku, kao i kombiniranje nadzora i, ako je to bilo moguće, ispitivanje slijepih točaka i prioriteta odozgo prema dolje, uz bolju integraciju aktivnosti na daljinu, horizontalnih aktivnosti i aktivnosti na licu mjesta. To pojednostavnjenje omogućilo je povećanje broja nadzora na licu mjesta u posljednje tri godine. Nasuprot tome, broj provjera internih modela smanjio se u posljednje dvije godine (Grafikon 7.) zbog nedostatka resursa, uz povećanje broja opsežnih provjera internih modela kako bi se odgovorilo na zahtjeve banaka povezane sa značajnim promjenama modela u skladu s najnovijim regulatornim zahtjevima.

Pristup provedbi nadzora na licu mjesta zasnovan na kampanjama koji se primjenjivao prethodnih godina nastavio se primjenjivati u više područja rizika, čime su nadzorni prioriteti pretvoreni u strateške inicijative i čime su dopunjeni drugi nadzori na licu mjesta koji su više specifični za pojedinu instituciju. Te su kampanje bile usmjerene na (1) kreditni rizik, (2) kamatni rizik i rizik kreditne marže u bankovnoj knjizi (IRRBB/CSRBB), (3) agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o njima, (4) postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP) i (5) poslovni model i profitabilnost. Provedeni su i posebni nadzori na licu mjesta u vezi s nadzornim prioritetima o temama kao što su digitalna transformacija, IT i kibersigurnost, funkcioniranje i učinkovitost upravljačkog tijela. Klimatski i okolišni rizici procijenjeni su provedbom nadzora na licu mjesta specifičnih za pojedinu instituciju ili pojedine rizike.

Provjerama internih modela u 2023. bila su obuhvaćena područja kao što su provedba najnovijih standarda i smjernica EBA‑e, osnovni pregled knjige trgovanja i daljnje aktivnosti u vezi s ciljanom provjerom internih modela.

Grafikon 7.

Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela pokrenuti u 2021., 2022. i 2023.

(broj provjera)

1.3.3.1. Ključni nalazi nadzora na licu mjesta

Kada je riječ o kreditnom riziku, otkrivene su ozbiljne slabosti u utvrđivanju pogoršanja kredita kao i u procjeni i utvrđivanju znatnog povećanja kreditnog rizika, klasifikaciji izloženosti u drugoj fazi i izloženosti s vjerojatnošću nepodmirenja obveza te u klasifikaciji restrukturiranih izloženosti i povezanim postupcima restrukturiranja. Otkriveni su i neki ozbiljni problemi u postupcima praćenja rizika, odnosno manjkavosti u području sustava ranog upozoravanja i uloge tijela za upravljanje rizicima u ispravnoj kontroli kreditnog rizika i upravljanju njime. Osim toga, pronađeni su nedostatci u području očekivanih kreditnih gubitaka, uključujući izračun i kalibraciju parametara kao što su gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza i stope oporavka, kao i u postupcima rezerviranja za izloženosti u drugoj i trećoj fazi, na pojedinačnoj i skupnoj razini.

Kada je riječ o tržišnom riziku, glavne slabosti odnosile su se na upravljanje, mjerenje fer vrijednosti i dodatno usklađivanje vrijednosti. Te su slabosti bile osobito očite u smislu nedostatne pouzdanosti izvora tržišnih podataka ili pokrivenosti neovisnih provjera cijena, neodgovarajućih metodologija za hijerarhiju fer vrijednosti i dodatno usklađivanje vrijednosti ili u smislu nedostataka u mjerenju jednodnevnog dobitka s osnove naknadnog vrednovanja. Ozbiljni nedostatci bili su vidljivi i u području kreditnog rizika druge ugovorne strane, u kojemu su zabrinjavajući bili okviri testiranja otpornosti na stres, utvrđivanje rizika, određivanje ograničenja i upravljanje kolateralom.

U odnosu na likvidnosni rizik ozbiljni nalazi odnosili su se na slabosti u mjerenju i praćenju rizika i nedostatke u metodologijama kvantifikacije, točnosti i potpunosti podataka i oblikovanju scenarija za testiranje otpornosti na stres. Nalazi su također bili ozbiljni u području regulatornoga izvješćivanja te izračuna koeficijenta likvidnosne pokrivenosti i omjera neto stabilnih izvora financiranja.

U odnosu na kamatni rizik u bankovnoj knjizi velika većina najvažnijih nalaza odnosila se na slabosti u mjerenju i praćenju tog rizika. To se osobito odnosilo na neadekvatnost metoda kvantifikacije, nedostatak robusnosti ključnih pretpostavki modeliranja, zastarjele podatke i loše okvire rizika modela. Drugi ozbiljni nalazi odnosili su se na nedovoljnu formalizaciju profila i strategije za upravljanje kamatnim rizikom u bankovnoj knjizi, kao i na nedostatnu uključenost tijela za upravljanje rizicima u definiranje i praćenje postupaka upravljanja kamatnim rizikom u bankovnoj knjizi.

Kada je riječ o poslovnim modelima i profitabilnosti, najozbiljniji nalazi odnosili su se na strateško planiranje, praćenje provedbe strategije, okvire za raspodjelu prihoda i troškova te financijske projekcije, pri čemu su zabrinjavajuće bile neadekvatno opravdane i zastarjele pretpostavke.^[29]

U početnim nadzorima na licu mjesta koji su se odnosili na provjeru digitalne transformacije^[30] banaka otkriveni su problemi u praćenju i usmjeravanju projekata i upravljanju promjenama. Osim toga, neusklađenost IT strategija i poslovnih strategija izazvala je zabrinutost glede upravljanja.

Kada je riječ o klimatskom riziku, koji je pokretač rizika u drugim postojećim kategorijama rizika, kao što su poslovni model, kreditni rizik, unutarnje upravljanje i operativni rizik, u sklopu početnih posebnih nadzora na licu mjesta povezanih s klimatskim rizikom otkrivene su daljnje slabosti u uključivanju klimatskog rizika u upravljanje kreditnim rizikom i upravljanje podatcima o klimi i okolišu, u kontrolama kvalitete i podatkovnim strategijama. To je potkrijepljeno i nadzornim horizontalnim pregledom, što je naposljetku dovelo do obveznih tranzicijskih planova za sve značajne institucije.

Kada je riječ o unutarnjem upravljanju, najvažniji nalazi odnosili su se na: (1) neovisnost, opseg aktivnosti i resurse za sve funkcije unutarnje kontrole, (2) nedovoljno obuhvatne okvire, neadekvatnu arhitekturu podataka i neadekvatne IT infrastrukture te slabosti u upravljanju kvalitetom podataka u području agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima i (3) sposobnosti usmjeravanja upravljačkog tijela, uključujući nedovoljnu interakciju članova upravljačkog tijela, slabu kulturu rizika u cijeloj instituciji, nedovoljan nadzor nad provedbom poslovne strategije i strategije rizika banaka. Ti nalazi također potvrđuju da je upravljanje i nadalje jedan od glavnih nadzornih prioriteta.

Kada je riječ o ICAAP‑u, najozbiljniji nalazi odnosili su se na: (1) loše metodologije interne kvantifikacije za kreditni rizik, tržišni rizik ili kamatni rizik, (2) neodgovarajuće metodologije za utvrđivanje značajnih rizika u sklopu postupka utvrđivanja rizika, s neusklađenom cjelokupnom arhitekturom ICAAP‑a i (3) nepodudarnosti između koncepata internoga kapitala i ekonomske adekvatnosti kapitala.

Kada je riječ o regulatornom kapitalu (prvi stup), glavni nalazi odnosili su se na: (1) nedostatne kontrolne okvire za postupak izračuna kapitalnih zahtjeva i regulatornoga kapitala i (2) netočno raspoređivanje izloženosti u kategorije izloženosti ili neodgovarajuću dodjelu pondera rizika izloženostima.

Kada je riječ o upravljanju IT‑om i kibersigurnošću, ti su rizici činili oko polovine najozbiljnijih nalaza utvrđenih u cijelom području IT rizika. Prethodno su se nalazi odnosili na sprječavanje kibernapada, utvrđivanje rizika za kibersigurnost i zaštitu informatičke imovine. Međutim, ESB je u 2023. utvrdio da postoji sve više nalaza koji se odnose na odgovor na kiberincidente i sposobnosti oporavka.^[31]

Znatan broj (oko 16 %) preostalih ozbiljnih nalaza u području informacijske tehnologije odnosio se na aranžmane za eksternalizaciju IT aktivnosti koje banke imaju s trećim osobama. Stoga je osim procjene tog rizika u sklopu redovitih nadzora na licu mjesta u području IT rizika u značajnim institucijama ESB u 2023. proveo posebni nadzor na licu mjesta kod velikog pružatelja usluga računalstva u oblaku.

1.3.3.2. Ključni nalazi provjera internih modela

U 2023. većinu provjera internih modela nije pokrenuo ESB, nego su one bile potaknute zahtjevima banaka za procjenu promjena modela^[32], proširenja modela ili odobrenja modela. ESB je također zaprimio i procijenio brojne zahtjeve za povratak na manje složene pristupe, obično u sklopu širih inicijativa poduzetih radi pojednostavnjenja okružja internih modela.

Interni modeli banaka uglavnom su se poboljšali nakon provedbe 200 provjera modela u sklopu ciljane provjere internih modela koja se provodila od 2017. do 2021. Njihovi pristupi modeliranju sada su usklađeniji sa specifikacijama utvrđenima u EBA‑inu novom regulatornom okviru (ili se mijenjaju kako bi bili usklađeni s tim specifikacijama). Međutim, u provjerama je ipak otkriveno nekoliko slabosti, od kojih su neke bile ozbiljne, što upućuje na to da institucije nisu pripremljene kada je riječ o zahtjevima za promjenu modela. Funkcije unutarnje kontrole banaka trebale bi u tom smislu imati aktivniju i neovisniju ulogu.

Otprilike jedna trećina nalaza provjera internih modela bila je vrlo ozbiljna. Bez obzira na vrstu rizika koja se provjerava, najveći broj nalaza bio je u kategorijama „opis modela”, „procesi” i „validacija”. Ako se promatraju isključivo postupovni aspekti koji se odnose na modele internih rejting-sustava, otprilike jedna trećina nalaza bila je vrlo ozbiljna, od čega se otprilike polovina odnosila na nedostatke u IT infrastrukturi i definiciji nastanka statusa neispunjavanja obveza. Kada je riječ o modeliranju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i modeliranju gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, otprilike jedna trećina nalaza bila je vrlo ozbiljna i uglavnom se odnosila na kvantifikaciju rizika i strukturu rejting-sustava.^[33] U područjima s velikim brojem ozbiljnih nalaza ESB je dao dodatna pojašnjenja u revidiranom Vodiču o internim modelima.

Tijekom izvještajnog razdoblja provedeno je vrlo malo provjera za tržišni rizik zbog predstojećega osnovnog pregleda knjige trgovanja. Nalazi tih provjera internih modela za tržišni rizik uglavnom su se odnosili na validaciju, različita usklađivanja vrijednosti izvedenica i modeliranje kapitalnog zahtjeva za dodatni rizik. Zbog vrlo ograničenog broja provjera internih modela za kreditni rizik druge ugovorne strane nalazi nisu grupirani.

1.4. ESB‑ovo nadgledanje nadzora i neizravni nadzor manje značajnih institucija

1.4.1. Struktura sektora manje značajnih institucija

Sektor manje značajnih institucija i nadalje je vrlo rascjepkan. Pritom se 83 % svih europskih manje značajnih institucija nalazi u Njemačkoj, Austriji i Italiji. Stoga su te države bile pokretači konsolidacije u sektoru manje značajnih institucija. Broj manje značajnih institucija smanjio se s 2014 na kraju 2022. na 1956 u trećem tromjesečju 2023. Većina tih strukturnih promjena odnosila se na pripajanja 53 subjekta, a oduzeta su četiri odobrenja za pružanje bankovnih usluga. Istodobno je izdano šest novih odobrenja za rad, od kojih je većina izdana društvima čije se poslovanje zasniva na tehnologijama (financijskotehnološkim subjektima).

Sektor manje značajnih institucija sastoji se od vrlo raznolikih i katkad vrlo specijaliziranih poslovnih modela, pri čemu je kreditiranje stanovništva i nadalje prevladavajuća komponenta. To su često regionalne štedne i/ili zadružne banke, od kojih su mnoge članice institucionalnih sustava zaštite, a uglavnom se nalaze u Njemačkoj i Austriji. Za razliku od aktivnosti značajnih institucija, aktivnosti manje značajnih institucija općenito su i nadalje više koncentrirane u određenim regijama.

Unatoč općem smanjenju broja manje značajnih institucija, taj sektor i nadalje posjeduje važan udio europskoga bankarskog sektora i čini oko 15,4 % ukupne bankovne imovine, isključujući infrastrukture financijskog tržišta. Postoje znatna odstupanja u udjelu imovine manje značajnih institucija u ukupnoj bankovnoj imovini određene države, što upućuje na strukturne razlike među državama članicama. Iako se u Luksemburgu, Njemačkoj, Malti i Austriji više od trećine ukupne imovine koja se drži u domaćem bankarskom sektoru odnosilo na manje značajne institucije, sektor manje značajnih institucija u većini drugih država relativno je malen. Primjerice, u Francuskoj, Grčkoj i Belgiji taj sektor čini samo 2,4 %, 4,1 % i 5,5 % ukupne bankovne imovine.

Grafikon 8.

Klasifikacija poslovnih modela manje značajnih institucija

(postotci)

1.4.1.1. Odabrane aktivnosti nadgledanja nadzora

Zbog geopolitičkih zbivanja financijska tržišta bila su vrlo kolebljiva u 2023. Osim toga, nagli rast kamatnih stopa utjecao je na postojeću kamatonosnu imovinu i obveze. Zbog povećane nesklonosti ulagača riziku, nadzorna tijela za bankarstvo odredila su likvidnosni rizik i rizik financiranja kao prioritet. Nadzor banaka ESB‑a i nacionalna nadležna tijela više su se usredotočili na kamatni rizik te primjerenost i održivost izvora financiranja manje značajnih institucija.

Unatoč kontinuiranom smanjivanju udjela neprihodonosnih kredita u 2023., kreditni rizik i nadalje je ključno područje od nadzornog interesa za manje značajne institucije. Osim višestrukih kvantitativnih usporednih analiza ESB je proveo i provjeru praksa procjene kreditnog rizika u sklopu europskoga nadzora banaka i posuvremenio usklađenu metodologiju SREP‑a za kreditni rizik u manje značajnim institucijama.

Istodobno su nadzorna tijela ojačala svoje okvire suradnje u upravljanju krizama (vidi odjeljak 3.3.).

1.4.2. Horizontalni rad na testiranju otpornosti manje značajnih institucija na stres

Na osnovi provjere nacionalnih praksa nadzornog testiranja otpornosti manje značajnih institucija na stres koja je provedena 2022., ESB i nacionalna nadležna tijela rade na prikupljanju i razmjeni informacija o praksama testiranja otpornosti na stres koje se primjenjuju u manje značajnim institucijama, uključujući metodologije i alate. Tim se aktualnim radom promiču dobre prakse i sinergije, a prema potrebi taj se rad oslanja na pristupe nadzornog testiranja otpornosti na stres koji se primjenjuju na značajne institucije.

1.5. Makrobonitetne zadaće ESB‑a

ESB je u 2023. nastavio aktivno surađivati s nacionalnim tijelima u skladu s makrobonitetnim zadaćama koje su mu dodijeljene na temelju članka 5. uredbe o SSM‑u^[34]. U vezi s tim, kao i prethodnih godina, ESB je od odgovarajućih nacionalnih tijela primio i procijenio obavijesti o makrobonitetnim politikama. Obavijesti su se ticale odluka o utvrđivanju protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala, odluka o utvrđivanju i tretmanu kapitala globalnih sistemski važnih institucija ili ostalih sistemski važnih institucija kao i odluka o drugim makrobonitetnim mjerama, na primjer o određivanju zaštitnih slojeva za sistemski rizik i mjera na temelju članka 458. uredbe o kapitalnim zahtjevima^[35].

U 2021. i 2022. nekoliko nacionalnih tijela uvelo je ili povećalo cikličke ili strukturne zaštitne slojeve kapitala u uvjetima sve većih makrofinancijskih ranjivosti. Taj se trend nastavio i u 2023., pri čemu su neka nacionalna tijela uvela nove zaštitne slojeve za sistemski rizik za rješavanje pitanja sistemskih rizika u određenim sektorima. Nacionalna su tijela utvrdila i 127 ostalih sistemski važnih institucija i odredila stope zaštitnog sloja kapitala za te banke. Te stope bile su u skladu s metodologijom određivanja donje granice zaštitnih slojeva za ostale sistemski važne institucije, koju ESB primjenjuje od 2016. Kako je navedeno u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2022., ESB će od 1. siječnja 2024. primjenjivati revidiranu metodologiju određivanja donje granice za procjenu zaštitnih slojeva ostalih sistemski važnih institucija.^[36] Svrha je revidirane metodologije određivanja donje granice ojačati sposobnost ostalih sistemski važnih institucija za apsorpciju gubitaka, dodatno smanjiti rizik različitosti zaštitnih slojeva za ostale sistemski važne institucije i dovesti do dosljednijeg tretmana ostalih sistemski važnih institucija u državama koje su pod europskim nadzorom banaka.

Nadzor banaka ESB‑a bio je aktivno uključen i u nekoliko područja rada Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB). To je uključivalo njegove redovite procjene rizika i ranjivosti u financijskom sustavu EU‑a, rad na posljedicama povećanja kamatnih stopa za financijsku stabilnost, analizu sistemske nelikvidnosti, makrobonitetne alate za kiberotpornost^[37], kao i rad na kriptoimovini i decentraliziranom financiranju^[38] te rad na klimatskom riziku^[39]. To je uključivalo i nepovoljne scenarije za EBA‑ino testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023. i jednokratnu analizu klimatskog rizika u sklopu paketa „Spremni za 55 %”.

1.6. Rizici i nadzorni prioriteti za razdoblje od 2024. do 2026.

Glavna je svrha utvrđivanja rizika i određivanja prioriteta razviti dobru strategiju koju će nadzor banaka ESB‑a primjenjivati u sljedeće tri godine. Ta se strategija sastoji od utvrđivanja glavnih ranjivosti na koje se banke i nadzorna tijela trebaju usredotočiti s obzirom na izglede za rizik i izrade strateških ciljeva i povezanih programa nadzornog rada usmjerenih na rješavanje utvrđenih rizika. Viša i dugotrajnija inflacija u 2023. od onoga što se prethodno očekivalo rezultirala je bržim pooštravanjem uvjeta financiranja i slabijim gospodarskim izgledima od prethodno predviđenih. Istodobno je znatan preokret u ciklusu kamatnih stopa pridonio povećanju ukupne profitabilnosti banaka putem viših neto kamatnih marža, što je povećalo otpornost bankarskog sektora u cjelini.

Zbog tih kretanja nadzor banaka ESB‑a blago je prilagodio svoje nadzorne prioritete za razdoblje od 2024. do 2026. i ponovio svoj poziv bankama da održavaju razboritu i pouzdanu praksu upravljanja rizicima kako bi se bolje nosile s vjerojatnim nepovoljnim činiteljima koji se očekuju u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. U razdoblju od 2024. do 2026. od nadziranih subjekata tražit će se da ojačaju svoju otpornost na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove (1. prioritet), ubrzaju učinkovito otklanjanje nedostataka unutarnjeg upravljanja i upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima (2. prioritet) te da ostvare daljnji napredak u digitalnoj transformaciji i izgradnji snažnih okvira operativne otpornosti (3. prioritet). Dodatne pojedinosti o posuvremenjenim nadzornim prioritetima, procjenama rizika i povezanim nadzornim aktivnostima mogu se pronaći u Nadzornim prioritetima SSM‑a za razdoblje od 2024. do 2026.

2. Odobrenja, provedba pravila o nadzoru i sankcije

2.1. Odobrenja

2.1.1. Procjene značajnosti, sveobuhvatne procjene i utvrđivanje manje značajnih institucija s velikim utjecajem

2.1.1.1. Procjene značajnosti

Godišnja procjena u skladu s okvirnom uredbom o SSM‑u^[40]o tome ispunjava li banka ili bankovna grupa bilo koji od kriterija značajnosti^[41] dovršena je u studenome 2023. Dopunjena je ad hoc procjenama značajnosti (u sklopu kojih je izdana 61 odluka o značajnosti) koje su provedene nakon promjena u strukturi grupa.

Stoga je 1. siječnja 2024. u značajne institucije bilo svrstano 113 institucija^[42], jednako kao u prethodnoj godišnjoj procjeni značajnosti.

Nakon godišnje procjene za 2023. uvedene su sljedeće izmjene:

• Društvo Wüstenrot Bausparkasse Aktiengesellschaft svrstano je u kategoriju značajnih institucija jer mu je imovina premašila 30 mlrd. EUR.
• Na zahtjev središnje banke Lietuvos bankas ESB je preuzeo izravni nadzor nad društvom Revolut Holdings Europe UAB u skladu s člankom 6. stavkom 5. točkom (b) uredbe o SSM‑u i člankom 67. okvirne uredbe o SSM‑u, s obzirom na činitelje kao što su velika prekogranična prisutnost te institucije na europskim tržištima, njezina sve veća bilanca i znatno povećanje broja njezinih klijenata u raznim državama članicama.
• Društvo Euroclear Holding SA/NV ispunjavalo je kriterij veličine, ali je svrstano u manje značajne institucije zbog posebnih okolnosti kako je predviđeno u članku 6. stavku 4. uredbe o SSM‑u i članku 70. okvirne uredbe o SSM‑u.

Nadalje, zbog toga što su tri investicijska društva 1. kategorije dobila odobrenje za rad kao značajne kreditne institucije, u 2023. na popis značajnih grupa dodane su četiri značajne kreditne institucije: ProCapital društvu Confédération Nationale du Crédit Mutuel s učinkom od 11. travnja, GENO Broker GmbH društvu DZ BANK AG Deutsche Zentral-Genossenschaftsbank s učinkom od 12. kolovoza, KBC Securities NV društvu KBC Group NV s učinkom od 5. listopada i BNP Paribas Financial Markets društvu BNP Paribas S.A. s učinkom od 9. prosinca.

Osim toga, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje su utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

• Banke HSBC Bank Malta p.l.c., HSBC Trinkaus & Burkhardt GmbH i HSBC Private Bank (Luxembourg) S.A. spojene su s bankom HSBC Continental Europe, čime su postale dio značajne nadzirane grupe na čelu s bankom HSBC Continental Europe s učinkom od 30. studenoga 2022., 1. veljače 2023., odnosno 2. studenoga 2023. Banci HSBC Trinkaus & Burkhardt GmbH naknadno je oduzeto odobrenje za rad s učinkom od 30. lipnja 2023.
• Grupa LP Group B.V. i njezino društvo kćer LeasePlan Corporation N.V. spojeni su s društvom kćeri društva Société Générale S.A., čime su postali dio nadzirane grupe na čelu s društvom Société Générale S.A. s učinkom od 22. svibnja 2023.
• Banka CACEIS Investor Services Bank S.A. (ranije RBC Investor Services Bank S.A.) i njezino društvo kćer spojeni su s društvom Crédit Agricole S.A. s učinkom od 3. srpnja 2023., čime su postali dio značajne nadzirane grupe na čelu s društvom Crédit Agricole S.A.
• Subjekti iz europodručja koji pripadaju grupi NatWest Group plc (s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini) – NatWest Bank Europe GmbH, grupa na čelu s društvom RBS Holdings N.V., i društvo RBS International Depositary Services S.A. – svrstani su u značajne institucije s učinkom od 13. studenoga 2023. zbog osnivanja dvaju posredničkih matičnih društava u EU‑u na čelu s društvom NatWest Bank Europe GmbH, odnosno RBS Holdings N.V.

Naposljetku, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje nisu utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

• Društvo OTP Luxembourg S.à.r.l. (ranije Biser Bidco S.à.r.l.) svrstano je u kategoriju značajnih institucija kao jedno od triju najvećih nadziranih grupa u Sloveniji nakon prodaje dionica društva Biser Topco S.à.r.l. u društvima OTP Luxembourg S.à.r.l. (ranije Biser Bidco S.à.r.l.) i Nova Kreditna Banka Maribor d.d. 6. veljače 2023.
• Društvo Atlantic Lux HoldCo S.à r.l. postalo je nadređeni subjekt značajne nadzirane grupe kojoj također pripadaju banka Aareal Bank AG i društvo Atlantic BidCo GmbH nakon stjecanja više od 50 % kapitala i glasačkih prava u banci Aareal Bank AG s učinkom od 7. lipnja 2023.
• Banka Citibank Europe plc postala je samostalni značajni nadzirani subjekt nakon što je banka Citibank Holdings Ireland Limited raspodijelila ukupni kapital i glasačka prava banke Citibank Europe plc s učinkom od 17. listopada 2023.

Popis nadziranih subjekata redovito se posuvremenjuje i nalazi se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

2.1.1.2. Sveobuhvatne procjene i pregledi kvalitete imovine

U prvoj polovini 2023. ESB je dovršio četiri pregleda kvalitete imovine koji su pokrenuti u 2022. Svaka od četiriju procijenjenih banaka ispunila je kriterij za izravni nadzor ESB‑a: banka AS Citadele banka u Latviji bila je među trima najvećim kreditnim institucijama u državi članici, a banke Crelan SA u Belgiji, Goldman Sachs Bank Europe SE u Njemačkoj i Morgan Stanley Europe SE u Njemačkoj ispunjavale su kriterij veličine.

ESB je 2023. pokrenuo preglede kvalitete imovine za tri banke. Pregledi kvalitete imovine banke AS LHV Group u Estoniji (među trima najznačajnijim kreditnim institucijama u državi članici) i banke FinecoBank S.p.A. u Italiji (veličina) pokrenuti su u travnju 2023., a u studenome 2023. pokrenut je pregled kvalitete imovine banke J.P. Morgan SE u Njemačkoj (veličina). Očekuje se da će prva dva pregleda biti dovršena u prvom tromjesečju 2024., a pregled kvalitete imovine banke J. P. Morgan SE trebao bi biti dovršen do kraja drugog tromjesečja 2024.

2.1.1.3. Manje značajne institucije s velikim utjecajem

Zbog velikog broja manje značajnih institucija i njihovih razlika s obzirom na veličinu, složenost i profil rizika, europski nadzor banaka razvrstava te institucije na temelju njihova utjecaja na financijski sustav i njihova profila rizika. Od 2022. kriteriji utjecaja i kriteriji rizika procjenjuju se zasebno. Manje značajne institucije s velikim utjecajem utvrđuju se jednom godišnje za svaku od država koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka. Kriteriji za određivanje manje značajnih institucija s velikim utjecajem mogu se pronaći u Okviru 1. Izvješća o nadzoru manje značajnih institucija za 2022.

Manje značajna institucija koja se smatra malom i jednostavnom institucijom u smislu uredbe o kapitalnim zahtjevima može se imenovati manje značajnom institucijom s velikim utjecajem samo ako je riječ o najvećoj manje značajnoj instituciji u državi u kojoj su sve manje značajne institucije male i jednostavne institucije.

2.1.1.4. Implikacije imenovanja manje značajnom institucijom s velikim utjecajem

Svrstavanje manje značajne institucije u kategoriju manje značajnih institucija s velikim utjecajem važan je činitelj koji nacionalna nadležna tijela uzimaju u obzir u utvrđivanju učestalosti i razine temeljitosti svojih nadzornih aktivnosti, kao što su postupak nadzorne provjere i ocjene te nadzori na licu mjesta. Osim toga, nacionalna nadležna tijela obvezna su obavijestiti ESB o svim značajnim nadzornim postupcima ili odlukama koje namjeravaju provesti u odnosu na te institucije, u skladu s člancima 97. i 98. okvirne uredbe o SSM‑u.

Popis nadziranih subjekata koji je usvojio Nadzorni odbor ESB‑a sadržava 100 manje značajnih institucija koje su svrstane u kategoriju manje značajnih institucija s velikim utjecajem u 2024.

2.1.2. Postupci odobrenja

U 2023. ESB‑u je upućeno ukupno 777 postupaka odobrenja (Tablica 2.). Njima je bilo obuhvaćeno 25 zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, 10 odluka o oduzimanju odobrenja za rad, 61 obavijest o prestanku važenja odobrenja za rad, 112 postupaka stjecanja ili povećanja kvalificiranih udjela, 558 postupaka povezanih s jedinstvenom putovnicom i 11 odobrenja za rad financijskim holdinzima. Ti su postupci uključivali i izdavanje odobrenja za rad trima investicijskim društvima 1. kategorije kao značajnim kreditnim institucijama u skladu sa širom definicijom „kreditne institucije” koja se primjenjuje od lipnja 2021.

U 2023. dovršeno je 206 odluka u sklopu postupka odobrenja^[43]. Od tog broja Nadzorni odbor podnio je 106 nacrta odluka, koje je Upravno vijeće potom odobrilo. Preostalih 100 odluka odobrilo je više rukovodstvo u sklopu okvira za prenošenje ovlasti^[44]. Ti brojevi uključuju 79 operativnih postupaka (kao što su postupci povezani s prestankom važenja odobrenja za rad i jedinstvenom putovnicom) koje je ESB^[45] implicitno odobrio neisticanjem prigovora u zakonskim rokovima.

Tih 206 odluka u sklopu postupka odobrenja čine 8,57 % svih pojedinačnih nadzornih odluka ESB‑a u 2023.

U sklopu triju postupaka odobrenja donesene su negativne odluke. Nadalje, sedam zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i pet obavijesti o stjecanjima ili povećanju kvalificiranih udjela povučeno je prije dovršetka odluke zbog negativne procjene.

2.1.2.1. Razvoj zajedničkih postupaka

Ukupno gledano, u 2023. broj zajedničkih postupaka za izdavanje odobrenja za rad, postupaka povezanih sa stjecanjem kvalificiranih udjela i postupaka oduzimanja odobrenja za rad upućenih ESB‑u ostao je stabilan u usporedbi s prethodnom godinom.

ESB je procijenio velik broj kvalificiranih udjela. U nekoliko postupaka podnositelji zahtjeva odlučili su povući upućene zahtjeve zbog zabrinutosti koje su nadzorna tijela istaknula tijekom početne procjene ili zbog toga što je ESB izdao negativnu odluku. U drugim slučajevima podnositelji zahtjeva odlučili su povući svoje zahtjeve zbog dugotrajno neizvjesnoga makroekonomskog okružja ili zbog razloga specifičnih za pojedine slučajeve. Nekoliko postupaka povezanih s kvalificiranim udjelima bili su rezultat internih reorganizacija na koje se primjenjivao pojednostavnjeni pristup u procjeni kvalificiranih udjela. Kao i proteklih godina i unatoč novijim transformacijama i dinamici aktivne konsolidacije, zabilježene su samo ograničene aktivnosti prekogranične konsolidacije.

Većina postupaka za izdavanje odobrenja za rad u 2023. bila je povezana s osnivanjem novih manje značajnih institucija. Nekoliko postupaka za izdavanje odobrenja za rad značajnih institucija odnosilo se u prvom redu na izdavanje odobrenja za pružanje dodatnih reguliranih djelatnosti koje su banke planirale, a što je obvezno u nekim državama članicama. Osim toga, od 26. lipnja 2021. izdano je nekoliko odobrenja za rad na temelju regulatornoga okvira EU‑a za investicijska društva, uvedenog primjenom uredbe i direktive o investicijskim društvima.

Kao i prethodnih godina, jedan važan razlog za nove zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad bio je povećana primjena digitalnih inovacija za pružanje usluga klijentima iz EU‑a (npr. financijskotehnološki poslovni modeli). Većinu zahtjeva povezanih s poslovnim modelima koji se odnose na aktivnosti i usluge povezane s kriptoimovinom podnijele su kreditne institucije sa sjedištem u Njemačkoj zbog posebnog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad koji je propisan njemačkim pravom. Premda su neki od tih zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad povučeni tijekom početne procjene, ESB je u skladu s njemačkim pravom odobrio jedno proširenje odobrenja za rad njemačkoj kreditnoj instituciji u odnosu na njezin poslovni model pružanja skrbništva nad kriptoimovinom. U procjeni zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u odnosu na aktivnosti povezane s kriptoimovinom ESB i odgovarajuća nacionalna nadležna tijela primjenjuju kriterije utvrđene u direktivi o kapitalnim zahtjevima. Nacionalni okviri kojima se uređuje kriptoimovina i povezane aktivnosti trenutačno se razlikuju, pa ESB poduzima korake za usklađivanje procjene zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad koji se odnose na kriptoimovinu.

S obzirom na stupanje na snagu uredbe o tržištima kriptoimovine (MiCAR) u lipnju 2023. i njezinu primjenu od 2024. kreditne institucije diljem EU‑a razmatraju hoće li obavljati aktivnosti i usluge povezane s kriptoimovinom kako je utvrđeno u MiCAR‑u. Kreditne institucije kako su definirane u uredbi o kapitalnim zahtjevima nisu obvezne imati dodatna odobrenja za rad u skladu s MiCAR‑om za obavljanje aktivnosti i usluga povezanih s kriptoimovinom, ali se na njih primjenjuju obavještajni zahtjevi. ESB će i nadalje osiguravati da kreditne institucije koje se bave aktivnostima povezanima s kriptoimovinom to čine sigurno i pouzdano.

ESB je i u 2023. primao velik broj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad za banke s financijskotehnološkim poslovnim modelom. Procjene su pokazale da se financijskotehnološka poduzeća zbog ograničenog broja zaposlenika uglavnom u velikoj mjeri oslanjaju na ključne usluge koje su eksternalizirane. Eksternalizacija ključnih usluga vanjskim pružateljima usluga povećava operativni rizik, posebno u području IT usluga i pohrane podataka u oblaku, ali i u postupcima provjere autentičnosti i znanja klijenata. Financijskotehnološka poduzeća često se koriste sustavom jedinstvene putovnice koji kreditnim institucijama EU‑a omogućuje pružanje usluga ili osnivanje podružnica u bilo kojoj drugoj državi članici EU‑a na temelju izdanoga početnog odobrenja za rad.

Trima manje značajnim institucijama (u Njemačkoj, Grčkoj i Latviji) oduzeta su odobrenja za rad zbog gubitka kapitala i teških povreda povezanih sa sprječavanjem pranja novca. Dvije odluke ESB‑a osporene su pred ESB‑ovim Administrativnim odborom za preispitivanja i Sudom Europske unije. Sud Europske unije potvrdio je ESB‑ovu odluku o oduzimanju odobrenja u jednom od osporenih predmeta, nakon čega je sudski postupak zaključen. Postupak u drugom predmetu još je u tijeku.

2.1.2.2. Kretanja u odnosu na postupke povezane s jedinstvenom putovnicom i (mješovite) financijske holdinge

ESB i nacionalna nadležna tijela obradili su 558 postupaka povezanih s jedinstvenom putovnicom u 2023.

Člankom 21.a CRD‑a V uvedena su odobrenja i izuzeća za matične (mješovite) financijske holdinge. ESB je u 2023. izdao odobrenje za dva (mješovita) financijska holdinga i izuzeće za pet (mješovitih) financijskih holdinga koji su već bili dio značajnih bankovnih grupa ili su trebali biti dodani u te grupe. Od svih odobrenja i izuzeća tri su se odnosila na novoosnovane (mješovite) financijske holdinge u značajnoj nadziranoj grupi. Ostala odobrenja i izuzeća odnosila su se na kašnjenja u prenošenju članka 21.a CRD‑a V u nacionalno zakonodavstvo (tj. nakon 29. prosinca 2020.), zbog čega su odgođene obavijesti od strane postojećih (mješovitih) financijskih holdinga. Broj postupaka stabilizirao se u 2023. nakon velikog broja postupaka u 2021. i 2022. zbog prenošenja CRD‑a V u nacionalno zakonodavstvo. Naposljetku, više je reorganizacija provedeno u nadziranim grupama kojima su (mješoviti) financijski holdinzi uklonjeni iz strukture grupe.

2.2. Postupci procjene sposobnosti i primjerenosti

U 2023. ESB‑u su upućena ukupno 2573 pojedinačna postupka procjene sposobnosti i primjerenosti^[46] u odnosu na značajne institucije (Tablica 3.).

U 2023. godini 62 % svih pojedinačnih postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti odnosilo se na članove upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji, a 28 % na članove upravljačkog tijela u izvršnoj funkciji. Preostali pojedinačni postupci odnosili su se na nositelje ključnih funkcija (8 %), voditelje podružnica u trećim zemljama (1,5 %) i dodatne položaje neizvršnih direktora (0,5 %).

Prosječno vrijeme potrebno za provedbu procjena sposobnosti i primjerenosti i za donošenje odluke ESB‑a bilo je 109 dana, što je unutar roka od najviše četiri mjeseca kako je utvrđeno u stavku 179. zajedničkih ESMA‑inih i EBA‑inih Smjernica za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija.

2.2.1. Kretanja u postupcima procjene sposobnosti i primjerenosti

ESB djelotvornije donosi odluke o sposobnosti i primjerenosti pojednostavnjivanjem postupaka te izradom i posuvremenjivanjem vodiča i predložaka kako se navodi u drugom izvješću Europske komisije o jedinstvenom nadzornom mehanizmu.^[47] Komisija je utvrdila i da je ostvaren znatan napredak u jačanju suradnje s nacionalnim nadležnim tijelima u području procjena sposobnosti i primjerenosti. ESB je također komunicirao s bankarskim sektorom u sklopu zajedničkog seminara s Europskim sveučilišnim institutom u Firenci o raznolikim i učinkovitim odborima banaka i odborima u promjenjivom i konkurentnom okružju.

Kada je riječ o osiguravanju raznolikog sastava odbora banaka, ESB je u 2023. upotrijebio kriterij sposobnosti i primjerenosti u odnosu na kolektivnu prikladnost s ciljem promicanja raznolikosti vještina i iskustva, rodne raznolikosti te raznolikosti geografskog podrijetla i dobi u odborima banaka. ESB je također odlučio povećati svoja očekivanja glede kolektivne prikladnosti u 2024., s posebnim naglaskom na stručno znanje u području informacijske i komunikacijske tehnologije i sigurnosnih rizika u upravljačkom tijelu u nadzornoj funkciji.

Na temelju procjene prikladnosti mogu se uvesti dodatne odredbe kada je potrebno otkloniti određene zabrinutosti o kandidatu na temelju pet kriterija sposobnosti i primjerenosti. Politika o dodatnim odredbama revidirana je 2022. i uvedeni su konkretniji zahtjevi i rokovi. Otad su dodatne odredbe u odlukama postale preciznije, a odluke koje sadržavaju dodatnu odredbu smanjile su se s 32 % svih odluka u 2022. na 9,5 % u 2023. Najčešći razlozi za zabrinutost istaknuti u procjenama sposobnosti i primjerenosti u 2023. odnosili su se na mogućnosti posvećivanja dovoljno vremena, iskustvo i sukobe interesa. ESB je odredio 47 uvjeta, 179 obveza i 21 preporuku, što je smanjenje u odnosu na 58 uvjeta, 225 obveza i 95 preporuka u 2022.

Ako postoje ozbiljni razlozi za zabrinutost glede primjerenosti kandidata, ESB može smatrati da je potrebno provesti temeljitiju procjenu, a naposljetku može priopćiti da namjerava donijeti negativnu odluku. Banke potom obično povlače zahtjev tijekom nadzornog dijaloga. U 2023. to se dogodilo u deset slučajeva.

ESB je proveo 19 novih procjena članova upravljačkih tijela banaka, uglavnom zbog zabrinutosti glede ugleda (14 slučajeva).

ESB je u 2023. nastavio razvijati i promicati IT alate za obradu postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti (vidi odjeljak 5.9.2.).

2.3. Prijava povreda, provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

2.3.1. Provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

Prema uredbi o SSM‑u i okvirnoj uredbi o SSM‑u raspodjela ovlasti između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela za provedbu pravila o nadzoru i izricanje sankcija ovisi o prirodi navodne povrede, odgovornoj osobi i mjeri koju je potrebno donijeti. Kazne koje ESB izriče unutar svoje nadležnosti za nadzorne zadaće i kazne koje na zahtjev ESB‑a izriču nacionalna nadležna tijela objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzornim sankcijama.

Sankcijama se kažnjava povreda dužnosti i one imaju odvraćajući učinak i na pojedinačni nadzirani subjekt i na bankarski sektor u cjelini. Svrha je provedbenih mjera, kao što su periodični penali, natjerati nadzirane subjekte da se usklade s bonitetnim zahtjevima iz nadzornih odluka ili uredaba.

U 2023. ESB je rješavao 14 postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija. Od toga se njih 13 odnosilo na postupke izricanja sankcija u sklopu kojih je ESB donio devet odluka^[48], a jedan od njih odnosio se na provedbu pravila o nadzoru te je u vezi s njime ESB donio jednu odluku (Tablica 4.).

Osim toga, ESB je 2023. donio 18 obvezujućih nadzornih odluka kojima se predviđa obračun periodičnih penala po danu dok traje povreda ako banke ne ispune bonitetne zahtjeve za jačanje postupka za utvrđivanje klimatskih i okolišnih rizika u rokovima utvrđenima u tim odlukama, koji se kreću od kraja 2023. do kraja 2024. (vidi odjeljak 1.2.4.). Postupci koji se odnose na dodatne nacrte odluka u kojima se predviđa obračun periodičnih penala još su bili u tijeku na kraju 2023.

Pet od trinaest postupaka izricanja sankcija koji su se rješavali 2023. odnosilo se na sumnju u povrede izravno primjenjivog prava EU‑a (uključujući odluke i uredbe ESB‑a) od strane pet značajnih institucija. Tri takva postupka završena su u 2023. trima odlukama ESB‑a kojima su izrečene kazne trima nadziranim subjektima u iznosu od 17 925 000 EUR za povrede kapitalnih zahtjeva i pogrešno izvješćivanje o kapitalnim zahtjevima za tržišni rizik i kreditni rizik. Dva su postupka još bila u tijeku krajem 2023.

Osam preostalih postupaka izricanja sankcija koji su se rješavali u 2023. odnosili su se na sumnju u povrede zahtjeva u smislu sposobnosti i primjerenosti, primitaka, upravljanja i kvalificiranih udjela utvrđenih u nacionalnom pravu kojim se provodi direktiva o kapitalnim zahtjevima. Ti su se postupci odnosili na pet značajnih institucija i jednu manje značajnu instituciju, a završeni su tako što je ESB izdao šest zahtjeva odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima za pokretanje postupaka.

Postupak provedbe pravila o nadzoru koji se rješavao u 2023. odnosio se na moguće izricanje periodičnih penala značajnoj instituciji kako bi je se primoralo da se uskladi s bonitetnim zahtjevima glede kamatnog rizika u bankovnoj knjizi utvrđenima u odluci ESB‑a. S obzirom na radnje koje je institucija poduzela i dokumentaciju koju je dostavila tijekom faze davanja očitovanja u postupku provedbe pravila o nadzoru, ESB je odlučio da periodični penali nisu potrebni jer se pokretanjem postupka već pridonijelo postizanju željenog ishoda.

Potpuna raščlamba sumnja u povrede koje su predmet postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija koje je ESB rješavao u 2023., po područjima, prikazana je na Grafikonu 9.

Grafikon 9.

Sumnje u povrede koje su predmet postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija u 2023.

Na prethodne zahtjeve ESB‑a za pokretanje postupaka dva su nacionalna nadležna tijela u 2023., ocijenivši predmete u skladu s nacionalnim pravom, izrekla dvije novčane kazne u iznosu od 60 000 EUR.

Podrobnije informacije, uključujući sveobuhvatne statističke podatke o aktivnostima izricanja sankcija koje su ESB i nacionalna nadležna tijela poduzela u 2023. u odnosu na povrede bonitetnih zahtjeva, bit će predstavljene u Godišnjem izvješću o aktivnostima izricanja sankcija u SSM‑u u 2023. Izvješće će se objaviti na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka u drugom tromjesečju 2024.

2.3.2. „Zviždanje”

U skladu s člankom 23. uredbe o SSM‑u ESB je dužan osigurati uspostavu djelotvornih mehanizama kojima se svakoj osobi omogućuje da prijavi povrede mjerodavnog prava EU‑a (postupak koji se obično naziva „zviždanje”). U skladu s time ESB upravlja mrežnom platformom za prijavu povreda.

ESB osigurava potpunu tajnost prijava povreda primljenih na mrežnoj platformi ili drugim kanalima (npr. e‑poštom ili običnom poštom) i u obavljanju svojih nadzornih zadaća uzima u obzir sve dostupne informacije.

U 2023. ESB je primio 355 prijava povreda, što je povećanje za 74 % u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se 117 prijava odnosilo na navodne povrede mjerodavnog prava EU‑a, pri čemu se za 106 prijava smatralo da su u djelokrugu nadzora ESB‑a, a za njih 11 da su u djelokrugu nadzora nacionalnih nadležnih tijela. Ostale prijave uglavnom su se odnosile na navodne povrede koje nisu povezane s bonitetnim zahtjevima (npr. zaštita potrošača) i stoga su bile izvan djelokruga mehanizma prijave povreda.

U djelokrugu nadzora ESB‑a među najčešćim su navodnim povredama bila pitanja povezana s upravljanjem (87 %) i izračunom regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva (9 %). Pitanja povezana s upravljanjem uglavnom su se odnosila na upravljanje rizicima i unutarnje kontrole, zahtjeve za procjenu sposobnost i primjerenost, organizacijsku strukturu i funkcije upravljačkog tijela. Potpuna raščlamba prikazana je na Grafikonu 10.

Grafikon 10.

Navodne povrede prijavljene mehanizmom prijave povreda

(postotci)

O informacijama primljenima mehanizmom prijave povreda obaviješteni su odgovarajući zajednički nadzorni timovi koji su donijeli odluku o odgovarajućim daljnjim aktivnostima.

Glavne istražne radnje provedene u 2023. u vezi s prijavama o povredama mjerodavnog prava EU‑a primljene tijekom godine ili ranije bile su:

• unutarnja procjena na temelju postojeće dokumentacije (48 % slučajeva)
• zahtjev za dokumente ili objašnjenja nadziranog subjekta (42 % slučajeva)
• zahtjev za unutarnju reviziju ili nadzor na licu mjesta (10 % slučajeva).

3. Doprinos upravljanju krizama

3.1. Krizni slučajevi u 2023.

Previranja u bankarskom sektoru u proljeće 2023., koja su započela u američkom bankarskom sektoru i kulminirala preuzimanjem banke Credit Suisse, najveći su stres na razini cijelog sustava nakon velike financijske krize. Međutim, bankarski sektor u europskoj bankovnoj uniji pokazao se otpornim, pri čemu su razine kapitala i likvidnosti bile visoke. Zbog toga u 2023. nije procijenjeno da ijedna značajna institucija propada ili je vjerojatno da će propasti u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (a) i člankom 18. stavkom 4. uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu^[49].

3.2. Interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom

U 2023. ESB i Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) nastavili su blisko surađivati na svim razinama. Razmjena mišljenja redovito se odvijala između predsjednika dviju organizacija te između višega i srednjeg rukovodstva. Nadalje, predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a i predsjednik SRB‑a zajednički su posjetili nekoliko nacionalnih nadležnih tijela.

ESB i SRB pojačali su suradnju nakon previranja u bankarskom sektoru u proljeće 2023.^[50] Nastavili su raspravljati o stečenim iskustvima te su proveli daljnje aktivnosti.

ESB i SRB nastavili su blisko surađivati na temama povezanima s politikama koje su od zajedničkog interesa. U listopadu 2023. ESB i SRB zajednički su organizirali seminar na visokoj razini o predloženim izmjenama u okviru za upravljanje krizama i osiguranje depozita s gledišta nadzora i sanacije.

ESB je također posuvremenio svoje interne operativne upute kako bi podupro potpunu provedbu bilateralnog memoranduma o razumijevanju koji je revidiran u 2022. Kao i prethodnih godina, ESB je sudjelovao u simulacijama krize koje provodi SRB i vježbi na razini trilateralnog načela u kojoj su sudjelovala sanacijska tijela, nadzorna tijela, središnje banke i ministarstva financija iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i bankovne unije.

ESB i SRB nastavili su ulagati zajedničke napore u mjerenje likvidnosti i izvješćivanje o njoj. U vezi s tim zajednička radna skupina dobila je mandat za provođenje godišnjih zajedničkih analiza likvidnosti s ciljem testiranja pripremljenosti banaka za krizu. Prvu analizu, kojom su bile obuhvaćene 204 banke, radna je skupina uspješno završila u listopadu 2023.

Nadalje, redovita interakcija zajedničkih nadzornih timova ESB‑a i internih sanacijskih timova SRB‑a i dalje je činila ključni dio suradnje između tih dviju organizacija. Suradnja je bila osobito bliska s bankama u sklopu ESB‑ova okvira za upravljanje krizama.

U skladu s regulatornim okvirom provedeno je savjetovanje sa SRB‑om o planovima oporavka koje su značajne institucije dostavile ESB‑u.

Naposljetku, SRB se savjetovao s ESB‑om o nacrtima sanacijskih planova i o izračunu predloženih ex ante doprinosa koje značajne institucije trebaju uplatiti jedinstvenom fondu za sanaciju u skladu s uredbom o jedinstvenome sanacijskom mehanizmu.

3.3. Upravljanje krizama u manje značajnim institucijama

Za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama potrebna je bliska suradnja između odgovarajućega nacionalnoga nadležnog tijela i ESB‑a. Iako nadzorna odgovornost za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama počiva na nacionalnim nadležnim tijelima, potreba za pojačanom suradnjom i razmjenom informacija pojavljuje se kada se manje značajna institucija približava trenutku neodrživosti jer je ESB odgovoran za oduzimanje odobrenja za rad.

U ranim fazama krize uzrokovane pogoršanjem financijskog stanja manje značajne institucije odgovarajuće nacionalno nadležno tijelo obavješćuje ESB putem službene obavijesti. ESB je primio 13 takvih obavijesti od nacionalnih nadležnih tijela u 2023.

Nakon podnošenja obavijesti o pogoršanju financijskog stanja uglavnom se uspostavljaju kontaktne skupine za upravljanje krizama. U 2023., kao i prethodnih godina, te su se skupine, sastavljene od predstavnika ESB‑a i odgovarajućih nacionalnih nadležnih tijela, brinule za pomno praćenje kriza te pravodobno i usklađeno donošenje nadzornih mjera i odluka. Tijekom godine uspostavljeno je 17 kontaktnih skupina za upravljanje krizama. Oduzeto je deset odobrenja za pružanje bankovnih usluga i zabilježena su tri slučaja prestanka važenja odobrenja za rad, tj. pojedine manje značajne institucije proaktivno su vratile svoja odobrenja za pružanje bankovnih usluga. Razlozi za oduzimanje odobrenja za rad mogu uključivati neodržive poslovne modele, slabu ili negativnu profitabilnost ili nedostatke u unutarnjem upravljanju i kontroli rizika.

U 2023. ESB i nacionalna nadležna tijela zajednički su revidirali okvir za suradnju u upravljanju krizama u manje značajnim institucijama oslanjajući se na svoja iskustva u upravljanju kriznim slučajevima u manje značajnim institucijama od početka europskog nadzora banaka. Projekt, kojim se okvir nastoji poboljšati i učiniti učinkovitijim, dio je širih nastojanja nekoliko europskih institucija da preispitaju prakse upravljanja krizama za financijske institucije u poteškoćama.

4. Međuinstitucijska suradnja

4.1. Europska i međunarodna suradnja

4.1.1. Suradnja s drugim nadzornim tijelima u EU‑u i tijelima država izvan EU‑a

Memorandumi o razumijevanju sklopljeni između ESB‑a i drugih nadzornih tijela objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

4.1.1.1. ESB i kolegiji nadzornih tijela

Kada je riječ o značajnim bankovnim grupama koje posluju izvan bankovne unije, ESB sudjeluje u kolegijima nadzornih tijela. To omogućuje ESB‑u da razvije usklađene nadzorne pristupe i odluke te osigura zajedničke programe rada s drugim nadzornim tijelima uključenima u nadzor iste prekogranične bankovne grupe. ESB organizira kolegije u slučajevima kada je ESB, kao matično nadzorno tijelo, tijelo odgovorno za nadzor bankovne grupe na konsolidiranoj osnovi. Ako je ESB nadzorno tijelo domaćin i nadgleda određene subjekte unutar bankovne grupe, sudjeluje u kolegijima nadzornih tijela na koje je pozvan. U 2023. na snazi je bio kolegij nadzornih tijela za 47 banaka koje ESB izravno nadzire.

4.1.1.2. Jačanje suradnje s nacionalnim tijelima za nadgledanje tržišta i tijelima EU‑a izvan SSM‑a

Značajne bankovne grupe provode operacije na tržištima financijskih instrumenata, tako da ESB surađuje s nacionalnim tijelima za nadgledanje tržišta u EU‑u u skladu s pravom Unije.

ESB je nastavio jačati razmjenu informacija i suradnju s nacionalnim nadzornim tijelima u državama članicama EU‑a izvan SSM‑a u vezi s poslovanjem značajnih bankovnih grupa u tim državama.

4.1.1.3. Suradnja s drugim sektorskim nadzornim tijelima u EU‑u i bonitetnim nadzornim tijelima izvan EU‑a

U skladu s direktivom o financijskim konglomeratima^[51], ESB je dužan surađivati s odgovarajućim nadležnim tijelima za dodatni nadzor financijskih konglomerata. ESB je odgovoran za uspostavu tih mehanizama koordinacije za grupe kojima su na čelu institucije za koje je ESB konsolidirajuće nadzorno tijelo. ESB je 2023. bio koordinator za 29 financijskih konglomerata^[52].

Međufunkcijski tim koji čine stručnjaci iz ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela osigurava dosljedan pristup nadzoru financijskih konglomerata u cijelom SSM‑u.

U 2023. ESB je također ojačao programe razmjene s bonitetnim nadzornim tijelima izvan EU‑a u području upotrebe nadzorne tehnologije. To je uključivalo suradnju sa Sustavom federalnih rezervi, središnjom bankom Bank of England i nadzornim tijelom za financijsko poslovanje (engl. Financial Conduct Authority) u Ujedinjenoj Kraljevini kako bi se razvila aplikacija za strojno učenje koja će nadzornim tijelima pomoći u utvrđivanju specifičnih IT rizika i rizika za kibersigurnost uz pomoć obrade prirodnog jezika. Stručnjaci iz četiriju institucija trenutačno surađuju u interdisciplinarnom i međufunkcijskom timu kako bi u rujnu 2024. dostavili dokaz o konceptu.

4.1.1.4. Programi procjene financijskog sektora MMF‑a

Programi procjene financijskog sektora Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) sveobuhvatne su, dubinske procjene financijskog sektora neke države.

MMF je svojim Programom procjene financijskog sektora za europodručje 2018. ispitivao strukturu za nadzor i sanaciju banaka u europodručju. ESB je u svoju nadzornu praksu ugradio većinu preporuka MMF‑a. Usporedno s time suzakonodavci EU‑a razmatrali su preporuke koje zahtijevaju promjene prava EU‑a. Sljedeći program procjene financijskog sektora za europodručje planiran je za 2024. i očekuje se da će uključivati dubinsku procjenu nadzora značajnih institucija.

U 2023. MMF je dovršio nacionalni program procjene financijskog sektora za Belgiju, nastavio s radom na programu za Nizozemsku te pokrenuo programe procjene financijskog sektora za Luksemburg, Slovačku i Španjolsku. Nacionalnim programima procjene financijskog sektora procjenjuju se nebankovne teme kao što su domaći sustavi osiguranja i makrobonitetni okviri te se daje holistička procjena bankovnih pitanja, osobito onih u nadležnosti nacionalnih tijela koja nadziru manje značajne institucije odnosno aspekata povezanih sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma, uzimajući u obzir da je potreban daljnji rad na dovršetku bankovne unije.

ESB sudjeluje u nacionalnim savjetovanjima u vezi s člankom IV. Statuta MMF‑a za države koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka u vezi s mikrobonitetnim i makrobonitetnim pitanjima, u skladu sa svojom odgovornošću na tim područjima.

4.2. Doprinos izradi europskoga i međunarodnoga regulatornog okvira

4.2.1. Doprinos radu Odbora za financijsku stabilnost

U 2023., u uvjetima dugotrajne inflacije, viših kamatnih stopa i pooštravanja financijskih uvjeta, Odbor za financijsku stabilnost (FSB) usredotočio se na rješavanje postojećih ranjivosti u financijskom sustavu i povećanje otpornosti financijskog sustava strukturnim promjenama. Tim se aktivnostima podupiru prioriteti predsjedništva skupine G‑20 u financijskom sektoru.

Kao član FSB‑a, nadzor banaka ESB‑a sudjelovao je u raznim područjima rada. Među njima su (1) finalizacija preporuka o aktivnostima povezanima s kriptoimovinom i tržištima kriptoimovine, (2) rad povezan s klimatskim planom djelovanja, kao što je postizanje dosljednih financijskih objava povezanih s klimom, (3) dovršetak skupa alata za upravljanje rizicima trećih strana, (4) završno izvješće o preporukama za postizanje veće konvergencije u izvješćivanju o kiberincidentima, (5) planiranje sanacije i pripremljenost za krizu, uključujući rješavanje prepreka prekograničnom financiranju pri sanaciji i raspravu o operacionalizaciji sanacijskih instrumenata i (6) preispitivanje iskustava stečenih iz previranja u bankarskom sektoru u proljeće 2023. (uključujući međunarodni okvir za sanaciju).

Nadzor banaka ESB‑a sudjelovao je na plenarnim sjednicama FSB‑a i sastancima Stalnog odbora za provedbu standarda i Stalnog odbora za nadzornu i regulatornu suradnju. U lipnju i srpnju 2023. ESB je bio domaćin sastanaka Stalnog odbora za nadzornu i regulatornu suradnju i plenarne sjednice FSB‑a. Pridonio je i radu upravljačke skupine za sanaciju, europske regionalne savjetodavne skupine i okruglog stola o vanjskoj reviziji.

Osim navedenih tema, u 2024. nadzor banaka ESB‑a surađivat će s FSB‑om na aktivnostima povezanima s politikom planiranja tranzicije, daljnjim aktivnostima u vezi s previranjima u bankarskom sektoru u proljeće 2023., pitanjima pripravnosti na iznos nadoknade i provedbi dobrih praksa naknade.

4.2.2. Doprinos bazelskom procesu i izmjenama Osnovnih načela djelotvornog nadzora banaka BCBS‑a

ESB je u 2023. nastavio znatno pridonositi radu Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS). Aktivno je sudjelovao u nekoliko radnih podskupina, pružao je stručna znanja u skupinama BCBS‑a i surađivao s članovima Bazelskog odbora unutar EU‑a i diljem svijeta.

Ključna prekretnica bilo je Izvješće o previranjima u bankarskom sektoru u 2023., koje je sadržavalo analizu regulatornih i nadzornih pouka izvučenih iz previranja u bankarskom sektoru u proljeće 2023. U njemu su naglašeni važnost praksa banaka za upravljanje rizicima i pravila upravljanja, potreba za snažnim i učinkovitim nadzorom kako bi se osigurale sigurnost i pouzdanost banaka te ključna važnost razboritih i pouzdanih regulatornih standarda za očuvanje financijske stabilnosti.

Sljedeća ključna prekretnica bilo je pokretanje javnog savjetovanja o izmjenama Osnovnih načela djelotvornog nadzora banaka. Izmjene predložene u savjetodavnom dokumentu uključuju izričito priznavanje nadnacionalnih nadzornih okvira kao što je jedinstveni nadzorni mehanizam, učinak financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama i digitalizaciju financija te važnost procjene održivosti poslovnih modela i operativne otpornosti banaka.

Ostala ključna postignuća uključivala su pokretanje javnog savjetovanja o (1) okviru za objave u sklopu trećeg stupa za financijski rizik povezan s klimatskim promjenama (vidi Okvir 6.), (2) objavi izloženosti banaka kriptoimovini, u kojoj se predlaže standardizirana tablica za objavljivanje i skup predložaka za izloženosti i poslovanje banaka povezanih s kriptoimovinom, (3) izmjenama standarda za izloženosti banaka kriptoimovini objavljenog u prosincu 2022. i (4) predloženim prilagodbama standarda o kamatnom riziku u bankovnoj knjizi.

ESB i nadalje supredsjeda Radnom skupinom BCBS‑a za financijske rizike povezane s klimatskim promjenama i Skupinom BCBS‑a za politike i standarde. U lipnju 2023. ESB je bio domaćin sastanka Skupine za nadzornu suradnju u Frankfurtu na Majni.

4.2.3. Doprinos radu Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo

U 2023. nadzor banaka ESB‑a nastavio je blisko surađivati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA) radi promicanja dosljednog nadzora u cijelom europskom bankarskom sektoru i poticanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija te stabilnosti financijskog sustava.

Zajednički projekti uključivali su testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023., koje je nadzornim tijelima omogućilo da procijene otpornost europskoga bankarskog sektora. ESB je surađivao s EBA‑om i na pokretanju jednokratne analize scenarija povezanog s klimatskim rizikom u sklopu paketa „Spremni za 55 %” koja je bila usmjerena na procjenu otpornosti financijskog sektora u skladu sa spomenutim paketom EU‑a. Zajedno s Jedinstvenim sanacijskim odborom, ESB i EBA izdali su zajedničku izjavu nakon otpisa obveznica u sklopu dodatnoga osnovnoga kapitala banke Credit Suisse. To je pomoglo u pojašnjenju okvira EU‑a za sanaciju i smirivanju europskih tržišta za instrumente dodatnoga osnovnoga kapitala.

ESB je bio uključen i u EBA‑ine regulatorne aktivnosti pružajući ulazne podatke i potporu nizu projekata, uključujući EBA‑in plan razvoja politika u sklopu uredbe o tržištima kriptoimovine i finalizaciju EBA‑inih Smjernica o ukupnoj mogućnosti oporavka u planiranju oporavka, čiji je cilj poboljšati upotrebljivost planova oporavka i povećati učinkovitost pripremljenosti za krizu. Osim toga, ESB je pridonio izradi nacrta mandata politike u sklopu Akta o digitalnoj operativnoj otpornosti kao član Pododbora za digitalnu operativnu otpornost Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela. ESB je također pridonio EBA‑inu Izvješću o praćenju okvira Basel III, u kojemu se analizira učinak prilagodbi specifičnih za EU, što je ključan dio procesa dovršetka reforma iz paketa Basel III.

Što se tiče EBA‑ina postupka „uskladi se ili objasni”, u 2023. nadzor banaka ESB‑a obavijestio je EBA‑u o svojem statusu usklađenosti u vezi s jednim smjernicom, što je zabilježeno na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Nadzor banaka ESB‑a predan je usklađenosti sa svim primjenjivim smjernicama koje izdaje EBA ili Zajednički odbor europskih nadzornih tijela.

ESB surađuje s EBA‑om i drugim dionicima na osnivanju Zajedničkog odbora za izvješćivanje banaka, koji će se sastojati od predstavnika europskih i nacionalnih tijela, te Kontaktne skupine za izvješćivanje, koja će se sastojati od stručnjaka iz bankarskog sektora. Prvi sastanak Zajedničkog odbora za izvješćivanje banaka trebao bi se održati 2024. Već je u tijeku rad na izradi sektorskih podatkovnih rječnika u skladu sa strategijom Europske komisije za nadzorne podatke, povećanju granularnosti u nadzornom izvješćivanju i daljnjoj integraciji statističkog i nadzornog izvješćivanja.

5. Organizacijski ustroj nadzora banaka ESB‑a

5.1. Ispunjavanje zahtjeva povezanih s odgovornošću

Ovo Godišnje izvješće jedan je od glavnih kanala odgovornosti nadzora banaka ESB‑a prema Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije (Vijeću EU‑a), kako je utvrđeno u uredbi o SSM‑u. Uredbom je propisano da se na nadzorne zadaće ESB‑a primjenjuju odgovarajući zahtjevi za transparentnost i odgovornost. ESB pridaje veliku važnost održavanju i punoj primjeni okvira odgovornosti koji je podrobnije opisan u međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta i ESB‑a i u memorandumu o razumijevanju između Vijeća EU‑a i ESB‑a.

U 2023. predsjednik Nadzornog odbora bio je četiri puta na saslušanju pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta, i to na tri redovita javna saslušanja i jednoj ad hoc razmjeni mišljenja. Na javnom saslušanju održanom 21. ožujka 2023. predsjednik je predstavio Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2022. Istog je dana sudjelovao s predsjednikom Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo u ad hoc razmjeni mišljenja o propasti banke Silicon Valley Bank i njezinim posljedicama za financijsku stabilnost u Europi. Ostala dva redovita javna saslušanja održana su 28. lipnja i 7. studenoga 2023. Rasprave su bile usmjerene na rizike koji proizlaze iz makroekonomskih izgleda, osobito učinak povećanja kamatnih stopa na bankarski sektor i deponente, pouke izvučene iz proljetnih previranja na tržištu i kretanja neprihodonosnih kredita. Ostala pitanja o kojima se raspravljalo bila su pojava rizika iz sektora kriptoimovine i nefinancijskih bankovnih institucija te zakonodavni predmeti za jačanje bankovne unije, kao što su paket mjera za bankarstvo i preispitivanje okvira za upravljanje kriznim situacijama u bankama i osiguranje depozita.

U 2023. predsjednik Nadzornog odbora odgovorio je na dva pisana pitanja zastupnika u Europskom parlamentu o pitanjima nadzora banaka i, u skladu s izvještajnim zahtjevima ESB‑a prema nacionalnim parlamentima, na jedno pisano pitanje zastupnika u nacionalnom parlamentu. Sva pisma s odgovorima zastupnicima u parlamentu objavljena su na njegovim mrežnim stranicama. Pisma su obuhvatila aktivnosti nadziranih institucija u Rusiji, nadzorne aktivnosti povezane s izloženošću banaka ranjivim sektorima i zakonodavne inicijative za promicanje sekundarnog tržišta neprihodonosnih kredita.

ESB je, u skladu s međuinstitucijskim sporazumom, Europskom parlamentu omogućio uvid u zapisnike o raspravama sa sastanaka Nadzornog odbora i sažetke seminara Nadzornog odbora.

Osim toga, s ciljem daljnjeg poticanja dijaloga između ESB‑a i Europskog parlamenta, nadzor banaka ESB‑a odgovorio je na primjedbe i prijedloge u rezoluciji Europskog parlamenta o bankovnoj uniji – godišnje izvješće za 2022. U svojem odgovoru^[55] ESB je komentirao kretanja u bankarskom sektoru, klimatske i okolišne rizike te zakonodavne predmete koji su važni za nadzor banaka.

Što se tiče interakcije s Vijećem EU‑a u 2023., predsjednik Nadzornog odbora u dva je navrata sudjelovao u razmjeni mišljenja s Euroskupinom, 15. svibnja i 8. studenoga. Prije svakog od tih razgovora ESB je objavio pregled svojih značajnih nadzornih aktivnosti^[56]. Među glavnim temama razgovora bili su stanje europskoga bankovnog sustava u sadašnjem makroekonomskom i geopolitičkom okružju, nadzorni prioriteti te regulatorna i institucionalna pitanja.

5.1.1. Preispitivanje SSM‑a koje provodi Europska komisija i tematsko izvješće Europskoga revizorskog suda o nadzoru koji EU provodi nad kreditnim rizikom banaka

Europska komisija objavila je 18. travnja 2023. izvješće o svojem drugom preispitivanju SSM‑a. Preispitivanjem je zaključeno da SSM općenito dobro funkcionira i da je postao zrelo, etablirano nadzorno tijelo koje ostvaruje ciljeve utvrđene pri svome uspostavljanju. Pomaže osigurati da banke budu dobro pripremljene i kapitalizirane u slučaju gospodarskih i financijskih kriza. SSM ujedno osigurava kvalitetan i proaktivan nadzor banaka te se pritom brzo prilagođuje nadzornim izazovima, kao što se pokazalo za vrijeme krize uzrokovane bolešću COVID‑19.

Europski revizorski sud objavio je 12. svibnja 2023. svoje tematsko izvješće o nadzoru koji EU provodi nad kreditnim rizikom banaka. U izvješću je zaključeno da ESB‑ove nadzorne procjene kreditnog rizika banaka imaju određene nedostatke, ali da su općenito dobre kvalitete. Komentari ESB‑a u vezi s nalazima nalaze se u prilogu izvješću. ESB pozdravlja nalaze revizije koju je proveo Europski revizorski sud i njegove preporuke, što će pridonijeti dodatnom poboljšanju procesa. ESB je i nadalje predan primjeni najviših standarda u nadzoru banaka i unaprjeđenju svojih nadzornih praksa.

Sud je također dovršio daljnje postupanje u vezi sa svojom revizijom iz 2016. – tematsko izvješće br. 29/2016 „Jedinstveni nadzorni mehanizam – dobar početak, ali potrebna su daljnja poboljšanja”. Rezultati su objavljeni kao prilog tematskom izvješću o nadzoru koji EU provodi nad kreditnim rizikom banaka.

5.2. Transparentnost i komunikacija

U 2023. predsjednik i potpredsjednik Nadzornog odbora održali su 26 govora, a predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru održali su 12 govora. Zajedno su dali 32 intervjua medijima i objavili devet objava na blogu i mišljenja. Predsjednik je održao i dvije konferencije za novinare o rezultatima postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) za 2022. i 2023. Nadzor banaka ESB‑a objavio je četiri epizode podcasta i 28 priopćenja za javnost i drugih objava, poput pisama zastupnicima u Europskom parlamentu, uputa bankama i statističkih podataka o nadzoru. Bilten nadzora banaka, tromjesečna digitalna publikacija s 10 000 pretplatnika, pružio je informacije i najnovije podatke o projektima i nalazima kontinuiranog nadzora.

U 2023. nadzor banaka ESB‑a objavio je rezultate testiranja otpornosti na stres i pokrenuo četiri javna savjetovanja. Ta su savjetovanja obuhvaćala dobru praksu u upravljanju kreditnim rizikom druge ugovorne strane i povezanom rukovođenju, revidirani Vodič ESB‑a o internim modelima, Vodič o učinkovitom agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o rizicima te nacrt Vodiča o izvješćivanju financijskih konglomerata o značajnim koncentracijama rizika i unutargrupnim transakcijama. Kao odgovor na previranja u švicarskom bankarskom sektoru nadzor banaka ESB‑a brzo je pojasnio pravila o sanaciji banaka koja se primjenjuju u EU‑u. Također je podijelio informacije o nekoliko slučajeva sankcija i objavio rezultate vanjskog preispitivanja SREP‑a (vidi odjeljak 1.3.1.7.). Osim toga, ESB je bio domaćin petog Foruma ESB‑a o nadzoru banaka. S ciljem poticanja dijaloga između nadzora banaka ESB‑a i profesionalaca na bankarskom tržištu, ESB je održao dva sastanka s Kontaktnom skupinom za tržišta na području nadzora banaka na kojima su razgovori bili usmjereni na izglede za rizike europskoga bankarskog sektora.

U 2023. ESB je odgovorio na 1355 upita javnosti o temama nadzora banaka. Posebno se osvrnuo na jedan podnesak u kojemu su građani izrazili zabrinutost zbog učinaka klimatskih promjena na europski financijski sektor i odgovorio na upite o testiranju otpornosti na stres za klimatski rizik. U centru za posjetitelje ESB je održao predavanja o nadzoru banaka za 401 sudionika, a 9096 posjetitelja (8903 posjetitelja u zgradi ESB‑a i 193 virtualna posjetitelja) upoznao je s ključnim zadaćama ESB‑a i osnovama europskog nadzora banaka.

5.3. Zaposlenici u nadzoru banaka ESB‑a

5.3.1. Zapošljavanje

Nadzor banaka ESB‑a slobodna radna mjesta obično oglašava najprije interno, osim radnih mjesta na početnoj razini, koja se oglašavaju na vanjskom tržištu. Nadzor banaka ESB‑a zaposlio je 2023. 40 kandidata na dulje vrijeme na osnovi vanjske kampanje zapošljavanja.

Grafikon 11.

Broj imenovanja po skupini zaposlenika u 2023.

U sklopu godišnje rotacije 48 zaposlenika premješteno je u novi zajednički nadzorni tim kako bi se spriječio utjecaj nadziranih banaka na nadzor i unaprijedio njihov osobni i profesionalni razvoj.

5.3.2. Programi razmjene

Osim programa razmjene zaposlenika SSM‑a (vidi odjeljak 5.4.), nadzor banaka ESB‑a pridružio se Schumanovu programu, koji omogućuje zaposlenicima iz cijeloga Europskog sustava središnjih banaka i europskog nadzora banaka da rade u različitim institucijama na zajedničkim projektima.

Osim razmjene između Europskoga nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje i ESB‑a, koja je započela 1. veljače 2023., upućen je poziv na podnošenje prijava za sudjelovanje u programima razmjene između ESB‑a i Europske investicijske banke, Europskoga nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala i Jedinstvenoga sanacijskog odbora.

5.3.3. Povećanje sposobnosti

Nadzor banaka ESB‑a proveo je u 2023. procjenu organizacijske spremnosti i utvrdio tri područja razvoja: IT rizik i rizik za kibersigurnost, klimatski rizik i digitalnu transformaciju.

Ta analiza jaza bila je osnova za plan izgradnje sposobnosti SSM‑a za 2024. Plan će uključivati mjere za bolje prepoznavanje i usklađivanje talenata s organizacijskim potrebama, usavršavanje i druge mogućnosti učenja te poboljšanje zapošljavanja novih talenata. U tom je kontekstu 35 radnih mjesta raspoređeno u SSM‑ov fond fleksibilnih ljudskih resursa za 2024. radi potpore inicijativama unutar triju područja razvoja.

5.3.4. Raznolikost i uključenost

Nadzor banaka ESB‑a predan je prihvaćanju raznolikosti i uključenosti u svim njihovim oblicima. Rodna ravnoteža i nadalje je ključni strateški prioritet. Žene čine 43 % zaposlenika. Udio zaposlenica malo se razlikuje među razinama hijerarhije. Na razini analitičara udio zaposlenica povećan je za 2 postotna boda i iznosi 52 %. Na razini stručnjaka udio se smanjio za 4 postotna boda i dosegnuo 39 %. Na razini voditelja tima udio se povećao za 2 postotna boda, na 34 %, a na razini rukovodstva porastao je za 1 postotni bod, na 35 %. ESB će nastaviti ulagati napore u postizanje rodne ravnoteže.

Slika 1.

Broj zaposlenika u nadzoru banaka ESB‑a

5.4. Integracija SSM‑a

U 2023. ESB je, zajedno s nacionalnim nadzornim tijelima, razvio multidisciplinarni program obrazovanja o osnovama SSM‑a, koji je pokrenut početkom 2024. U programu mogu sudjelovati svi zaposlenici koji rade u europskom nadzoru banaka, a osmišljen je u suradnji s Europskim sveučilišnim institutom. Cilj mu je izgraditi zajedničku razinu tehničkih vještina i znanja o osnovnim i novim nadzornim temama.

Novi sadržaj i funkcionalnosti prilagođeni potrebama korisnika pridonijeli su tome da SSMnet, zajednička platforma za razmjenu informacija i znanja, postane učinkovitiji kanal za izravnu komunikaciju u cijelom europskom nadzoru banaka. Sudionici iz svih nacionalnih nadzornih tijela i ESB‑a stvorili su poticajne sadržaje, informirali čitatelje o internim aktivnostima, važnim sastancima i rezultatima redovite ankete o suradnji u sklopu SSM‑a, među ostalim temama.

Kako bi se ojačala ta zajednička kultura nadzora, 2023. godine razvijena je velika inicijativa za integraciju, a pokrenuta je početkom 2024. Cilj je te inicijative učiniti desetu obljetnicu SSM‑a „godinom integracije” u kojoj sva nacionalna nadzorna tijela i ESB nude veće mogućnosti za povezivanje zaposlenika.

U okviru programa razmjene u sklopu SSM‑a, u 2023. organizirani su programi razmjene zaposlenika s dugogodišnjim partnerskim institucijama (nadzornim tijelom Autorité de contrôle prudentiel et de résolution i središnjom bankom Banco de España) i novima (središnjom bankom Banca d’Italia i središnjom bankom De Nederlandsche Bank). Te profesionalne razmjene zaposlenika između ESB‑a i nacionalnih nadzornih tijela ključne su za olakšavanje integriranog razvoja karijere u sklopu europskog nadzora banaka. Petnaest parova zaposlenika sudjelovalo je u razmjeni.

Ostvarena je i bliža suradnja u vezi s ključnim nadzornim temama. Više od 50 zaposlenika iz nacionalnih nadzornih tijela uspješno je uključeno u stručne skupine za hibridnu suradnju. U okviru pilot‑projekta zajednica za nadzor na licu mjesta pokrenula je dva centra stručnosti za posebna rizična područja kako bi se dodatno poboljšala suradnja i razmjena stručnog znanja među inspektorima. Osim toga, radi daljnjeg jačanja suradnje utvrđene su najbolje prakse za razmjenu znanja i funkcioniranje mreža u sklopu SSM‑a.

Budući da je bliža suradnja povezana s integriranim planiranjem, uveden je okvir tolerancije rizika kako bi se poduprle nadzorne procjene i olakšalo prenošenje strateških prioriteta u nadzorno planiranje (vidi odjeljak 1.3.1.).

5.5. Digitalni program SSM‑a

Budući da bankarski sektor postaje sve složeniji, a nadzorni resursi ograničeniji, europski nadzor banaka počeo se digitalizirati kako bi držao korak s promjenama u bankarskom okružju i odgovorio na nove nadzorne rizike. U tu je svrhu europski nadzor banaka učinio digitalni program prioritetom od 2020. te je ulagao u portfelj nadzornih tehnologija.

Oko 14 alata nadzorne tehnologije sada je uporabi i učinkovito odgovara na različite potrebe nadzornih tijela. Na primjer, Navi – platforma za mrežnu analitiku i napredne vizualizacije – daje ključne uvide iz povezanih podataka, na primjer o vlasničkim strukturama značajnih institucija. Agora istodobno omogućuje centralizirani pristup svim bonitetnim podatcima koji se upotrebljavaju u europskom nadzoru banaka.

Iako je u 2022. uvedeno nekoliko alata, u 2023. poduzeti su veliki napori kako bi se ti alati bolje povezali i integrirali u IT okružje, unaprijedile platforme za nadzorne tehnologije, poticala njihova primjena u nadzornim tijelima i istražile nove tehnologije. Početno ulaganje u tehnologiju pridonijelo je i razvoju najsuvremenije infrastrukture za proširenje primjene umjetne inteligencije. Važan je primjer virtualni laboratorij (engl. Virtual Lab), najsuvremenija platforma u oblaku. Osim poboljšane suradnje i digitalne razmjene, korisnicima je omogućio i da istraže napredne tehnologije, kao što su generativne aplikacije umjetne inteligencije. To je uključivalo pretraživanje nadzornih podataka upotrebom funkcija prirodnog jezika i testiranje funkcionalnosti chatbota za nadzorne propise i metodologije.

Nadalje, prvi strateški ciklus digitalnog programa SSM‑a završen je 2023. potpunom provedbom Nacrta za digitalizaciju u SSM‑u. Nova digitalna strategija SSM‑a razvija se za razdoblje od 2024. do 2028. Jedan je od glavnih ciljeva nove strategije izgradnja jedinstvene nadzorne platforme koja objedinjuje najtraženije podatke, vijesti, informatičke aplikacije i sustave.

Naposljetku, europski nadzor banaka počeo je provoditi operativni model za svoj digitalni program u stabilnim uvjetima, što uključuje jačanje internih timova i smanjenje oslanjanja na vanjske savjetnike u razvoju i održavanju aplikacija i platformi nadzorne tehnologije. U tom je kontekstu pokrenuo inicijativu za uspostavu centra za nadzorne tehnologije u kojemu će određena nacionalna nadležna tijela razvijati i dijeliti rješenja nadzorne tehnologije za upotrebu u cijelom SSM‑u.

5.6. Odlučivanje

5.6.1. Sastanci i odluke Nadzornog odbora i Upravljačkog odbora

U 2023. Nadzorni odbor ESB‑a održao je 20 sastanka. Nakon ublažavanja ograničenja povezanih s pandemijom održano je pet sastanka u Frankfurtu na Majni i jedan u Dubrovniku. Svi ostali sastanci bili su videokonferencije.

Osim toga, Nadzorni odbor održao je dva neformalna sastanka radi razmjene informacija o aktualnim financijskim kretanjima i organizirao seminar na kojem se raspravljalo o temama koje su važne za nadzor. Na poziv središnje banke Banca d’Italia Nadzorni je odbor u listopadu 2023. u Rimu održao strateški sastanak na kojemu su članovi razgovarali o daljnjim koracima za integraciju SSM‑a, daljnjim aktivnostima u vezi s izvješćem stručne skupine o SREP‑u, načinima poboljšanja učinkovitosti nadzora i prioritetima EBA‑e za 2024.

Upravljački odbor^[57] Nadzornog odbora održao je četiri sastanka u 2023., od kojih su svi sastanci bili videokonferencije.

Upravljački je odbor održao 13 dodatnih sastanaka s naglaskom na digitalizaciji, pojednostavnjenju postupaka SSM‑a i integraciji SSM‑a. Svi su ti sastanci bili videokonferencije i bili su otvoreni za sudjelovanje svim članovima Nadzornog odbora koji su za to iskazali interes.

Nakon objave natječaja u svibnju, Upravno je vijeće ESB‑a 13. rujna 2023. s užeg popisa kandidata, koji je prethodno dostavljen Europskom parlamentu i Vijeću EU‑a, predložilo Claudiju Buch za nasljednicu predsjednika Nadzornog odbora Andreu Enrija od 1. siječnja 2024. Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta održao je 20. rujna javno saslušanje s gđom Buch i glasovao za nju. Europski parlament potom je odobrio ESB‑ov prijedlog za imenovanje na plenarnoj sjednici 3. listopada, a Vijeće EU‑a potvrdilo je imenovanje provedbenom odlukom 19. listopada 2023. s datumom primjene 1. siječnja 2024.

U 2023. ESB je donio 2403 nadzorne odluke^[58] upućene određenim nadziranim subjektima (Slika 2.). Od toga su 1286 odluka donijeli voditelji radnih jedinica ESB‑a u skladu s općim okvirom za prenošenje ovlasti za donošenje odluka za pravne instrumente povezane s nadzornim zadaćama. Preostalih je 1117 odluka na temelju nacrta prijedloga Nadzornog odbora donijelo Upravno vijeće u postupku neisticanja prigovora. U taj je broj uključeno 189 operativnih postupaka^[59] (kao što je osnivanje podružnica) koje je ESB implicitno odobrio neisticanjem prigovora u zakonskim rokovima.

Većina nadzornih odluka odnosila se na postupke procjene sposobnosti i primjerenosti (48,4 %), regulatorni kapital (9,6 %), nacionalne ovlasti (7,9 %), interne modele (7,7 %), SREP (4,7 %) i ad hoc izvješćivanje (4,7 %).

Osim nacrta konačnih odluka koje se odnose na pojedinačne banke podnesenih Upravnom vijeću na donošenje, Nadzorni je odbor donio odluke o nekoliko horizontalnih pitanja. Te su se odluke prije svega odnosile na testiranja kiberotpornosti na stres na razini SSM‑a u 2024., konačne rezultate EBA‑ina testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023., modalitete i operativne aspekte objave periodičnih penala koje je ESB izrekao, nadzorne prioritete za razdoblje od 2024. do 2026. te politiku sposobnosti i primjerenosti za procjenu stručnih znanja o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji i sigurnosnim rizicima u odborima banaka. Neke od tih odluka pripremile su privremene strukture koje je zadužio Nadzorni odbor. Te se strukture sastoje od predstavnika ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela koji su obavili pripremne radnje u vezi s temama kao što su revizije metodologije za procjenu operativne otpornosti, operativnog rizika i IT rizika koje će se provesti tijekom ciklusa SREP‑a u 2024. i kalibracija metodologija za utvrđivanje preporuke u sklopu drugog stupa i preporuke u sklopu drugog stupa za rizik prekomjerne financijske poluge.

Nadalje, nekim odlukama Nadzornog odbora nastali su javni vodiči, izvješća i pregledi kao što je Vodič ESB‑a o postupcima povezanima s kvalificiranim udjelima.

Nadzorni odbor većinu je svojih odluka donio pisanim postupkom.^[60]

Od 113 bankovnih grupa koje je ESB izravno nadzirao u 2023., 32 su zatražile da im ESB ne dostavi službene odluke na engleskom jeziku nego na nekom drugom službenom jeziku EU‑a.

Slika 2.

Odluke Nadzornog odbora u 2023.

5.6.2. Aktivnosti Administrativnog odbora za preispitivanja

Administrativni odbor za preispitivanja tijelo je ESB‑a sastavljeno od članova koji su pojedinačno i skupno neovisni o ESB‑u te im je povjerena zadaća da, na zahtjev za preispitivanje koji je dopušten, preispitaju odluke Upravnog vijeća o pitanjima koja se odnose na nadzor.

U 2023. Administrativni odbor za preispitivanja zaprimio je četiri zahtjeva za administrativno preispitivanje nadzornih odluka ESB‑a (Tablica 5.). Jedan od tih zahtjeva podnositelj je povukao nakon što je ESB s podnositeljem razjasnio predmet izvan postupka Administrativnog odbora za preispitivanja.

Od preostala tri zahtjeva dva su se odnosila na oduzimanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga od strane ESB‑a. U oba slučaja, nakon saslušanja podnositelja zahtjeva, Administrativni odbor za preispitivanja predložio je Nadzornom odboru da se odluka zamijeni odlukom istovjetnog sadržaja. U trećem slučaju, također nakon saslušanja podnositelja zahtjeva, Administrativni odbor za preispitivanja donio je mišljenje u kojemu je predložio da Nadzorni odbor zamijeni odluku odlukom kojom se utvrđuju iste nadzorne mjere. Osim toga, Administrativni odbor za preispitivanja uputio je Nadzorni odbor na nove informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva i uključio ih u mišljenje.

U svibnju 2023. u Biltenu nadzora banaka objavljen je razgovor s predsjednikom Administrativnog odbora za preispitivanja Penttijem Hakkarainenom, u kojemu on objašnjava način rada Administrativnog odbora za preispitivanja i njegov plan rada za sljedeće godine.

U 2023. Administrativnim odborom za preispitivanja predsjedavao je Pentti Hakkarainen. Ostali članovi bili su André Camilleri (potpredsjednik od svibnja 2023.), F. Javier Aríztegui Yáñez, René Smits i Christiane Campill (član od ožujka 2023., koji je prethodno bio zamjenik). Damir Odak bio je zamjenski član. Sadašnji sastav Administrativnog odbora za preispitivanja dostupan je na mrežnim stranicama Administrativnog odbora za preispitivanja ESB‑a.

5.6.3. Područja interesa predstavnika ESB‑a u Nadzornom odboru

U skladu s uredbom o SSM‑u i Odlukom ESB‑a 2014/4^[61] Upravno vijeće imenuje četiri predstavnika ESB‑a u Nadzorni odbor.

Sadašnji su predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru Kerstin af Jochnick, Edouard Fernandez‑Bollo, Elizabeth McCaul i Anneli Tuominen.

U svojem svakodnevnom radu predstavnici pružaju potporu predsjedniku i potpredsjedniku Nadzornog odbora te zastupaju nadzor banaka ESB‑a u instituciji i izvan nje.

Budući da će mandati Kerstin af Jochnick, Edouarda Fernandez‑Bolloa i Elizabeth McCaul završiti 2024., područja interesa predstavnika ESB‑a u Nadzornom odboru preraspodijelit će se nakon imenovanja njihovih nasljednika.

5.7. Provedba Kodeksa ponašanja

U skladu s člankom 19. stavkom 3. uredbe o SSM‑u ESB je uspostavio etički okvir za visoke dužnosnike, rukovodstvo i osoblje. Sastoji se od jedinstvenoga Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a, posebnog poglavlja Pravila o osoblju ESB‑a i smjernice o utvrđivanju načela etičkog okvira jedinstvenog nadzornog mehanizma. Provedbu i daljnji razvoj okvira podupiru Odbor ESB‑a za etiku, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje te Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima.

Od 1. siječnja 2023. na sve visoke dužnosnike ESB‑a primjenjuju se poboljšana pravila i obveze transparentnosti za privatne financijske transakcije. U skladu s novim pravilima dužnosnici sada moraju dobiti i prethodno odobrenje za prodaju ili ostvarivanje prava koja proizlaze iz naslijeđene imovine te dostaviti popise privatnih financijskih transakcija provedenih tijekom kalendarske godine.

U skladu sa svojim mandatom Odbor za etiku proveo je godišnju procjenu izjava o interesima članova Nadzornog odbora prije njihove objave na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Također je odgovorio na zahtjeve za savjetovanje koje su podnijeli visoki dužnosnici ESB‑a uključeni u nadzor banaka te je u vezi s tim izdao 13 mišljenja, od kojih se većina odnosila na privatne aktivnosti i aktivnosti nakon prestanka zaposlenja. Mišljenja Odbora za etiku objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a šest mjeseci nakon datuma njihova izdavanja.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje nastavila je tijekom 2023. ulagati napore u digitalizaciju s ciljem pružanja savjeta o etičkim pitanjima zaposlenicima na brži, sigurniji i pristupačniji način. Osim chatbotom za etička pitanja koji daje odgovore na jednostavne upite, zaposlenici ESB‑a sada se mogu služiti internom platformom za pristup predlošcima za dostavljanje informacija i praćenje daljnjih aktivnosti. Novom alatu moguće je pristupiti s više uređaja. Tijekom 2023. podneseno je 2767 zahtjeva u kojima je bio potreban doprinos zaposlenika Službe za usklađenost s propisima i upravljanje, u usporedbi s 1690 zahtjeva u 2022. Oko 44 % zahtjeva za savjetovanje podnijeli su zaposlenici nadzora banaka ESB‑a.

Grafikon 12.

Pregled zahtjeva primljenih od zaposlenika nadzora banaka ESB‑a u 2023.

(broj zahtjeva)

Osim tečajeva stručnog usavršavanja i programa e‑učenja, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje organizirala je i informativne kampanje o etičkom okviru, kao što su dani otvorenih vrata za etička pitanja za nove zaposlenike i dani osviještenosti o etičkim pitanjima tijekom listopada, koje su uključivale doprinose mjesecu podizanja svijesti o kibersigurnosti. Globalni dan etike za sve zaposlenike u 2023. bio je, među ostalim, usmjeren na pravila o privatnim financijskim transakcijama, razdoblju nakon prestanka zaposlenja i sastancima s vanjskim subjektima te na važnost javnog istupa.

Kako bi se izbjegle stvarne ili percipirane situacije „rotirajućih vrata”, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje procijenila je moguće sukobe interesa koji nastaju kada zaposlenici razmatraju ponude za posao iz privatnog sektora te ih je savjetovala o primjenjivim pravilima i mjerama za ublažavanje. Što se tiče zaposlenika uključenih u nadzor banaka koji su tijekom 2023. godine odstupili s radnog mjesta, u dva slučaja uvedena je privremena zabrana obavljanja druge profesionalne djelatnosti u skladu s etičkim okvirom. U sedam slučajeva uvedene su dodatne zaštitne mjere, kao što su preraspodjela zadataka, premještaj zaposlenika na druga radna mjesta i/ili smanjenje prava pristupa kako bi se izbjegla situacija „rotirajućih vrata”, čime je razdoblje mirovanja zapravo internalizirano.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje provodila je redovite postupke praćenja usklađenosti s propisima koji se odnose na privatne financijske transakcije zaposlenika i visokih dužnosnika ESB‑a. Premda je, kao i prethodnih godina, utvrđen ograničen broj slučajeva neusklađenosti, od kojih se manje od 40 % odnosilo na zaposlenike nadzora banaka ESB‑a, ni u jednom od tih slučajeva nije bilo namjerne povrede dužnosti ni druge ozbiljne neusklađenosti.

Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima forum je za razmjenu i suradnju unutar Eurosustava i SSM‑a o pitanjima povezanima s etikom i integritetom. U 2023. njegove su aktivnosti uključivale osnivanje radne skupine za rizik nesavjesnog poslovanja radi usporedbe, poboljšanja i usklađivanja postojećih okvira za procjenu rizika nesavjesnog poslovanja te postupaka praćenja i izvješćivanja koji su uspostavljeni u nacionalnim nadležnim tijelima. ESB je na sastanku Odbora za etička pitanja i usklađenost s propisima predstavio svoj okvir za rizik nesavjesnog poslovanja za ugovorne suradnike i njegove implikacije za ugovorne suradnike u sklopu SSM‑a.

5.8. Primjena načela odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća

U 2023. načelo odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća uglavnom se primjenjivalo na razmjenu informacija među različitim funkcijama.

Na tu se razmjenu informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39 o provedbi odvajanja funkcija monetarne politike od nadzornih funkcija ESB‑a^[63], primjenjivalo pravilo o zahtjevu za nužno poznavanje: svaka politička funkcija morala je dokazati da su informacije koje je zatražila od druge političke funkcije nužne za postizanje njezinih ciljeva.

U skladu s Odlukom ESB/2014/39, za razmjenu neanonimiziranih podataka zajedničkog izvještavanja (COREP) i financijskog izvještavanja (FINREP), drugih neobrađenih podataka te informacija koje sadržavaju procjene ili političke preporuke potrebna je suglasnost Izvršnog odbora. Poslovna područja dviju organizacijskih jedinica ESB‑a koje obavljaju odgovarajuće političke funkcije razmjenjivala su takve podatke unutar okvira koji je odobrio i redovito preispitivao Izvršni odbor.

Kada su se tražene informacije odnosile na anonimizirane podatke ili podatke koji nisu politički osjetljivi, pristup povjerljivim informacijama izravno je odobrila organizacijska jedinica ESB‑a koja obavlja određenu političku funkciju i koja je vlasnik tih informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39.

U svibnju 2023. Izvršni odbor odlučio je odobriti razmjenu povjerljivih informacija između dviju organizacijskih jedinica koje obavljaju odgovarajuće političke funkcije na temelju članka 8. Odluke ESB/2014/39 s obzirom na nepovoljna tržišna kretanja koja bi mogla ugroziti likvidnost na tržištu i financijsku stabilnost. Odobrenje, izdano na temelju načela nužnog poznavanja, preispitano je i produljeno svaki mjesec do kraja lipnja 2023. Nastavlja se razmjena podataka koji se odnose na utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na bankarski sektor, koja je u veljači 2022. aktivirana u skladu s odredbom o izvanrednoj situaciji iz članka 8. Odluke ESB/2014/39, pod uvjetom strogog ispunjavanja zahtjeva nužnog poznavanja. Izuzeće koje se primjenjuje na razmjenu bankovnih podataka prikupljenih u okolnostima pandemije bolesti COVID‑19 ukinuto je u listopadu 2023.

Odvajanje na razini odlučivanja nije izazvalo zabrinutost i nije bila potrebna intervencija Odbora za posredovanje.

5.9. Okvir za izvješćivanje o podatcima i upravljanje informacijama

5.9.1. Kretanja unutar okvira za izvješćivanje o podatcima

U 2023. ESB i nacionalna nadležna tijela nastavili su ostvarivati znatan napredak u provedbi mjera za daljnje usklađivanje zajedničkih praksa za prikupljanje nadzornih podataka služeći se „slijednim pristupom”. U praksi je proveden zahtjev da nacionalna nadležna tijela odmah dostave nadzorne podatke ESB‑u i provedena su povezana posuvremenjenja pravnog okvira ESB‑a (vidi poglavlje 7.).

Unaprjeđuje se ESB‑ova centralizirana platforma za dostavljanje podataka (CASPER), koja je imala više od 3400 unutarnjih i vanjskih korisnika u 2023., kako bi se nakon primitka omogućila provjera valjanosti ulaznih podataka u odnosu na druge ESB‑ove skupove podataka.

Na preporuku unutarnje revizije ESB je u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima započeo s radom na jasnom skupu pravila kako bi utvrdio značajnost ponovnog dostavljanja nadzornih podataka u okviru EBA‑inih provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju. Pokrenut je pilot‑projekt kako bi se definirali kriteriji za utvrđivanje značajnosti ponovnih dostavljanja i prikupila detaljna objašnjenja za ponovna dostavljanja u slučaju kršenja relevantnih regulatornih pragova ili pragova značajnosti.

ESB je pripremio i izvješće o poslovanju na području upravljanja podatcima i kvalitete podataka.^[64] Cilj je izvješća, koje se sastoji od skupa kvantitativnih pokazatelja i upitnika za banke, potaknuti odgovornost upravljačkog tijela te utvrditi i potencijalno smanjiti strukturne manjkavosti banaka u agregiranju podataka o rizicima i izvješćivanju o njima.

U 2023. ESB je proširio sadržaj svojih tromjesečnih statističkih podataka o nadzoru banaka novim pokazateljima neto kamatne marže, dodatnom raščlambom omjera neto stabilnih izvora financiranja i raščlambom dužničkih vrijednosnih papira prema drugoj ugovornoj strani. Osim toga, ESB je u svibnju 2023. objavio novi skup agregiranih statističkih podataka o bankama za manje značajne institucije, koji obuhvaća ključne pokazatelje o kapitalu, profitabilnosti, likvidnosti i kvaliteti imovine.

Krajem 2023. ESB je objavio informacije u sklopu trećeg stupa za pojedinačne banke kojima su odabrane stope kapitala i likvidnosti te obrasci za kreditnu kvalitetu dopunjeni informacijama o izloženostima banaka rizicima za okoliš. ESB je proveo usklađivanje između odabranih objava u sklopu trećeg stupa i regulatornog izvješćivanja, što je dovelo do znatnih poboljšanja u dosljednosti podataka.

5.9.2. Upravljanje informacijama

Sustav upravljanja informacijama SSM‑a (IMAS) obuhvaća skup sustava za nadzorne postupke. U IMAS‑u su smještene aplikacije za SREP postupke, svi glavni postupci nadzora, podatkovna usluga za dohvaćanje i analizu nadzornog izvješćivanja (IDRA) te aplikacija za nadzirane subjekte za digitalno povezivanje s nadzornim tijelima i podnošenje zahtjeva i obavijesti putem internetskih obrazaca (portal IMAS).

Temeljna tehnička infrastruktura IMAS‑a u potpunosti je izmijenjena 2023. Sustav se sada koristi najsuvremenijom tehnologijom te je učinkovitiji, prilagodljiviji i održavaniji. IMAS se također prilagodio promjenama u financijskom sustavu i njegovu regulatornom okviru te izmjenama metodologije i strategije SSM‑a. Nove značajke u 2023. uključivale su (1) promjene koje odražavaju posuvremenjenja i kalibracije metodologije SREP‑a, uključujući posebne alate za usporednu i horizontalnu analizu, (2) preinaku modula za planiranje programa nadzornog ispitivanja, (3) prilagodbe izvješća koja primaju tijela nadležna za odlučivanje u SSM‑u, (4) nadogradnju modula za procjenu značajnosti i registar nadziranih institucija i (5) poboljšanu sljedivost i unutarnje kontrole u svim nadzornim postupcima koje podupire sustav IMAS.

Portal IMAS također je 2023. nadograđen obnovljenim korisničkim sučeljem kojim se pojednostavnjuje navigacija. Dodani su novi nadzorni postupci, posebno za (1) dostavu kreditnih dosjea u sklopu pregleda kreditne kvalitete u nadzorima na licu mjesta, (2) novi postupak kojim banke i nadzorna tijela prate mjere za ispravljanje nalaza i povezane mjere i (3) proširenje jedinstvenoga ulaznog obrasca za zahtjeve za procjenu sposobnosti i primjerenosti za bugarske i hrvatske institucije.

Upotreba portala IMAS znatno se povećala u 2023. te je podneseno više od 3900 novih postupaka, uključujući zahtjeve za procjenu sposobnosti i primjerenosti, obavijesti povezane s jedinstvenom putovnicom, predložena stjecanja kvalificiranih udjela, zahtjeve za izdavanje novih odobrenja za rad, odobrenja i izuzeća za financijske holdinge, obavijesti o promjenama modela koje nisu značajne i obavijesti o modalitetima eksternalizacije. Prije svega, upotreba portala IMAS za podnošenje zahtjeva za procjenu sposobnosti i primjerenosti i praćenje njihova napretka povećala se s 89 % u 2022. na 96 % u 2023.

Naposljetku, alat za strojno čitanje, Heimdall, uveden je za obavijesti o sposobnosti i primjerenosti od 1. rujna 2023. Heimdall preuzima informacije koje su banke dostavile preko portala IMAS, kao što su upitnici, i analizira njihov sadržaj prije nego što voditelji predmeta provjere i dovrše procjenu upotrebom alata za procjenu koja se zasniva na riziku. Primjenom alata Heimdall i alata za procjenu koja se zasniva na riziku jača se učinkovitost postupka procjene sposobnosti i primjerenosti te osigurava dosljednost u svim procjenama.

6. Izvješćivanje o proračunskoj potrošnji

6.1. Rashodi za 2023.

U uredbi o SSM‑u zahtijeva se da ESB izdvoji dostatna sredstva za učinkovito provođenje svojih nadzornih zadaća. Ta se sredstva financiraju iz naknade za nadzor koju plaćaju subjekti koji podliježu izravnom i neizravnom nadzoru ESB‑a. ESB ulaže sve napore u ponovno određivanje prioriteta i optimizaciju svojih resursa kako bi osigurao da nadzor banaka može na odgovarajući način obavljati svoje zadaće u okolnostima koje se stalno mijenjaju, čime će poboljšati svoju učinkovitost i ograničiti troškove u skladu s preuzetom obvezom troškovne stabilnosti cijele organizacije.

Rashodi za nadzorne zadaće posebna su stavka u proračunu ESB‑a. Oni se sastoje od izravnih troškova funkcije nadzora banaka ESB‑a. Nadzorna funkcija oslanja se i na usluge zajedničkih služba u sklopu poslovnih područja ESB‑a za potporu^[65].

Proračunske ovlasti ESB‑a povjerene su Upravnom vijeću. Upravno vijeće donosi godišnji proračun ESB‑a na prijedlog Izvršnog odbora i nakon savjetovanja s predsjednikom i potpredsjednikom Nadzornog odbora o pitanjima koja se odnose na nadzor banaka. Upravnom vijeću pomaže Odbor za proračun, koji se sastoji od članova iz svih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava i ESB‑a. Odbor za proračun pomaže Upravnom vijeću dajući ocjene izvješća ESB‑a o planiranju i praćenju proračuna.

Stvarni godišnji rashodi za nadzorne zadaće ESB‑a u 2023. iznosili su 653,5 mil. EUR, što je u skladu s procjenom od 649,0 mil. EUR, kako je objavljeno u ožujku 2023., i bili su za 7,4 % niži u odnosu na gornju granicu rashoda za nadzorne zadaće ESB‑a u 2023. od 705,6 mil. EUR.

Razvrstavanje prikazano u Tablici 6. služi za utvrđivanje podjele godišnjih troškova koji se kroz godišnje naknade za nadzor naplaćuju od nadziranih subjekata na temelju njihova nadzornog statusa kao značajnih ili manje značajnih u skladu s člankom 8. uredbe o naknadama^[66].^[67] U Tablici 7. prikazani su granularniji podatci o rashodima koji se zasnivaju na provedenim aktivnostima.

Rashodi za nadzorne zadaće u 2023. (653,5 mil. EUR) povećali su se za 10,1 % u usporedbi s 2022., kada su iznosili 593,8 mil. EUR. Povećanje je zabilježeno kod svih glavnih nadzornih zadaća i posljedica je povećanja troškova povezanih sa zaposlenicima kao i prve pune godine povratka na uobičajene razine poslovanja u nadzoru banaka nakon pandemije. Osim toga, rezultat je uvođenja novih IT usluga povezanih s projektima nadzorne tehnologije i kontinuiranog razvoja drugih informacijskih sustava namijenjenih nadzoru banaka. Više informacija o tim aktivnostima može se pronaći u odjeljku 5.9. Naposljetku, to povećanje odražava učinke inflacije i visokih cijena energije. Povećanje rashoda za makrobonitetne zadaće od 20,4 % posljedica je testiranja otpornosti na stres u 2023. koje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provodi svake dvije godine.

Kao dopuna vlastitim ljudskim potencijalima ESB se koristi i uslugama vanjskih savjetnika radi pružanja specijaliziranih stručnih znanja ili integriranih savjetodavnih usluga pod kvalificiranim unutarnjim vodstvom kako bi riješio pitanje manjka resursa tijekom najvećega radnog opterećenja. U 2023. ESB je na savjetodavne usluge u vezi s osnovnim nadzornim zadaćama potrošio ukupno 33,9 mil. EUR, što je za 6,9 mil. EUR manje nego u 2022. i uglavnom je posljedica upotrebe vlastitih ljudskih potencijala za nadzore na licu mjesta. Ti rashodi uključivali su 9,4 mil. EUR potrošenih za razvoj IT sustava, 8,3 mil. EUR za preglede kvalitete imovine i 16,2 mil. EUR za zadaće nadzora na licu mjesta, uključujući prekogranične nadzore. Više informacija o tim aktivnostima može se pronaći u poglavlju 1. Osim toga, nastali su troškovi savjetovanja u iznosu od 11,2 mil. EUR. Ti su troškovi povezani s područjima koja su podrška funkciji nadzora banaka ESB‑a i ponajprije su se odnosili na tekuće i razvojno održavanje IT sustava.

U 2023. došlo je do znatnog povećanja rashoda za službena putovanja koja su se odnosila na aktivnosti nadzora banaka, pri čemu su rashodi dosegnuli 11,3 mil. EUR, što je povećanje u odnosu na 6,8 mil. EUR u 2022. To odražava činjenicu da je 2023. bila prva puna godina u kojoj su službena putovanja bila neograničena nakon pandemije.

Podjela troškova na rashode koji se mogu izravno povezati s nadzornim zadaćama ESB‑a i rashode za usluge zajedničkih služba bila je uglavnom slična prethodnoj godini (Grafikon 13.).

Grafikon 13.

Trošak nadzornih zadaća ESB‑a prema kategorijama

(mil. EUR)

Izravno povezani rashodi sastoje se od troškova zaposlenika u temeljnom nadzoru, nadzornih inicijativa (uključujući troškove povezane sa sveobuhvatnim procjenama), ostalih operativnih rashoda kao što su službena putovanja i stručno usavršavanje, posebnih informacijskih tehnologija kao što su sustavi IMAS i STAR (engl. Stress Test Account Reporting) te povezanih projekata i naprednih kretanja u području nadzorne tehnologije.

Kategorija zajedničkih služba obuhvaća usluge kojima se koriste i funkcija središnjeg bankarstva i funkcija nadzora banaka.^[68] Trošak zajedničkih služba dijeli se na svaku funkciju mehanizmom raspodjele troškova, u kojemu se primjenjuju standardni parametri kao što su ekvivalenti punoga radnog vremena, uredski prostor i broj zahtjeva za prevođenje. Budući da se ESB opredijelio za strogu provedbu unaprjeđenja učinkovitosti, redovito poboljšava i parametre za raspodjelu troškova.

Ukupni stvarni rashodi u 2023. iznosili su 653,5 mil. EUR. Izravno povezani rashodi iznosili su 403,0 mil. EUR ili 61,7 % stvarnih rashoda, a usluge zajedničkih služba iznosile su 250,5 mil. EUR ili 38,3 % stvarnih rashoda (što je uglavnom slično kao u 2022., kada su iznosili 59,2 % odnosno 40,8 %). Amortizacija sustava IMAS i STAR pridonijela je rashodima za izravno povezane informacijske tehnologije i povezane projekte, koji su iznosili 22,9 mil. EUR u 2023.

Troškovi povezani sa zaposlenicima (42,2 mil. EUR) činili su 70,7 % ukupnog povećanja stvarnih rashoda za 2023. u iznosu od 59,7 mil. EUR. Troškovi za zaposlenike smanjili su se u 2022. nakon prilagodbe vrednovanja dugoročnih primanja zbog primjene znatno više diskontne stope u aktuarskoj procjeni. U 2023. veći prosječni broj zaposlenika koji rade u nadzoru banaka ESB‑a, uključujući zaposlenike koji su potrebni za testiranja otpornosti na stres koje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo provodi svake dvije godine te za djelomičnu internalizaciju troškova savjetovanja povezanih s nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela, kao i prilagodba plaća doveli su do rasta troškova za zaposlenike.

Osim toga, povratak na pune razine poslovanja nakon pandemije ne samo da je doveo do više stope popunjenosti radnih mjesta nego je i utjecao na većinu vrsta troškova, na primjer poslovna putovanja, što je također pridonijelo ukupnom povećanju troškova.

Preostalo povećanje vidljivo je u većini ostalih kategorija troškova, i u troškovima koji su izravno povezani i u troškovima zajedničkih služba, ponovno uglavnom zbog povratka na pune razine poslovanja i utjecaja inflacije.

6.2. Izgledi u vezi s naknadama za nadzorne zadaće ESB‑a u 2024.

Nakon ublažavanja učinaka pandemije na očekivanu potrošnju planiranih rashoda, ESB je prilagodio svoj pristup procjenjivanju rashoda za 2024. Očekivano povećanje potrošnje planiranih rashoda dovelo je do procijenjenih rashoda za 2024. u iznosu od 661,0 mil. EUR. ESB‑ova gornja granica rashoda za nadzorne zadaće u 2024. iznosi 698,9 mil. EUR. Ti planirani rashodi, u skladu s ESB‑ovom preuzetom obvezom troškovne stabilnosti, uzimaju u obzir napore za ponovno određivanje prioriteta i optimizaciju resursa, činjenicu da u 2024. neće biti provedeno testiranje otpornosti na stres Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo te internalizaciju troškova savjetovanja povezanih s projektima nadzorne tehnologije i nadzorima na licu mjesta, pri čemu je oboje neutralizirano smanjenjem troškova savjetovanja.

U skladu s preuzetom obvezom troškovne stabilnosti cijele organizacije do 2023., ESB predviđa stabilizaciju u planiranim rashodima za svoje postojeće zadaće.

Godišnja naknada za nadzor za 2024. koja će se naplatiti u 2025. bit će poznata na kraju razdoblja za koje se plaća naknada za 2024. i izračunat će se na osnovi stvarnih rashoda za cijelu 2024. usklađenih za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili su im naplaćeni za prethodno razdoblje, kamate zbog zakašnjelog plaćanja i nenaplative naknade.

Procjenjuje se da će u 2024. omjer ukupnog iznosa koji će se naplatiti svakoj kategoriji biti 95,8 % za značajne i 4,2 % za manje značajne institucije.

6.3. Okvir za naknade u 2023.

Pravni okvir u sklopu kojeg ESB ubire godišnju naknadu za nadzor na ime rashoda nastalih u obavljanju nadzornih zadaća uz uredbu o SSM‑u čine uredba o naknadama i povezana odluka^[69].

6.3.1. Ukupan iznos koji će se naplatiti za 2023. kao razdoblje naknade

Godišnja naknada za nadzor koja se ubire za 2023. kao razdoblje za koje se plaća naknada iznosi 653,7 mil. EUR. Taj se iznos gotovo u potpunosti zasniva na stvarnim godišnjim troškovima za 2023. godinu, koji iznose 653,5 mil. EUR, usklađeno za 402 266 EUR za (neto) iznose vraćene pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i 182 137 EUR za primljene kamate zbog zakašnjelog plaćanja, što odgovara ukupnom usklađenju od 220 129 EUR.

Godišnja naknada za nadzor može se uskladiti i za otpisane iznose koji nisu bili naplativi. U 2023. takva usklađivanja nisu bila potrebna.

Iznos koji se naplaćuje u obliku godišnjih naknada za nadzor dijeli se na dva dijela. Ta podjela povezana je sa statusom nadziranih subjekata (značajni ili manje značajni subjekti), što podrazumijeva različite stupnjeve nadzorne kontrole ESB‑a kojima podliježu. Rashodi se raspoređuju u kategorije institucija na osnovi metodologije kojom se omogućuju stalna poboljšanja i pravodobna usklađivanja, čime se osigurava da se raspodjela tijekom vremena kontinuirano poboljšava.

U 2023. ukupan iznos koji će se naplatiti značajnim institucijama iznosi 626,5 mil. EUR, a za manje značajne institucije iznosi 27,2 mil. EUR, što čini 95,8 % odnosno 4,2 % ukupnih troškova nadzornih zadaća ESB‑a.

6.3.2. Pojedinačne naknade za nadzor

Naknade za pojedinačne subjekte ili grupe izračunavaju se prema važnosti banke i njezinu profilu rizika na temelju godišnjih faktora naknade nadziranih banaka.

Više informacija o naknadama za nadzor dostupno je na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

6.4. Ostali prihodi povezani s nadzornim zadaćama ESB‑a

ESB nadziranim subjektima može izreći administrativne kazne zbog nepostupanja u skladu s mjerodavnim bankovnim pravom EU‑a za bonitetne zahtjeve (uključujući nadzorne odluke ESB‑a). Prihodi povezani s administrativnim kaznama i povrati takvih kazni u slučaju da dođe do izmjene ili poništenja prethodno donesenih odluka o sankcijama ne uzimaju se u obzir u izračunu godišnjih naknada za nadzor i evidentiraju se u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Prihodi od kazna izrečenih nadziranim subjektima u 2023. iznosili su 17,9 mil. EUR.

7. Pravni instrumenti koje je donio ESB

Među pravnim instrumentima koje je donio ESB jesu uredbe, odluke, smjernice, preporuke i naputci nacionalnim nadležnim tijelima (spomenuti u članku 9. stavku 1. točki 3. uredbe o SSM‑u i članku 22. okvirne uredbe o SSM‑u). U ovom odjeljku navedeni su pravni instrumenti povezani s nadzorom banaka koje je ESB donio u 2023. te objavio u Službenom listu Europske unije i na EUR‑Lexu. Obuhvaćeni su pravni instrumenti doneseni u skladu s člankom 4. stavkom 3. uredbe o SSM‑u i drugi važni pravni instrumenti.

7.1. Uredbe ESB‑a

ESB/2023/20
Uredba (EU) 2023/1678 Europske središnje banke od 17. kolovoza 2023. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/534 o izvješćivanju o nadzornim financijskim podacima (ESB/2015/13) (ESB/2023/20) (SL L 216, 1.9.2023., str. 93.)

7.2. Pravni instrumenti ESB‑a osim uredaba

ESB/2023/2
Odluka (EU) 2023/656 Europske središnje banke od 28. veljače 2023. o ukupnom iznosu godišnjih naknada za nadzor za 2022. (ESB/2023/2) (SL L 81, 21.3.2023., str. 42.)

ESB/2023/5
Odluka (EU) 2023/672 Europske središnje banke od 10. ožujka 2023. o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela (ESB/2023/5) (SL L 84, 23.3.2023., str. 18.)

ESB/2023/6
Odluka (EU) 2023/673 Europske središnje banke od 14. ožujka 2023. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenje delegiranih odluka o nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela (ESB/2023/6) (SL L 84, 23.3.2023., str. 24.)

ESB/2023/11
Odluka (EU) 2023/864 Europske središnje banke od 13. travnja 2023. o izmjeni Odluke ESB/2014/16 o osnivanju Administrativnog odbora za preispitivanja i njegovih pravila postupanja (ESB/2023/11) (SL L 112, 27.4.2023., str. 46.)

ESB/2023/18
Odluka (EU) 2023/1681 Europske središnje banke od 17. kolovoza 2023. o dostavi nadzornih podataka Europskoj središnjoj banci, o kojima nadzirani subjekti izvješćuju nacionalna nadležna tijela (ESB/2023/18) (SL L 216, 1.9.2023., str. 105.)

ESB/2023/19
Odluka (EU) 2023/1680 Europske središnje banke od 17. kolovoza 2023. o podnošenju izvješća nacionalnih nadležnih tijela o planovima financiranja nadziranih subjekata Europskoj središnjoj banci (ESB/2023/19) (SL L 216, 1.9.2023., str. 98.)

ESB/2023/24
Odluka (EU) 2023/2530 Europske središnje banke od 28. rujna 2023. o prijenosu ovlasti za donošenje odluka o nepodnošenju prigovora na planirane makrobonitetne mjere nacionalnih nadležnih tijela ili nacionalnih imenovanih tijela (ESB/2023/24) (SL L, 2023/2530, 24.11.2023.)

ESB/2023/26
Odluka (EU) 2023/2531 Europske središnje banke od 24. listopada 2023. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenje delegiranih odluka o nepodnošenju prigovora na planirane makrobonitetne mjere nacionalnih nadležnih tijela ili nacionalnih imenovanih tijela (ESB/2023/26) (SL L, 2023/2531, 24.11.2023.)