Uvodna riječ predsjednice ESB‑a Christine Lagarde

Uvodna riječ predsjednice ESB‑a i razgovor s predsjednikom Nadzornog odbora dovršeni su 28. veljače 2023.

Za građane europodručja 2022. bila je izazovna godina. Gospodarstvo je bilo na dobrom putu oporavka od pandemije, ali na njega je nepovoljno utjecala neopravdana invazija Rusije na Ukrajinu. Iako je neposredan utjecaj rata na banke bio ograničen, tek je nekoliko banaka imalo znatne izloženosti prema pogođenim regijama, banke su se suočile s okružjem obilježenim velikom gospodarskom neizvjesnošću i dosad najvišom inflacijom.

Energetska kriza potaknuta ratom, zajedno s uskim grlima u opskrbnim lancima i potisnutom potražnjom proizašlom iz pandemije, dovela je do snažnih inflacijskih pritisaka. U takvim je okolnostima zadaća tvoraca monetarne politike osigurati da se okružje inflacije ne ustali i da se inflacija što prije vrati na svoj cilj. ESB je djelovao u skladu s tim i započeo normalizaciju monetarne politike tako što je okončao neto kupnje vrijednosnih papira i zatim povećao kamatne stope.

Na uspješnost nadziranih banaka u 2022. utjecalo je povećanje kamatnih stopa. Na profitabilnost, koja je bankama prva linija obrane od šokova, povoljno je djelovao neto kamatni prihod koji je porastao prvi put u nekoliko godina. To je, zajedno s kontinuiranim poboljšanjem kvalitete imovine, neprihodonosni krediti na najnižoj su razini od 2015. kada je bankovna unija počela mjeriti podatke, očuvalo neometanu transmisiju impulsa naše monetarne politike preko banaka na gospodarstvo europodručja.

Međutim, u okružju u kojemu se uvjeti financiranja pooštravaju banke moraju nastaviti rješavati pitanja povezana s njihovim upravljanjem i njihovim okvirima za unutarnje kontrole rizika. Europski nadzor banaka zato pomno prati rast rizika.

Istodobno, čak i prije 2022. banke su trebale prilagoditi svoje poslovne modele strukturnim izazovima digitalizacije i klimatskih promjena, koje je dodatno pojačao neopravdani rat koji Rusija vodi u Ukrajini. Rat je k tome dodatno povećao rizik od kibernapada, a, kako se Europa postupno rješava ovisnosti o ruskoj nafti i plinu, ubrzavaju se tranzicijski rizici. Ti rizici i sve veći fizički rizici zahtijevaju od banaka proaktivan i sveobuhvatan pristup kako bi postale otpornije na klimatske i tranzicijske šokove.

ESB je već poduzeo niz važnih koraka kako bi osigurao da se banke mogu nositi s izazovima. U tim ćemo naporima ostati ustrajni i nastavit ćemo davati svoj doprinos kako bismo osigurali da se europski građani i dalje mogu oslanjati na snažan bankarski sektor.

Uvodni razgovor s predsjednikom Nadzornog odbora ESB‑a Andreom Enrijom

Uvodna riječ predsjednice ESB‑a i razgovor s predsjednikom Nadzornog odbora dovršeni su 28. veljače 2023.

Mnogo se toga dogodilo u 2022. Kakva je to godina bila za nadzor banaka ESB‑a?

U jednom smislu 2022. bila je godina u kojoj smo iz jedne krize ulazili u drugu. Početkom godine svi su znakovi upućivali na kontinuirani oporavak od pandemije koja je posve promijenila naše živote i gospodarstva. Živo se sjećam da su prvi put nakon dugo vremena banke i analitičari gledali u skoru budućnost s određenim optimizmom, a upravo je tada Rusija pokrenula neopravdanu invaziju na Ukrajinu. Ruski je rat ponajprije prouzročio neizrecivu patnju ukrajinskom narodu. On je također bio uzrok gospodarskih i financijskih previranja u Europi i diljem svijeta te je postupno prerastao u potpun makroekonomski šok.

Morali smo djelovati brzo i biti agilni glede našeg nadzora kako bismo odgovorili na gospodarske okolnosti koje se brzo mijenjaju i na izazove koje su one donijele bankarskom sektoru. Nekoliko je banaka bilo izravno pogođeno ratom i sankcijama zbog izravnih izloženosti prema Rusiji ili međusobne povezanosti s njom. Međutim, sve su banke bile podjednako izložene nepovoljnom utjecaju šoka cijena energije i sirovina te okružju postojano visoke inflacije, zajedno s ubrzanom normalizacijom monetarne politike.

Međutim, u drugom smislu bila je to godina razvoja za nadzor banaka ESB‑a. Naši su se zaposlenici vratili redovitijem radu u uredima i bilo je pravo zadovoljstvo vidjeti kako naši uredi ponovo postaju mjesta prepuna aktivnosti. Uživao sam u brojnim predsjedanjima uživo na sastancima Nadzornog odbora i bio iznimno sretan što sam mogao osobno posjetiti nekoliko nacionalnih nadležnih tijela.

U određenoj smo mjeri ostvarili dobar napredak prema cilju veće integracije između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela koja sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM). I nadalje potičemo zajedničku kulturu i integrirani razvoj karijere unutar SSM‑a, stvaranje mogućnosti za bližu suradnju nadzornika tijekom cijeloga nadzornog ciklusa, provođenje koordiniranijeg planiranja i proračuna, daljnji razvoj alata SSM‑a za suradnju i uvođenje zajedničkih tehnologija za nadzor i stručno usavršavanje.

Kako se banke nose s ratom koji Rusija vodi u Ukrajini?

Ovdje trebamo napraviti razliku među bankama s izravnom međusobnom povezanosti s Rusijom i svih drugih banaka.

Nekoliko je banaka bilo izravno pogođeno geopolitičkim događajima, ponajviše zbog okvira za izricanje sankcija. Sberbank Europe AG, bankovna grupa u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Austriji, i njezina društva kćeri u Hrvatskoj i Sloveniji doživjeli su reputacijsku štetu i znatan odljev depozita. Naposljetku je utvrđeno da banka propada ili je vjerojatno da će propasti te je ona izašla iz bankovnog tržišta. Drugi primjer ove vrste odnosi se na RCB Bank LTD, ciparsku banku u kojoj je banka VTB sa sjedištem u Rusiji bila značajan dioničar. Banka je nakon izricanja sankcija i promijenjene geopolitičke situacije donijela odluku o dobrovoljnoj likvidaciji svojega bankovnog poslovanja, što je rezultiralo oduzimanjem njezina odobrenja za rad.

Bankovne grupe europodručja koje su izravno prisutne u Rusiji također su izložene mogućnosti nastanka gubitka ako požele ili uspiju napustiti tržište. U nekima je taj rizik već materijaliziran, ali njegov je utjecaj ograničen i upravljiv.

Dosad se bankarski sektor u cjelini pokazao vrlo otpornim na makroekonomski šok potaknut ratom, čak i u većoj mjeri nego što je očekivano na temelju analize ranjivosti koju smo objavili u svibnju 2022. Ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala iznosila je 14,7 % na kraju trećeg tromjesečja 2022., što je tek neznatno niže od razine zabilježene na kraju 2019. Kvaliteta imovine nastavila se poboljšavati, pri čemu se razina neprihodonosnih izloženosti značajnih banaka smanjila na 349 mlrd. EUR do kraja rujna 2022., što je najniža razina od početka objave nadzornih podataka o značajnim bankama u 2015. Zabilježena je i dosad najsnažnija profitabilnost banaka, a njihov je prosječni povrat na kapital iznosio 7,6 % u trećem tromjesečju 2022.

Zahvaljujući toj pozitivnoj uspješnosti, banke su planirale raspodjele u 2023. koje su uglavnom u skladu s nadoknadama isplata dividenda i otkupa dionica iz 2022. i izlaskom iz ograničenja povezanih s pandemijom. Nismo iznijeli primjedbe ni na jedan plan pojedinačne banke, ali sudjelovali smo u bilateralnom nadzornom dijalogu sa svim bankama u sklopu naše uobičajene procjene kapitalnih kretanja.

Makroekonomski izgledi ponovno su se počeli poboljšavati krajem 2022. Međutim, to ne znači da je makroekonomski šok nestao. Ako inflacijski pritisci i dalje budu prisutni, nužan proces ubrzane normalizacije monetarne politike mogao bi pak utjecati na portfelje i poslovne linije pojedinačnih banaka, što bi donijelo mnoge izazove i stvorilo potencijalne dobitnike i gubitnike.

Kada govorimo o izazovima, što su, prema Vašem mišljenju, ključni izazovi s kojima se suočavaju europske banke?

Prvi je skup izazova konjunkturan.

Ako energetska kriza ne bude otklonjena, kreditni bi rizik mogao porasti u onim portfeljima kreditiranja poduzeća u kojima gospodarska aktivnost najviše ovisi o energiji. Općenitije govoreći, usporavanje našega gospodarstva krajem prošle godine bilo je popraćeno novim nastankom statusa neispunjavanja obveza poduzeća, što poziva na veći oprez glede kvalitete imovine.

Ubrzana normalizacija monetarne politike, i osobito povećanje kamatnih stopa, bila je važan pokretač oporavka profitabilnosti. Međutim, to također može dovesti do pogoršanja kvalitete imovine, pri čemu je dužnicima otplata dugova otežana, u skupini portfelja kredita koji su osobito osjetljivi na kamatne stope.

Ta promjena u okružju kamatnih stopa također može dovesti do neurednih prilagodba u nekim segmentima financijskog tržišta i u nebankovnim financijskim institucijama, što povećava kreditni rizik druge ugovorne strane među bankama koje imaju koncentrirane izloženosti prema tim posebnim tržištima i tržišnim sudionicima.

Osim konjunkture, normalizacija kamatnih stopa i kvantitativno pooštravanje mogu potaknuti neke banke da revidiraju svoje srednjoročne strategije izvora financiranja i da se više usredotoče na likvidnosni rizik i rizik izvora financiranja.

Postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) za 2022. dao je nov uvid u skup ustrajnih slabosti. Manjkavosti u kontroli rizika i dalje utječu na ocjene kreditnog rizika, pri čemu se više naših nalaza odnosi na učinkovitost upravljačkih tijela, upravljanje rizicima i funkcije usklađenosti i unutarnje revizije. Našu zabrinutost glede kontrola rizika i upravljanja u bankama dodatno pojačava neizvjesno vanjsko okružje jer pokazatelji kretanja razina rizika u prošlim razdobljima mogu dati nejasnu sliku pri prognoziranju budućih trendova i rizika.

Digitalna transformacija, kao i klimatski i okolišni rizici, također su ključni srednjoročni izazovi za naše banke te zahtijevaju hitnu i usredotočenu pozornost.

Spomenuli ste normalizaciju monetarne politike. Kako su se europske banke pozicionirale u odnosu na promjenljivo okružje kamatnih stopa?

Rast kamatnih stopa obično je dobra vijest za banke. To znači da banke mogu zaraditi više na temelju kamatnih marža, odnosno razlike između kamatne stope koju naplaćuju na kredite i kamatne stope koju plaćaju na depozite. Normalizacija kamatnih stopa i poticaj koji je ova dugo očekivana promjena dala neto kamatnom prihodu u središtu su dobre uspješnosti banaka u 2022. Prvi put u nekoliko godina rast neto kamatnog prihoda bio je rezultat ne samo rasta obujma kreditiranja nego i porasta neto kamatnih marža.

I banke i analitičari očekuju da će izgledi za profitabilnost ostati podjednako pozitivni tijekom godine. U skladu s našim podatcima, ako makroekonomska kretanja ne budu odstupala od sadašnjih očekivanja, daljnje uredno povećavanje kamatnih stopa vjerojatno će poduprijeti prosječnu zaradu sektora.

Međutim, ako se udaljimo od osnovnog scenarija i razmotrimo nepovoljnija kretanja, okolnosti mogu postati drugačije. Kada je riječ o određenim portfeljima i poslovnim linijama, troškovi povezani s pogoršanjem kvalitete imovine mogu nadmašiti koristi koje bi se ostvarivale na osnovi prihoda kako se kamatne stope budu povećavale, osobito ako se uspori rast gospodarstva. Dužnicima bi mogla biti otežana otplata njihovih dugova u portfeljima koji su obično vrlo osjetljivi na trošak kredita. Potrošačko kreditiranje, kreditiranje nekretnina i financiranje financijskom polugom važni su primjeri područja od nadzornog interesa.

Kao što sam spomenuo, tržišta bi mogla neuredno poslovati tijekom postupka prilagodbe kamatnih stopa. Dulje razdoblje niskih kamatnih stopa pridonijelo je nezabilježenom porastu razina duga, pri čemu su neki manje regulirani subjekti ili neregulirani subjekti zauzimali pozicije s visokom financijskom polugom koje su često bile i vrlo koncentrirane, što može biti brz pokazatelj neočekivanih promjena glede gospodarskih izgleda ili okružja kamatnih stopa. Propast društva Archegos u 2021. i zbivanja glede ulaganja koja se temelje na obvezama u Ujedinjenoj Kraljevini u 2022. pokazuju kako se, u slučaju izostanka intervencija politike, takve epizode mogu lako preliti na bankarski sektor.

Povećanje kamatnih stopa i kvantitativno pooštravanje zahtijevaju od banaka da stave veći naglasak na likvidnosni rizik i rizik izvora financiranja. Ako banke brzo ne prilagode svoje sposobnosti upravljanja rizicima i strateškog usmjeravanja, zahtjevnije okružje za financiranje banaka može dovesti u pitanje pretjerano pojednostavnjene i evidentno zastarjele strategije za upravljanje imovinom i obvezama, kao što su prakse povezane s transakcijama trgovanja pri kojima se skupljaju prekonoćne kamate (engl. carry trade) kojima su se neke banke priklonile radi ostvarivanja koristi od izvanrednih mjera potpore monetarne politike. Postoji rizik da bi banke mogle biti zatečene nespremne.

Jedno od područja nadzornih prioriteta u 2022. bili su kontrola rizika i unutarnje upravljanje u bankama. Koliki se daljnji napredak, prema Vašem mišljenju, može očekivati od banaka u ovom području?

Iskreno, to je područje u kojemu se ne ostvaruje dovoljan napredak.

Prvo, u 2022. i dalje su postojali nedostatci u agregiranju podataka i izvješćivanju o njima zbog manjkavosti u učinkovitosti upravljanja podatcima i postupaka upravljanja kvalitetom podataka, rascjepkanih IT okružja te ograničenog opsega i ambicija banaka glede korektivnih projekata. To upravljačkim tijelima otežava pribavljanje informacija koje su im potrebne kako bi mogla upravljati rizicima i usmjeravati strategije svojih organizacija.

Drugo, neke banke još uvijek trebaju dodatno poboljšati svoje funkcije unutarnje kontrole, osobito kako bi se pristupilo rješavanju problema nedostatnog broja zaposlenika, nedostatnog statusa funkcije i manjkavosti u postupcima, kao što su programi praćenja usklađenosti i definicija sklonosti banke preuzimanju rizika. Ciljanim provjerama koje smo proveli tijekom 2022. sagledali smo prakse upravljanja rizicima u bankama u područjima povezanima s krizom koju je uzrokovala pandemija i normalizacijom kamatnih stopa, a osobito u područjima kreditiranja poslovnih i stambenih nekretnina, kamatnog rizika i rizika kreditne marže u bankovnoj knjizi te kreditnog rizika druge ugovorne strane.

Kako bismo olakšali postizanje opipljivog napretka tamo gdje je on najviše potreban, odlučni smo u tome da upotrijebimo sve svoje nadzorne alate i ovlasti koje su nam na raspolaganju u skladu s pravom EU‑a i nacionalnim pravom. Ako kvalitativne mjere ne budu dovoljno učinkovite i ne osiguraju pravodobno provođenje daljnjih aktivnosti i otklanjanje utvrđenih manjkavosti u bankama, mogli bismo posegnuti za ciljanim kapitalnim zahtjevima u sklopu drugog stupa, provedbom pravila o nadzoru ili izricanjem sankcija kako bismo osigurali odgovarajući napredak. Da bismo naš nadzor učinili još učinkovitijim, u slučajevima kada je napredak banaka prespor i njihovi su rezultati kontinuirano nezadovoljavajući, ESB će preispitati kako pooštriti nadzorne mjere unutar jasno definiranoga vremenskog okvira.

Neki kažu da je europski nadzor banaka prenametljiv, da je prevelik teret i da nalaže više zahtjeve koji štete konkurentnosti banaka EU‑a. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

Prvo, konstatacija da su regulatorni i nadzorni kapitalni zahtjevi viši u EU‑u nego u državama poput Sjedinjenih Američkih Država ili Ujedinjene Kraljevine jednostavno nije istinita. Često se sastajemo s našim kolegama iz američkih i britanskih nadzornih tijela radi usporedbe zahtjeva koje postavljamo našim bankama i moram reći da je njihova razina unutar istih vrijednosti kao i kod usporedivih tijela. Kapitalni su zahtjevi zapravo nešto niži za najveće sistemski važne europske banke, koje su jedine uistinu konkurentne na globalnim tržištima.

Međutim, uvijek smo spremni poslušati kritiku. Štoviše, trenutačno provodimo izmjene u svojim nadzornim postupcima koje trebaju pomoći u rješavanju nekih zabrinutosti bankarskog sektora.

Uvodimo okvir tolerancije rizika koji će nadzornim tijelima omogućiti da pojačaju svoje napore tamo gdje su oni najpotrebniji, što olakšava prenošenje strateških nadzornih prioriteta na razini SSM‑a u nadzorno planiranje za svaku pojedinu banku. Okvir tolerancije rizika ne ublažava nadzorne standarde ili intenzitet našeg nadzora u odnosu na bilo koju banku. Umjesto toga, on povećava našu usmjerenost na nadzor koji se zasniva na riziku. To također znači da banke trebaju očekivati manje nadzora koji služe samo zadovoljavanju forme, potencijalno manji broj zahtjeva i smanjenje tereta izvješćivanja jer nećemo u cijelosti primjenjivati sveobuhvatan nadzorni priručnik za svaku banku. Naprotiv, rukovodit ćemo se prioritetima koji su specifični za pojedinačne banke. To je važan korak kojim ćemo naše nadzorne postupke učiniti agilnijima, prilagodljivijima, razmjernijima i više zasnovanima na riziku.

Primjenom novoga višegodišnjeg SREP‑a naš će nadzor također postati manje opterećujući jer naša će se nadzorna interakcija s bankama u vezi s različitim područjima rizika odvijati tijekom više godina umjesto da njome pokušamo obuhvatiti sve u svakoj godini. To će nam također pomoći da budemo više usmjereni na rizike, odnosno da odredimo prioritete glede najvažnijih područja rizika u određenoj godini. Čekamo i povratne informacije o procjeni našeg SREP‑a za koju je zadužena neovisna skupina stručnjaka te ćemo razmotriti dodatno povećanje transparentnosti naših metodologija. Sve te inicijative usmjerene su prema tome da naši nadzorni postupci budu što usklađeniji s rizicima s kojima će se nadzirane banke možda trebati nositi u budućnosti.

1. Nadzor banaka u 2022.

1.1. Banke pod europskim nadzorom banaka u 2022.: uspješnost i glavni rizici

1.1.1. Otpornost banaka pod europskim nadzorom banaka

Značajne institucije ušle su u 2022. čvrsto usmjerene oporavku od pandemije koronavirusa i sa stabilnim kapitalnim pozicijama. Početni utjecaj rata koji Rusija vodi u Ukrajini zadržan je pod kontrolom, a osjetio se tek u vrlo ograničenom broju banaka s izravnim izloženostima prema područjima obuhvaćenima ratom. On je međutim brzo prerastao u energetsku krizu i veći makroekonomski šok obilježen postojanim inflacijskim pritiscima i ubrzanom normalizacijom monetarne politike. Unatoč smanjenju u prvoj polovini 2022., bankarski sektor europodručja ostao je otporan, a ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala iznosila je 14,7 % na kraju trećeg tromjesečja 2022. (Grafikon 1.), što je tek neznatno niže od razine zabilježene na kraju 2019. Budući da je bankarski sektor zabilježio visoke razine profitabilnosti tijekom 2022., glavni uzrok smanjenja ukupne stope redovnoga osnovnoga kapitala bio je porast imovine.

Kapitalne pozicije manje značajnih institucija pogoršale su se, ali ostale su snažne jer se prosječna stopa redovnoga osnovnoga kapitala smanjila za 54 bazna boda na godišnjoj razini, odnosno na 17,0 % u trećem tromjesečju 2022., zahvaljujući rastu kredita i oslabljenoj ukupnoj profitabilnosti. Iznosi izloženosti riziku povećali su se za 112 mlrd. EUR ili 4,8 %, a prihvatljivi redovni osnovni kapital povećao se za samo 1,5 %.

Grafikon 1.

Stope kapitala značajnih institucija (prijelazna definicija)

(lijevo: mlrd. EUR, desno: postotci)

Omjer financijske poluge na agregatnoj razini za značajne institucije iznosio je 5,2 % u trećem tromjesečju 2022. (Grafikon 2.), što je među najnižim razinama zabilježenima od početka europskog nadzora banaka, ali još uvijek znatno iznad regulatornih zahtjeva i zaštitnih slojeva. Pad (od 90 baznih bodova) zabilježen u prva tri tromjesečja 2022. ponajviše je bio potaknut povećanjem izloženosti zbog rasta imovine u bankarskom sektoru te, premda u manjoj mjeri, istekom izuzeća za uključivanje izloženosti prema središnjim bankama u izračun omjera financijske poluge krajem ožujka 2022. Omjer financijske poluge na agregatnoj razini za manje značajne institucije u trećem tromjesečju 2022. iznosio je 8,6 %, što je smanjenje u odnosu na treće tromjesečje 2021.

Grafikon 2.

Omjer financijske poluge značajnih institucija

(postotci)

Okvir 1.
Analiza ranjivosti otpornosti banaka: rat u Europi

Procjena drugoga i trećega kruga učinaka rata koji Rusija vodi u Ukrajini na značajne institucije

Nakon naglih promjena u geopolitičkom okružju koje su posljedica rata koji Rusija vodi u Ukrajini, ESB je u prvoj polovini 2022. proveo analizu ranjivosti otpornosti banaka. Ta je ad hoc procjena omogućila nadzornim tijelima bolje razumijevanje ukupne otpornosti banaka.

Analizom ranjivosti procijenjene su otpornost i solventnost značajnih institucija u različitim nepovoljnim scenarijima koji su sadržavali visok stupanj neizvjesnosti na početku rata. Rezultati su potvrdili ukupnu otpornost banaka pod europskim nadzorom banaka, čak i ako se u obzir uzmu drugi i treći krug učinaka rata koji Rusija vodi u Ukrajini. U iznimno nepovoljnom scenariju procijenjena ukupna stopa redovnoga osnovnoga kapitala (u punom iznosu) iznosi 11,6 %, uz smanjenje kapitala u iznosu od 3,6 postotnih bodova. Ona u nepovoljnom scenariju doseže razinu od 13,1 %, pri čemu smanjenje kapitala iznosi oko 2,1 postotni bod.

Grafikon A

Vodopadni grafikon ukupnih rezultata u nepovoljnom i iznimno nepovoljnom scenariju prema vrsti rizika

(postotni bodovi stope redovnoga osnovnoga kapitala, puni iznos)

Taj interni postupak po potrebi je kombinirao postojeće nadzorne podatke s podatcima iz testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2021. Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i ESB‑ova testiranja otpornosti na stres u sklopu SREP‑a. Primijenjena metodologija uglavnom je slijedila EBA‑inu Metodologiju testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a iz 2021. ESB‑ovi modeli odozgo prema dolje upotrijebljeni su za procjenu kreditnih i tržišnih rizika banaka te rizika za njihovu profitabilnost. Novim modulima ispitani su izloženost banaka ranjivim sektorima, postojeće razine neprihodonosnih kredita, učinci otplate ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja i mogući učinci ukupnoga gubitka koji proizlazi iz izloženosti prema Bjelorusiji, Rusiji i Ukrajini („učinak odustanka”; engl. walk-away effect, WA).

Grafikon B

Banke koje su u provedenim testiranjima otpornosti na stres imale niže kapitalne zahtjeve od propisanih

(postotci ukupnog iznosa izloženosti riziku u odgovarajućem uzorku značajnih institucija)

Tri razmatrana scenarija (osnovni, nepovoljan i iznimno nepovoljan) uključena su u makroekonomske projekcije stručnjaka ESB‑a za europodručje iz ožujka 2022. i podrobno su opisana u Pregledu financijske stabilnosti iz svibnja 2022.

Rezultati analize ranjivosti poslužili su kao ulazni podatci tijelima koja obavljaju izravni nadzor za propitivanje nadziranih banaka, osobito onih za koje je utvrđeno da su najranjivije u odnosu na trenutačne uvjete. Razmotreni aspekti uključivali su ozbiljnost scenarija internih testiranja otpornosti banaka na stres, metodologije za testiranje otpornosti na stres, sektorske koncentracije, adekvatnost rezerviranja i izazove za profitabilnost koji proizlaze iz okružja sve većih kamatnih stopa. Ta vrsta postupka odozgo prema dolje još uvijek ne može u potpunosti zamijeniti testiranje otpornosti na stres odozdo prema gore koje provode banke. Međutim, s obzirom na to da se njime mogu centralno kvantificirati učinci stresa, on se pokazao neophodnom nadzornim tijelima za brzu procjenu mogućih učinaka rata koji Rusija vodi u Ukrajini.

Kvaliteta imovine nastavila se poboljšavati tijekom 2022. Bez znakova značajnih razina materijalizacije kreditnog rizika i s obzirom na znatan iznos obilnih rezervacija nastalih tijekom pandemije, nakon neznatnog porasta na početku rata koji Rusija vodi u Ukrajini, prosječni trošak rizika počeo je ponovo bilježiti silazno kretanje tijekom drugog i trećeg tromjesečja 2022. te se općenito vratio na razine zabilježene prije pandemije. Osim toga, iznos neprihodonosnih kredita smanjio se u gotovo svim portfeljima u prvoj polovini 2022., pri čemu su neznatna povećanja iznosa zabilježena u portfeljima potrošača i malih i srednjih poduzeća u trećem tromjesečju. Slično tomu, premda je u računovodstvenom smislu došlo do određenog povećanja kredita koji su svrstani u kategoriju prihodonosnih kredita uz prepoznat porast kreditnog rizika, odnosno kredita u fazi 2, do kraja trećeg tromjesečja ostvaren je stabilan trend, premda i nadalje viši od onoga koji je zabilježen na vrhuncu pandemije. Unatoč tom pozitivnim razvoju, buduća kretanja i dalje su neizvjesna, uz određene naznake povećanoga rizika, osobito u okolnostima manjih iznosa dospjelih neplaćenih obveza u ranoj fazi kašnjenja koji se počinju evidentirati u nekim državama u trećem tromjesečju 2022. To bi moglo upućivati na stvaranje povišenog kreditnog rizika i potencijalno povećanje iznosa neprihodonosnih kredita u kratkoročnom razdoblju. S tim u vezi nastavit će se nadzorno praćenje kretanja kredita u fazi 2, osobito u odnosu na banke izložene sektorima ranjivima na rast cijena plina i energije, ali i u odnosu na portfelje, kao što su financiranje financijskom polugom, potrošačko kreditiranje i kreditiranje nekretnina, koji su osjetljivi na ubrzanu normalizaciju kamatnih stopa. U tom kontekstu šok cijena energije koji je posljedica rata koji Rusija vodi u Ukrajini u pravilu je utjecao na gospodarske sektore uključene u proizvodnju ili preradu sirovina, dobavljače energije i energetski intenzivne sektore. U nekim bi industrijama šok cijena energije mogao pogoršati već postojeće poremećaje u opskrbnim lancima koji proizlaze iz ograničenja povezanih s bolešću COVID‑19 u Kini i općenitog manjka mikročipova. Visoke ulazne cijene negativno su utjecale i na građevinarstvo te bi mogle dodatno utjecati na velike potrošače plina, kao što su proizvođači metala, kemikalija, hrane i pića. Nastavit će se nadzorne aktivnosti usmjerene na procjenu mjera banaka za upravljanje potencijalno ranjivim portfeljima.

Grafikon 3.

Ranjivi sektori

a) krediti ranjivim sektorima

b) kretanja kredita u fazi 2 u ranjivim sektorima

Ozbiljne geopolitičke napetosti zabilježene u 2022. dovele su do postojanih inflacijskih pritisaka i kolebljivosti cijena energije i sirovina. To je utjecalo na ionako visoku razinu inflacije, u vrijeme kada su središnje banke počele normalizirati monetarne politike, i pridonijelo korekciji na tržištima vlasničkih vrijednosnih papira. Naknadna ubrzana normalizacija kamatnih stopa snažno je potaknula rast neto kamatnih prihoda banaka koji je bio uvjetovan ne samo rastom obujma kreditiranja nego i porastom kamatnih marža. Na prihod od trgovanja, osobito u slučaju globalnih sistemski važnih banaka, općenito su povoljno djelovale više kamatne stope i veća kolebljivost (Grafikon 4. i Grafikon 5.).

Grafikon 4.

Rast neto kamatnog prihoda

(promjena u postotcima, na razini četiriju tromjesečja)

Grafikon 5.

Tokovi prihoda od trgovanja i ulaganja po odabranim poslovnim modelima

(tromjesečni tokovi, mlrd. EUR)

Na likvidnosne uvjete i uvjete financiranja značajnih institucija i nadalje povoljno djeluju mjere monetarne politike donesene u 2020. i 2021. Na dan 30. rujna 2022. koeficijent likvidnosne pokrivenosti (LCR) iznosio je 162 %, što je niže od razine zabilježene krajem 2021., ali znatno iznad razina zabilježenih prije pandemije i minimalnih regulatornih zahtjeva (Grafikon 6.).

Grafikon 6.

Kretanja koeficijenta likvidnosne pokrivenosti, zaštitnog sloja likvidnosti i neto likvidnosnog odljeva

(lijevo: mlrd. EUR, desno: postotci)

Istog je dana omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR) iznosio 127,1 %, što je uglavnom u skladu s vrijednostima zabilježenima u 2021. te znatno iznad razina zabilježenih prije pandemije i minimalnih zahtjeva (Grafikon 7.).

Grafikon 7.

Kretanja omjera neto stabilnih izvora financiranja, raspoloživih stabilnih izvora financiranja i zahtijevanih stabilnih izvora financiranja

(lijevo: mlrd. EUR, desno: postotci)

Što se tiče manje značajnih institucija, odgovarajuća nadzorna mjerila iznosila su 188,4 % za LCR i 130,2 % za NSFR, što je malo niže u odnosu na treće tromjesečje 2021., ali i dalje znatno iznad regulatornih pragova.

U posljednjem tromjesečju 2022. ESB je nastavio povećavati kamatne stope, promijenio uvjete treće serije ciljanih operacija dugoročnijeg refinanciranja (operacije TLTRO III) i ponudio bankama dodatne datume za dobrovoljne prijevremene otplate koji počinju 23. studenoga 2022. Normalizacija monetarne politike stvorit će zahtjevnije okružje za financiranje banaka i pritiske na smanjenje koeficijenata likvidnosti banaka.

Stoga su 2022. godinu obilježile otpornost stopa kapitala i koeficijenata likvidnosti te poboljšana kvaliteta imovine i veća profitabilnost. Nadzor banaka ESB‑a budno prati distribucijske učinke tih trendova tako što nastavlja pratiti specifične ranjivosti banaka. Istodobno je i dalje svjestan mogućih neizvjesnosti koje proizlaze iz kolebljivih tržišta ili neočekivanih kretanja u makroekonomskom okružju, kao što su potencijalno usporavanje gospodarstva, naglija povećanja kamatnih stopa ili jačanje inflacijskih pritisaka.

Tijekom 2022. izazovi povezani s pandemijom i pokretanjem novih modela hibridnog rada postali su manje važni. Nasuprot tome, neizvjesnosti koje proizlaze iz rata koji Rusija vodi u Ukrajini i rastućih geopolitičkih napetosti značile su da je okružje za nadzirane banke i dalje zahtjevno s gledišta operativne otpornosti.

Banke s ključnim poslovima u zemljama koje su izravno pogođene ratom koji Rusija vodi u Ukrajini provele su planove kontinuiteta poslovanja koji su se u prvoj fazi rata pokazali pouzdanima u okružju koje se brzo mijenja. Te su značajne institucije mogle osigurati zaštitu i, prema potrebi, premještaj ključnih zaposlenika te istodobno nastaviti s poslovanjem. U nekim su slučajevima ključni poslovi preneseni na timove koji rade na drugim lokacijama, uključujući subjekte u EU‑u. Iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID‑19 imala su ključnu ulogu u nastojanjima institucija da se brzo prilagode.

Kao i prethodnih godina, banke su 2022. također pokazivale isti trend prema digitalnoj transformaciji, što je značilo veće oslanjanje na IT infrastrukture i angažiranje trećih strana, uključujući usluge računalstva u oblaku za pružanje ključnih usluga. Iako taj trend zasigurno donosi određene koristi bankama, on s operativnog gledišta donosi i dodatne rizike i izazove, kao što su upravljanje sve brojnijim i sofisticiranijim kibernapadima te moguća koncentracija na mali broj ključnih trećih strana koje su pružatelji usluga. Zbog toga su rizici za kibersigurnost i ovisnost o trećim stranama i dalje prioritet nadzora banaka ESB‑a (vidi odjeljak 1.2.3.1. za više pojedinosti o novim rizicima u području IT‑a i eksternalizacije), a banke su dužne kontinuirano poduzimati aktivnosti kako bi se osigurala njihova otpornost na moguće poremećaje u poslovanju koji proizlaze iz svih opasnosti, uključujući ozbiljne, ali moguće incidente povezane s kibersigurnošću, koji bi mogli ugroziti širi financijski sustav.^[1]

Što se tiče upravljačkih struktura nadziranih banaka, ESB je naglasio potrebu za kontinuiranim poboljšavanjem njihovih okvira upravljanja. Pandemija bolesti COVID‑19 i rat koji Rusija vodi u Ukrajini ponovno su pokazali važnost uspostave dobrih pravila upravljanja kao i funkcija unutarnje kontrole i sposobnosti agregiranja podataka.

Točnije, u vezi s ratom koji Rusija vodi u Ukrajini, nadzor banaka ESB‑a utvrdio je više područja koja zahtijevaju posebnu pozornost. Prvo, sposobnost upravljačkih tijela, kao i pravnih odjela i odjela za praćenje usklađenosti, da provode snažan nadzor nad učinkom sustava sankcija; drugo, odgovarajući postupci odobravanja transakcija s klijentima, uključujući odgovarajuće sposobnosti agregiranja podataka o rizicima radi utvrđivanja ključnih izloženosti i, naposljetku, možda će biti potrebno prilagoditi aktivnosti unutarnje revizije nekih banaka kako bi se obuhvatili svi relevantni rizici koji proizlaze iz promjena u trenutačnom vanjskom okružju.

Pandemija bolesti COVID‑19 i rat koji Rusija vodi u Ukrajini također su povećali postojeće slabosti u nizu općih pravila upravljanja i upravljanja rizicima. Prvo, i dalje postoje nedostatci u agregiranju podataka i izvješćivanju o njima zbog manjkavosti u učinkovitosti upravljanja podatcima (npr. nedostatna neovisna provjera kvalitete podataka) i postupaka upravljanja kvalitetom podataka, rascjepkanih IT okružja te ograničenog opsega i ambicija banaka glede korektivnih projekata. Ta ograničenja mogu oslabiti procese odlučivanja u bankama. Drugo, neke banke još uvijek trebaju dodatno poboljšati svoje funkcije unutarnje kontrole, osobito kako bi se pristupilo rješavanju problema nedostatnog broja zaposlenika, nedostatnog statusa funkcije i manjkavosti u postupcima (kao što su programi praćenja usklađenosti i definicija sklonosti banke preuzimanju rizika).Premjesti li se naglasak izvan aspekata krize, neke su banke nastavile ostvarivati napredak nakon provedbe ciljanih mjera nadzora banaka ESB‑a. To je uključivalo posebna područja, kao što su kolektivna prikladnost, broj neovisnih direktora, strukture odbora, politike raznolikosti i razina uključenosti neizvršnih direktora. Ipak, u većini banaka i dalje su prisutne određene slabosti, a to su: (1) niska razina uključenosti upravljačkog tijela u njegovoj nadzornoj funkciji i njegova ograničena sposobnost preispitivanja strateških odluka u područjima koja su najviše pogođena trenutačnom krizom, (2) nedostatno stručno znanje neizvršnih direktora u nekim bankama u području bankarstva i upravljanja rizicima, (3) nedovoljno promicanje raznolikosti u nekim bankama te (4) mali udio neovisnih članova odbora u nekim bankama, čime se dodatno ograničava sposobnost upravljačkog tijela u njegovoj nadzornoj funkciji glede konstruktivnog preispitivanja izvršnih direktora. Povećana nadzorna kontrola nad tim manjkavostima provodi se u sklopu rada na učinkovitosti i raznolikosti upravljačkog tijela (vidi odjeljak 1.2.2.2.).

1.1.2. Općenita uspješnost banaka pod europskim nadzorom banaka

Profitabilnost značajnih institucija pod europskim nadzorom banaka pokazala je snažnu otpornost na pogoršanje u poslovnom okružju zbog rata koji Rusija vodi u Ukrajini, poremećaja u opskrbnim lancima i velikog rasta cijena energije. Godišnji povrat na kapital na agregatnoj razini porastao je na 7,6 % u trećem tromjesečju 2022. (Grafikon 8.), što je najviša razina zabilježena u nekoliko godina, iako još uvijek niža od prosječnog troška kapitala banaka. To je povećanje uglavnom bilo potaknuto snažnim zaradama koje su uglavnom povezane s rastom kamatnih stopa, ali pridonio mu je i nizak trošak rizika jer nepovoljna makroekonomska kretanja još uvijek nisu počela znatno utjecati na kvalitetu imovine, a banke su i nadalje mogle imati koristi od rezervacija ostvarenih tijekom pandemije i preusmjeriti ih na tekuću krizu.

Grafikon 8.

Povrat na kapital na agregatnoj razini, raščlanjen prema izvoru prihoda/rashoda

Povećanje profitabilnosti potaknuto snažnim prihodom na koji povoljno utječu mala umanjenja vrijednosti

(postotak kapitala)

Povećanje operativnog prihoda uglavnom je bilo potaknuto rastom neto kamatnih prihoda (9,3 % na godišnjoj razini), na koji je povoljno utjecalo povećanje marža potpomognuto rastom kamatnih stopa i ukošenjem krivulje prinosa, kao i rast obujma kreditiranja. Nasuprot tome, ukupan trošak financiranja, odnosno trošak depozita nefinancijskih društava zamjetno su porasli tijekom 2022., iako je taj trend bio neujednačen među bankama. Neto prihodi od naknada i provizija u prva su tri tromjesečja 2022. još uvijek bili viši nego prethodnih godina, premda su se malo smanjili zbog nepovoljnog učinka pogoršanja u poslovnom okružju na naknade za upravljanje imovinom i investicijsko bankarstvo. Snažan rast prihoda rezultirao je povećanom troškovnom učinkovitošću unatoč rastu rashoda: za svaki euro prihoda banke su u trećem tromjesečju 2022. morale potrošiti 61 cent, u usporedbi sa 64 centa u prethodnoj godini (Grafikon 9.).

Grafikon 9.

Omjer troškova i prihoda s indeksiranim sastavnicama

(postotci)

Na troškovnoj strani, administrativni troškovi i amortizacija porasli su za 3 %, ponajprije zbog povećanih troškova za zaposlenike i troškova povezanih s informacijskom tehnologijom zbog postupnog prenošenja rasta inflacije na strukture troškova značajnih institucija. Povećanje troškova za zaposlenike bilo je relativno skromno, no kako su ugovorne plaće unaprijed određene, inflacija bi s određenim vremenskim odmakom mogla dodatno utjecati na tu stavku. Međutim, značajne institucije zadržale su svoje šire strateške ciljeve smanjenja troškova i ulaganja u IT, čak i u trenutačnom okružju jer ograničenja povezana s pandemijom postupno su ukinuta.

Ukupno gledano, dobit banaka bila je otporna na usporavanje rasta te je na nju povoljno utjecalo povećanje kamatnih stopa. Točke pritiska na profitabilnost uključivale su moguće povećanje umanjenja vrijednosti i potrebu za prilagodbama vrednovanja, veće troškove poslovanja, rast troškova financiranja, pritiske na smanjenje prihoda od naknada i provizija te nedovoljno održive prihode od trgovanja. Prve znakovi povećanog pritiska na profitabilnost mogle bi se vidjeti u značajnim institucijama specijaliziranima za potrošačke kredite.

Stoga, kako bi konsolidirale i dodatno poboljšale pozitivne rezultate ostvarene 2022., banke bi trebale nastaviti aktivno upravljati svojim poslovnim modelima i usmjeriti svoje strategije na postizanje dobrih ciljeva profitabilnosti prilagođenih riziku. Nadzorna tijela nastavila su pratiti održivost poslovnih modela banaka s obzirom na kratkoročne neizvjesnosti i dugoročne strukturne izazove.

Na prvi pogled, kretanje profitabilnosti manje značajnih institucija imalo je drugačiji trend, pri čemu se godišnji povrat na kapital smanjio na 1,3 % nakon tri tromjesečja u 2022. (za 4,3 % na godišnjoj razini). Glavni doprinos tom ukupnom rezultatu dalo je znatno smanjenje neto drugog prihoda iz poslovanja, što je uglavnom bilo posljedica kretanja u Njemačkoj. Banke su u toj državi pretrpjele znatne gubitke od usklađivanja vrijednosti zbog rasta kamatnih stopa i njihova utjecaja na portfelje vrijednosnih papira u njihovu računovodstvenom režimu, što je prouzročilo knjigovodstvene gubitke zbog primjene strogog načela nižih troškova ili tržišta. U većini su država manje značajne institucije zapravo mogle poboljšati svoj povrat u odnosu na prethodnu godinu. Rast kamatnih stopa pozitivno je utjecao na profitabilnost u skladu s općim trendom za značajne institucije – neto kamatni prihodi i neto prihodi od naknada i provizija poboljšali su se za 7,2 % i 1,5 % na godišnjoj razini. Aktivnosti trgovanja također su zabilježile znatno povećanje neto prihoda (za 89 % na godišnjoj razini). Ipak, omjer troškova i prihoda nastavio se povećavati i dosegnuo je 85,6 %, te je bio znatno veći u usporedbi sa značajnim institucijama, što je odražavalo znatno pogoršanje neto prihoda iz poslovanja. Administrativni troškovi i amortizacija ukupno su se povećali za 3,6 %. Istodobno je ukupna imovina blago porasla (za 3,2 % na godišnjoj razini), čemu je pridonio rast kreditnih poslova s poduzećima i stanovništvom, a povrat na imovinu dodatno se smanjio na 0,12 %, s 0,54 % prije godinu dana. Zbog toga su se privremeno poboljšali izgledi za kapacitete koji stvaraju temeljni prihod, a veći troškovi predstavljali su rizik za sektor manje značajnih institucija, osobito s obzirom na kontinuirane regionalne razlike.

Nakon globalne financijske krize smanjio se broj banaka koje sudjeluju u spajanjima i pripajanjima. U skladu s kretanjima na globalnoj razini vrijednost transakcija spajanja i pripajanja, približno određena na temelju ukupne imovine ciljeva spajanja i pripajanja, smanjila se za oko dvije trećine između desetljeća prije krize i razdoblja nakon 2008. godine, a pad ukupnog broja transakcija bio je manje snažan.

Čini se da su u novije vrijeme, tijekom 2020. i 2021., aktivnosti spajanja i pripajanja dobile određeni zamah, pri čemu su banke aktivnije sudjelovale u ciljanim konsolidacijama na razini poslovnih linija, kao što su lizing, faktoring, upravljanje bogatstvom, skrbništvo ili usluge vrijednosnih papira. Nekoliko pripajanja spomenutih poslovnih linija uključivalo je i prekogranične elemente. Kada je riječ o 2022., pogoršanje makroekonomskog okružja, potaknuto geopolitičkim neizvjesnostima i usporavanjem izgleda za rast, dosad je usporavalo napore banaka glede daljnjeg intenziviranja aktivnosti spajanja i pripajanja.

Kao i prije, potpuno provedena spajanja i pripajanja banaka još uvijek se uglavnom odvijaju na nacionalnoj razini i uključuju manje ciljeve. Međutim, neke su ciljanije transakcije imale prekograničnu dimenziju i time pridonijele financijskoj integraciji unutar EU‑a. Još jedan način na koji banke mogu pridonijeti prekograničnoj integraciji jest preispitivanje njihovih prekograničnih organizacijskih struktura.

Grafikon 10.

Ukupna imovina ciljanih banaka te broj spajanja i pripajanja u europodručju

1.2. Nadzorni prioriteti u 2022.

1.2.1. Nadzorni prioriteti u 2022.: uvod

U 2022. nadzor banaka ESB‑a usmjerio je svoje nadzorne napore na tri različita prioritetna područja kako bi osigurao da banke, prvo, očuvaju svoje zdravlje poslije pandemije (prioritet 1.); drugo, da iskoriste prilike za otklanjanja strukturnih manjkavosti učinkovitim strategijama digitalizacije i poboljšanim upravljanjem (prioritet 2.) i, treće, da odgovore na nove rizike, uključujući klimatske i okolišne rizike, izloženosti kreditnom riziku druge ugovorne strane te eksternalizaciju IT aktivnosti i rizike za kibersigurnost (prioritet 3.). Tijekom 2022. provedeno je nekoliko nadzornih aktivnosti osmišljenih za rješavanje tih izazova, koje su obuhvatile mnoge banaka i slijedile pristup prilagođen riziku. Nadzor banaka ESB‑a također je pokazao fleksibilnost prilagodbom opsega, vremenskog okvira i intenziteta svojih planiranih aktivnosti s ciljem davanja odgovora na nove rizike koji proizlaze iz rata koji Rusija vodi u Ukrajini, uključujući visoku inflaciju i naknadni odgovor monetarne politike.

1.2.1.1. Okviri za upravljanje kreditnim rizikom i izloženosti prema ranjivim sektorima, uključujući sektor nekretnina

Pozitivno je to da se kvaliteta imovine banaka u prvoj polovini 2022. nastavila poboljšavati zahvaljujući kontinuiranom smanjivanju iznosa neprihodonosnih kredita, pri čemu je do kraja trećeg tromjesečja došlo do tek neznatnog povećanja u portfeljima malih i srednjih poduzeća i potrošača. Ti pozitivni trendovi u kvaliteti imovine vrlo su dobrodošli jer i dalje se iskorištavaju prednosti konkretnih mjera banaka nakon nekoliko ciljanih nadzornih mjera poduzetih radi suzbijanja kreditnog rizika tijekom proteklih godina. Pozitivna kretanja kreditne kvalitete, kao što je daljnje smanjivanje neprihodonosnih kredita, pridonijela su neznatnom poboljšanju prosječnih ocjena kreditnog rizika banaka u ciklusu postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) u 2022. Premda postoje jasne naznake nastojanja banaka da isprave utvrđene manjkavosti u području okvira i kontrola za kreditni rizik, o čemu svjedoči smanjenje obujma povezanih mjera kreditnog rizika u sklopu SREP‑a za 2022., tempo napretka i dalje je spor. Stoga su ocjene kontrole kreditnog rizika u sklopu SREP‑a za 2022. ostale niske.

Unatoč ovim pozitivnim trendovima, promjenjivo okružje kreditnog rizika, zbog strožih uvjeta financiranja i sve većeg rizika recesije u Europi, prirodno koči napredak. To je u različitoj mjeri utjecalo na kućanstva, trgovačka društva i države, ovisno o činiteljima kao što su njihova razina zaduženosti ili osjetljivosti na makrofinancijsko okružje. Stoga su nadzorne aktivnosti koje su se dosad provodile i nadzorna očekivanja priopćena od izbijanja pandemije s ciljem otklanjanja strukturnih manjkavosti u okvirima banaka za upravljanje kreditnim rizikom i nadalje važni za rješavanje daljnjih izazova koji bi mogli nastati.

To je osobito važno u područjima odobravanja i praćenja kredita, označavanja restrukturiranja, klasifikacije dužnika u poteškoćama u kategoriju neprihodonosnih kredita i njihovih okvira za rezerviranje te u području ranjivih sektora. Iako je većina značajnih institucija izradila konkretne korektivne akcijske planove za rješavanje nedostataka utvrđenih u sklopu inicijative „pismo glavnom izvršnom direktoru”^[2] pokrenute u prosincu 2020., mnogi od tih nedostataka i dalje su prisutni. Očekivalo se da će se ti nedostatci riješiti u sklopu programa rada za kreditni rizik u 2023. i kasnije. Nadalje, horizontalna analiza obrazaca i kretanja kreditnog rizika provedena u 2022. pokazala je da postoje dosljedni dokazi o navedenom za sektor manje značajnih institucija.

Nakon snažne korekcije cijena početkom pandemije uvjeti na tržištima poslovnih nekretnina i nadalje su bili zabrinjavajući. To je posebno bilo vidljivo u podsektorima poslovnih i maloprodajnih poslovnih nekretnina u sektoru poslovnih nekretnina u Europi, te otežano rastom kamatnih stopa i snažnim rastom troškova gradnje. Unatoč kontinuiranim znakovima precijenjenosti u europodručju, cijene stambenih nekretnina rasle su u prvoj polovini 2022., čime je dodatno povećana razlika u odnosu na cijene najma. To je, zajedno s rastom troškova života i s time povezanim padom realnih plaća, stvorilo zabrinutost glede iznenadnoga snažnog rasta neprihodonosnih kredita, osobito u onim bankama koje su znatno izložene stambenim hipotekarnim kreditima s promjenjivim kamatnim stopama.

Kako bi dobio uvid u spremnost banaka da se nose s pogoršanjem uvjeta na tržištu poslovnih nekretnina te u skladu s Preporukom Europskog odbora za sistemske rizike o slabostima u sektoru poslovnih nekretnina u Europskom gospodarskom prostoru, nadzor banaka ESB‑a proveo je ciljanu provjeru sektora poslovnih nekretnina, s težištem na podsektorima poslovnih i maloprodajnih poslovnih nekretnina. Prikupljeni su ad hoc podatci radi analize profila rizika i značajnosti tih podsektora u početnoj fazi prikupljanja podataka, u koju su bile uključene 32 banke, pri čemu je veličina uzorka smanjena na 15 banaka u sljedećoj dubljoj kvalitativnoj fazi. Glavni razlozi za zabrinutost utvrđeni tijekom tog postupka povezani su s učinkovitošću okvira banaka za upravljanje kreditnim rizikom. S tim u vezi, kod većine banaka utvrđeni su nedostatci glede njihovih ocjena dužnikove sposobnosti otplate u trenutku odobravanja kredita, posebice u kontekstu zahtjevnijeg okružja obilježenog rastućim troškovima financiranja i stagnirajućim prihodom od najma. Nadalje, sposobnost utvrđivanja rizika u nastajanju također je prepoznata kao područje za poboljšanje, uglavnom zbog toga što okviri nekih banaka nisu dovoljno obuhvatili prospektivne rizike te su se u nekim slučajevima pretjerano oslanjali na manualne procese. Kada je riječ o uključivanju klimatskog rizika u upravljanje kreditnim rizikom, bankama i dalje nisu dostupni podatci potrebni za dostatnu procjenu rizika i uvelike su se oslanjale na zamjenske vrijednosti kako bi procijenile „realne” podatke koji nedostaju. Potom su svim bankama uključenima u taj postupak dostavljeni podrobni nalazi i zahtjevi za korektivne akcijske planove, a zajednički nadzorni timovi dosljedno su se bavili tom temom.^[3]

Sličan postupak pokrenut je u drugom tromjesečju 2022. za sektor stambenih nekretnina. On bio je usmjeren na procjenu potencijalnih rizika ugrađenih u postojeće izloženosti, otklanjanje nedostataka specifičnih za banke u području upravljanja rizikom novih nacionalnih kreditnih poslova povezanih sa stambenim nekretninama, te, naposljetku, na utvrđivanje manjkavosti u upravljanju kreditnim rizikom i izradu korektivnih akcijskih planova. Sektor stambenih nekretnina smatra se značajnom kategorijom imovine u bilancama značajnih banaka. Uzorak u sklopu tog postupka obuhvaća 29 banaka, na koje se odnosi oko 40 % izloženosti značajnih institucija u sektoru stambenih nekretnina. Rezultati tog postupka očekuju se u drugom tromjesečju 2023. i bit će uključeni u postupak nadzorne provjere i ocjene u 2023.

1.2.1.2. Izloženosti financiranju financijskom polugom

U posljednje su četiri godine udjeli kredita s financijskom polugom značajnih institucija^[4] pod europskim nadzorom banaka porasli za 80 %, na agregiranoj osnovi, a rast je zabilježen i kod udjela transakcija s visokom financijskom polugom^[5] koje su inicirale značajne institucije. Taj je trend trajao do sredine 2022., kada su značajne institucije nastavile odobravati nove sindicirane kredite. Iznosi izloženosti značajnih institucija u drugom tromjesečju 2022. bili su blizu rekordnih vrijednosti zabilježenih u četvrtom tromjesečju 2021. Od tada se primarno tržište u znatnoj mjeri zatvorilo. Znatne otpise dijela kredita u portfeljima kredita poduzećima namijenjenima za prodaju zabilježili su najveći dionici na europskoj i globalnoj razini.

Grafikon 11.

Kretanja transakcija s financijskom polugom

Raščlamba obujma ugovorenih poslova prema razini financijske poluge

(udio svih značajnih institucija, zamišljeni iznos)

Izloženost banaka europodručja i udio u odnosu na redovni osnovni kapital, agregatne razine za nadzirane banke

(lijevo: mlrd. EUR; desno: postotak redovnoga osnovnoga kapitala)

S obzirom na zabrinutosti zbog povećanog preuzimanja rizika u segmentu financiranja financijskom polugom tijekom pandemije, ESB je u sklopu inicijative „pismo glavnom izvršnom direktoru” odlučio poslati pismo značajnim institucijama o transakcijama s financijskom polugom u ožujku 2022. Cilj pisma bio je dodatno pojasniti ESB‑ova očekivanja u vezi s okvirom za sklonost preuzimanju rizika za transakcije s financijskom polugom i, zapravo, operacionalizirati ESB‑ove upute o transakcijama s financijskom polugom koje su objavljene 2017.

Odgovori na pismo potvrdili su da postoje znatne manjkavosti i u postojanosti općeg okvira banaka za sklonost preuzimanju rizika i u upravljanju tržišnim rizikom. Zajednički nadzorni timovi trenutačno blisko surađuju s pojedinačnim bankama ne bi raspravili kako učinkovito otkloniti utvrđene nedostatke i ispuniti očekivanja.

ESB je već počeo primjenjivati kapitalne zahtjeve na nekoliko banaka u kojima su rizici povezani s kreditiranjem uz financijsku polugu percipirani kao pretjerano visoki, bilo zbog razine vrlo visokorizičnih izloženosti ili slabosti u praksama upravljanja rizicima ili zbog oboje. ESB će tijekom 2023. nastaviti primjenjivati sve potrebne kapitalne zahtjeve u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene. Ti zahtjevi odražavaju nedostatan napredak banaka glede ispunjavanja očekivanja navedenih u prethodno spomenutim uputama i primjenjivat će se samo dok su utvrđeni nedostatci i dalje prisutni.

1.2.1.3. Kreditni rizik druge ugovorne strane

Okružje dugotrajno niskih kamatnih stopa koje je prevladavalo do 2022. poticalo je kod mnogih vrsta ulagača strategije potrage za prinosom. Zbog toga su neke banke povećale obujam usluga tržišta kapitala koje pružaju rizičnijim i manje transparentnim drugim ugovornim stranama, često nebankovnim financijskim institucijama, među ostalim i putem znatne financijske poluge.

Zajedno s povećanjem kolebljivosti na nekoliko tržišta (npr. energija i kamatne stope) i normalizacijom monetarnih i financijskih uvjeta tijekom 2022., znatan učinak koji su stečajevi drugih ugovornih strana (npr. fondovi za ograničavanje rizika i obiteljski uredi) prethodno imali na neke banke u 2021. skrenuo je pozornost na rizike koji proizlaze iz slabog upravljanja i neprimjerenih praksa upravljanja rizicima kod trećih osoba.

Imajući to na umu, i u skladu sa svojim nadzornim prioritetima, nadzor banaka ESB‑a poduzeo je niz mjera kako bi otklonio moguće rizike u tom području. Prvo, ESB je u kolovozu 2022. u svojem Biltenu nadzora banaka objavio članak u kojemu iznosi svoja nadzorna očekivanja za usluge glavnog brokera. Drugo, od travnja do listopada 2022. ESB je proveo ciljani horizontalni pregled usmjeren na upravljanje i upravljanje kreditnim rizikom druge ugovorne strane na širem uzorku banaka koje aktivno sudjeluju u transakcijama financiranja izvedenicama i vrijednosnim papirima, uključujući nebankovne financijske institucije i nefinancijske druge ugovorne strane. Treće, za odabrane institucije provedeni su nadzori na licu mjesta.

Ukupno gledano, iako su banke ostvarile napredak u utvrđivanju, mjerenju i kontroli kreditnog rizika druge ugovorne strane, i dalje postoji nekoliko značajnih nedostataka u ključnim područjima kao što su dubinska analiza, definicija sklonosti preuzimanju rizika, testiranje otpornosti na stres, smanjenje rizika i upravljanje statusom neispunjavanja obveza, kako s obzirom na nadzorna očekivanja tako i s obzirom na dobre prakse zabilježene u bankarskom sektoru. Zajednički nadzorni timovi nastavit će tijekom 2023. surađivati s bankama kako bi se ispravile manjkavosti u onim područjima za koja je utvrđeno da su značajnija.

1.2.1.4. Osjetljivost na kamatni rizik i rizik kreditne marže

ESB je u 2022. preispitao prakse upravljanja kamatnim rizikom i rizikom kreditne marže na uzorku značajnih institucija koje su osobito izložene tim rizicima. U većini banaka šok rasta kamatnih stopa od 200 baznih bodova (Grafikon 12.) imao bi pozitivan učinak na profitabilnost, čak i u osnovnom scenariju usporavanja gospodarskog rasta, poput onoga sadržanog u makroekonomskim projekcijama stručnjaka ESB‑a. Kada je riječ o mogućim povećanjima rezervacija zbog poteškoća s kojima se suočavaju dužnici, ESB‑ove najnovije analize pokazuju da bi negativni učinci na adekvatnost kapitala u prosjeku ostali prilično slabi čak i uz šokove do 300 baznih bodova.

Neovisno o primjenjivim bonitetnim i računovodstvenim režimima, banke bi trebale imati na umu obično negativan utjecaj rasta stopa na njihovu ekonomsku vrijednost kapitala. Trebale bi prihvatiti dobre i razborite prakse modeliranja upravljanja imovinom i obvezama kako bi obuhvatile promjene u sklonostima i ponašanju potrošača pri promjeni režima kamatnih stopa. Također bi trebale pomno pratiti rizike koji proizlaze iz izvedenica namijenjenih zaštiti od rizika.

Rizik kreditne marže trebalo bi primjereno izmjeriti i njime upravljati, među ostalim za državne dužničke vrijednosne papire i druge instrumente koji se obračunavaju po amortiziranom trošku. Kalibriranje internih testiranja otpornosti na stres posebno bi trebalo odražavati ozbiljnost povijesnih epizoda stresa.

Spomenuti se činitelji odnose i na manje značajne institucije, kod kojih izloženost kamatnom riziku i riziku kreditne marže može biti vrlo važna. Konkretan učinak iznenadne promjene kamatnih stopa nije ovisio samo o otvorenoj rizičnoj poziciji nego i o primjenjivom nacionalnom računovodstvenom okviru. Na neke su banke utjecale znatne prilagodbe vrednovanja njihovih portfelja vrijednosnih papira koje je trebalo iskazati u računima dobiti i gubitka, čime je smanjen regulatorni kapital. U srednjoročnom razdoblju utjecaj na profitabilnost i kapital ovisit će o odluci o prodaji vrijednosnih papira ili njihovu držanju do dospijeća te, naravno, o budućim kretanjima kamatnih stopa.

Grafikon 12.

Utjecaj rasta kamatnih stopa od 200 baznih bodova na značajne institucije

Teoretski utjecaj profitabilnosti i ekonomske vrijednosti kapitala na stopu redovnoga osnovnoga kapitala

(bazni bodovi)

1.2.2. Održivost poslovnih modela i upravljanje

1.2.2.1. Strategija digitalne transformacije banaka

Jedan od nadzornih prioriteta za razdoblje 2022. – 2024. bilo je svladavanje izazova s kojima se suočavaju banke zbog digitalne transformacije.

Upravljačka tijela banaka uglavnom su odgovorna za određivanje strateških ciljeva za digitalnu transformaciju i upotrebu inovativnih tehnologija. Nadzor banaka ESB‑a bio je usmjeren na procjenu sposobnosti banaka za razvoj i provedbu digitalnih strategija koje su primjerene za jačanje održivosti njihovih poslovnih modela i razborito rješavanje povezanih rizika. Unaprjeđenje nadzornog razumijevanja tržišnih kretanja i održavanje tempa s utjecajem tehnološkog okružja koje se brzo razvija i dalje je prioritet.

Zbog toga je nadzor banaka ESB‑a u 2022. poduzeo važne korake za razmatranje tih tema. Nakon dijaloga na visokoj razini s nekim od vodećih tržišnih partnera (u sklopu inicijative zasnovane na tržišnim informacijama) radi razumijevanja tržišnih trendova od svih značajnih institucija zatraženo je da odgovore na anketu o digitalnoj transformaciji i upotrebi financijske tehnologije. U sklopu te ankete od svih značajnih institucija prikupljene su informacije koje prije nisu bile dosljedno dostupne, a neka su nacionalna nadležna tijela također upotrijebila anketu za dio njihovih manje značajnih institucija.

Pregled glavnih zaključaka ankete na razini cijelog sustava dostupan je u Biltenu nadzora banaka iz veljače 2023., zajedno s poveznicom na skupne nalaze. Rezultati ankete općenito su potvrdili da se banke sve više digitaliziraju i upotrebljavaju inovativne tehnologije, čime se mijenja način pružanja financijskih usluga i proizvoda. Banke smatraju da su to ključni elementi za zadržavanje tržišnih udjela i povećanje njihove profitabilnosti. Kako bi ostvarile svoje ciljeve strategije digitalne transformacije, banke se obično oslanjaju na eksternalizaciju i vanjska partnerstva u okružju obilježenom tržišnim natjecanjem kako bi privukle, zadržale i razvijale informacijsko‑tehnološka i digitalna stručna znanja. Međutim, banke se zbog otvaranja svojih IT infrastruktura suočavaju s povećanim rizicima u smislu ovisnosti o trećim stranama i kibersigurnosti. Ti rizici zahtijevaju daljnje praćenje i moraju se uzeti u obzir u okvirima banaka za upravljanje i sklonost preuzimanju rizika.

Međutim, odgovori su heterogeni jer čini se da ne postoji zajedničko razumijevanje o tome što digitalna transformacija zaista znači – ona je i dalje vrlo općenit koncept povezan s poslovnim modelima, procesima i kulturološkim promjenama koji tehnologija omogućuje. Stoga će se tijekom sljedećih godina u tom području provoditi daljnje analize i ispitivanja.

Ukupan ishod ankete bit će odlučujući za: (1) sastavljanje uputa nadzornim tijelima za procjenu rizika i najboljih praksa banaka, (2) utvrđivanje rizika u određenim nadziranim subjektima ili slučajeva upotrebe tehnologije koji zahtijevaju daljnju ciljanu kontrolu i (3) potencijalno utvrđivanje dodatnih nadzornih očekivanja. On će biti važan i za oblikovanje metodologije SREP‑a za poslovne modele i upravljanje koji su zasnovani na upotrebi novih tehnologija.

Nadzor banaka ESB‑a također je nastavio ulagati napore u aktivno oblikovanje digitalizacije za budući europski i međunarodni regulatorni okvir daljnjom suradnjom s europskim nadzornim tijelima i međunarodnim tijelima za utvrđivanje standarda za regulaciju različitih aspekata povezanih s digitalizacijom i inovacijama u financijskom sektoru. Nadalje, nadzor banaka ESB‑a nastavio je sudjelovati u raspravama o regulatornom opsegu i zakonodavnim prijedlozima u sklopu strategije za digitalne financije u EU‑u, kao što su uredba o tržištima kriptoimovine^[6], akt o digitalnoj operativnoj otpornosti^[7] i akt o umjetnoj inteligenciji^[8].

1.2.2.2. Nedostatci u sposobnostima usmjeravanja upravljačkih tijela

Dobra pravila upravljanja, pouzdane unutarnje kontrole i pouzdani podatci ključni su za poticanje odgovarajućeg odlučivanja i smanjenje prekomjernog preuzimanja rizika u normalnim vremenima i u kriznim vremenima. Unatoč napretku koji su banke ostvarile u posljednjih nekoliko godina na tom području, nadzorna tijela i dalje zamjećuju velik broj strukturnih manjkavosti u funkcijama unutarnje kontrole, funkcioniranju upravljačkih tijela te sposobnostima agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima.

Zbog toga je nadzor banaka ESB‑a sudjelovao u nekoliko aktivnosti posvećenih postizanju napretka na tom području, osobito s ciljem jačanja unutarnjeg upravljanja i sposobnosti strateškog usmjeravanja. U razdoblju od 2022. do 2024. te će aktivnosti obuhvaćati ciljane provjere banaka s nedostatcima u sastavu i funkcioniranju njihovih upravljačkih tijela, nadzore na licu mjesta, ciljane procjene (ponovne procjene) sposobnosti i primjerenosti koje se temelje na riziku, razvoj pristupa koji odražava raznolikost u procjenama sposobnosti i primjerenosti te posuvremenjivanje nadzorne izjave^[9] iz 2016. kao i prikupljanje podataka.

Nadzor banaka ESB‑a dovršio je u 2022. prikupljanje podataka o sastavu i funkcioniranju upravljačkih tijela banaka. Postupak je pokazao da se razina formalne neovisnosti u upravnim odborima banaka povećava, ali da se u više slučajeva može dodatno poboljšati. Nadalje, taj je postupak pokazao da bi se i dalje mogla poboljšati raznolikost što se tiče roda i stručnosti (posebno u područjima kao što je IT), koja je već dugo prepoznata kao ključna za učinkovito upravljanje. Potreba za boljim politikama planiranja nasljednika za članove upravnih odbora bilo je još jedno područje za daljnji razvoj. Nadzor banaka ESB‑a poduzeo je daljnje korake u vezi s tim nalazima u sklopu SREP‑a za 2022. zahtijevajući od banaka koje još nisu imale politike raznolikosti i ciljeve povezane s raznolikošću da uspostave takve okvire. S tim u vezi nadzorna očekivanja priopćena bankama jasno su pokazala da bi ciljane politike trebale sadržavati omjere za nedovoljno zastupljen rod na razini upravljačkih tijela banaka i nekoliko dimenzija kao što su dob, rod, zemljopisno podrijetlo te obrazovanje i profesionalno iskustvo. Zajednički nadzorni timovi prate provedbu tih okvira od strane banaka u sklopu njihovih kontinuiranih nadzornih aktivnosti.

Pravila upravljanja važna su za sve banke bez obzira na njihovu veličinu. Zbog toga je nadzor banaka ESB‑a u 2021./22. proveo i tematsku provjeru postojećih pravila upravljanja za manje značajne institucije^[10] na temelju podataka iz uzorka od više od 200 manje značajnih institucija u 21 državi sudionici. Rezultati su otkrili nekoliko slabosti u manje značajnim institucijama i naglasili važnost kontinuiranog poboljšavanja, potpomognutoga kontinuiranim dijalogom među nadzornim tijelima na svim razinama. Nadzor banaka ESB‑a i nacionalna nadzorna tijela nastavit će promicati veću usklađenost europskih nadzornih očekivanja i standarda unutarnjeg upravljanja, rješavajući pritom sve utvrđene slabosti.

1.2.3. Novi rizici

1.2.3.1. IT rizik i rizik za kibersigurnost

Unatoč ratu koji Rusija vodi u Ukrajini, broj kiberincidenata prijavljenih ESB‑u ostao je relativno stabilan u prva tri tromjesečja 2022. u usporedbi s istim razdobljem u 2021.

Nadzor banaka ESB‑a proveo je brojne nadzorne aktivnosti koje se provode na licu mjesta i izvan njega u vezi s IT rizikom i rizikom za kibersigurnost u 2022. te zaključio sljedeće: prvo, banke su i dalje imale prostora za poboljšanja u smislu provedbe osnovnih mjera kibersigurnosti, pri čemu je tijekom nadzora na licu mjesta IT rizika koji su provedeni u 2022. otkrivena približno polovina ozbiljnih nalaza koncentriranih u području rizika za IT sigurnost i kibersigurnost. Drugo, nakon nekoliko godina kontinuiranog rasta, oslanjanje na sustave na kraju životnog ciklusa stabiliziralo se, premda je i dalje na vrlo visokoj razini. Treće, upravljanje kvalitetom podataka i dalje je bilo najslabije područje kontrole rizika, a neke od ključnih kontrola još nisu u potpunosti provedene u nekoliko banaka. Četvrto, broj ključnih projekata koji utječu na IT okružje znatno se povećao, što upućuje na jasnu važnost uspostave odgovarajućih upravljačkih postupaka za razvoj informacijske tehnologije i projekata u području IT‑a.

Nadalje, nadzor banaka ESB‑a prvi je put u 2022. uspio prikupiti sve registre eksternalizacije od značajnih institucija. Preliminarna analiza tih informacija potvrdila je veliku važnost ove teme: banke su imale oko 60.000 aktivnih ugovora o eksternalizaciji, od kojih je polovina obuhvaćala njihove ključne funkcije. Iako se oko 40 % svih takvih ugovora odnosi na IKT usluge, banke se služe aranžmanima za eksternalizaciju svih vrsta ključnih funkcija kao što su, među ostalim, unutarnje kontrole, usluge klijentima i administrativne usluge, platne usluge ili upravljanje gotovinom.

Prikupljene informacije o ovisnosti o trećim stranama pridonijele su i utvrđivanju određenih novih rizika i izazova kojima je bilo potrebno pravilno upravljati, uključujući postojanje nekoliko ključnih pružatelja usluga koje je teško zamijeniti, znatnu operativnu ovisnost banaka o društvima iz država izvan EU‑a i uslugama koje pružaju države izvan EU‑a, kao i znatan broj ugovora koji još nisu u potpunosti usklađeni bilo sa smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) ili s nadzornim očekivanjima ESB‑a u tom smislu.

Nadzor banaka ESB‑a u 2022. također je pridonio aktivnostima međunarodnih radnih skupina za IT rizik i rizik za kibersigurnost, uključujući skupine koje vode EBA, Bazelski odbor za nadzor banaka i Odbor za financijsku stabilnost, te radu na novim regulatornim prijedlozima kao što je akt o digitalnoj operativnoj otpornosti^[11].

Ukupno gledano, ti razvoji naglašavaju potrebu da banke nastave poboljšavati svoj okvir operativne otpornosti kako bi osigurale odgovarajući kontinuitet poslovanja, uključujući kontinuitet svojih ključnih usluga, u sve složenijem okružju, te kako bi se prilagodile novim i budućim regulatornim zahtjevima.

1.2.3.2. Klimatski i okolišni rizici

Nakon objave ESB‑ova Vodiča o klimatskim i okolišnim rizicima u studenome 2020. ESB je pokrenuo niz nadzornih aktivnosti radi procjene sposobnosti banaka da upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima i usklađuju svoje prakse s nadzornim očekivanjima. Nakon što je pregledao samoprocjene i provedbene planove banaka za 2021., ESB je u 2022. poduzeo daljnje aktivnosti i proveo tematsku provjeru. U tematskoj provjeri za 2022. ESB je ocijenio pouzdanost i sveobuhvatnost ključnih politika i postupaka institucija te njihovu sposobnost učinkovitog upravljanja strategijama za klimatske i okolišne rizike i profilima rizika. Provjera je provedena zajedno s prvim nadzornim testiranjem otpornosti na stres za klimatski rizik (vidi Okvir 3.) i dopunjena ciljanom provjerom sektora poslovnih nekretnina i posebnim nadzorima na licu mjesta. Tematsku provjeru proveli su ESB i 21 nacionalno nadležno tijelo, a obuhvatila je 107 značajnih institucija i 79 manje značajnih institucija.

Tematska provjera pokazala je^[12] prvo da je većina institucija osmislila institucionalnu strukturu za rješavanje klimatskih i okolišnih rizika, koji su tijekom prošle godine evidentno porasli (Grafikon 13.). Nadalje, sve je više prepoznata značajnost tih rizika te je u različitim institucijama primijenjen širok raspon dobrih praksa. ESB je objavio zbirku dobrih praksa u posebnom kompendiju^[13] kako bi odgovorio na zahtjev bankarskog sektora za dodatni uvid u dobre prakse i pokazao da je moguć brz napredak. Neovisno o tome, gotovo sve institucije morale su uložiti dalekosežne i trajne napore kako bi uskladile svoje prakse s nadzornim očekivanjima. Općenito govoreći, primijenjenim pristupima još uvijek nedostaje metodološka sofisticiranost, upotreba granularnih podataka o klimatskim i okolišnim rizicima i/ili aktivno upravljanje portfeljem i profilom rizika. Osobito, slijepe točke u utvrđivanju klimatskih i okolišnih rizika otkrivene su u 96 % institucija, a iskazana je znatna zabrinutost glede sposobnosti više od polovine institucija da učinkovito provode svoje strategije i procese.

Nadalje, u ožujku 2022. ESB je objavio posuvremenjenu procjenu napretka banaka u objavljivanju klimatskih i okolišnih rizika, kako je predviđeno u ESB‑ovu Vodiču iz studenoga 2020. Iako su u razdoblju od ESB‑ove prve procjene krajem 2020. ostvarena poboljšanja, nijedna banka nije u potpunosti ispunila nadzorna očekivanja. U odnosu na 2020. sada je više banaka moglo objaviti smislene informacije o klimatskim i okolišnim rizicima. Međutim, ukupna razina transparentnosti i dalje je nedostatna. Otprilike 75 % banaka nije objavilo jesu li klimatski i okolišni rizici imali znatan utjecaj na njihov profil rizika, iako je približno polovina banaka koje to nisu učinile navela ESB‑u da se smatraju izloženima takvim rizicima. Gotovo 60 % banaka u uzorku nije opisalo kako bi tranzicijski rizik ili fizički rizik mogli utjecati na njihovu strategiju. ESB je bankama poslao pojedinačna pisma s povratnim informacijama u kojima je objasnio njihove glavne nedostatke i očekivanjima glede poduzimanja odlučnih koraka. To je učinjeno i kako bi se bankama pomoglo da se pripreme za nove regulatorne zahtjeve, kao što su obvezujući standardi o objavama okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika u sklopu trećeg stupa. ESB je krajem 2022. ponovno počeo preispitivati objave banaka o klimatskim i okolišnim rizicima, a rezultati bi trebali biti objavljeni tijekom 2023.

Nakon različitih nadzornih aktivnosti ESB je svim značajnim institucijama poslao pojedinačna pisma s povratnim informacijama u kojima su određeni rokovi specifični za određenu instituciju u svrhu postupnog ispunjavanja svih nadzornih očekivanja do kraja 2024.^[14] Rokovi će se pomno pratiti i prema potrebi poduzet će se provedbene mjere. ESB je već uključio nalaze o klimatskim i okolišnim rizicima specifične za pojedinačne banke u SREP, čime je nametnuo obvezujuće kvalitativne zahtjeve za više od 30 banaka koji su kod manjeg broja banaka utjecali na njihove ocjene na temelju SREP‑a, a time posredno i na kapitalne zahtjeve u sklopu drugog stupa.

Grafikon 13.

Rezultati nadzornih procjena iz 2021. i 2022.

Razina zrelosti praksa u različitim područjima nadzornih očekivanja (za svaku banku)

(postotci područja nadzornih očekivanja)

1.3. Izravni nadzor značajnih institucija

1.3.1. Nadzor na daljinu

Nadzor banaka ESB‑a nastoji nadzirati značajne institucije na razmjeran način koji se temelji na riziku, a istodobno je zahtjevan i dosljedan. U tu svrhu utvrđuje skup temeljnih aktivnosti kontinuiranog nadzora za svaku godinu. Te se aktivnosti zasnivaju na postojećim regulatornim zahtjevima, Nadzornom priručniku SSM‑a i nadzornim prioritetima i uključene su u program nadzornog ispitivanja za svaku značajnu instituciju. Osim aktivnosti za rješavanje rizika na razini cijelog sustava, u program nadzornog ispitivanja mogu biti uključene i druge nadzorne aktivnosti koje su prilagođene specifičnostima banaka, pri čemu se ostavlja prostor zajedničkim nadzornim timovima da analiziraju i uzmu u obzir idiosinkrastične rizike. Aktivnosti programa nadzornog ispitivanja na daljinu obuhvaćaju: (1) aktivnosti povezane s rizicima (npr. SREP), (2) ostale aktivnosti u vezi s organizacijskim, administrativnim ili pravnim zahtjevima (npr. godišnja procjena značajnosti) i (3) dodatne aktivnosti koje planiraju zajednički nadzorni timovi kako bi program nadzornog ispitivanja dodatno prilagodili specifičnostima nadzirane grupe ili nadziranog subjekta (npr. analize poslovnih modela ili upravljačke strukture banaka).

1.3.1.1. Proporcionalnost

Program nadzornog ispitivanja zasniva se na načelu proporcionalnosti, što znači da intenzitet nadzora ovisi o veličini, sistemskoj važnosti, riziku i složenosti svake institucije.

Kao i prethodnih godina, prosječan broj planiranih nadzornih aktivnosti po značajnoj instituciji uključenoj u program nadzornog ispitivanja odražava to načelo proporcionalnosti, odnosno zajednički nadzorni timovi koji nadziru veće i rizičnije značajne institucije u prosjeku planiraju veći broj aktivnosti u sklopu programa nadzornog ispitivanja (Grafikon 14.).

Grafikon 14.

Prosječan broj planiranih zadataka po značajnoj instituciji u 2022.

Broj aktivnosti provedenih u 2022. bio je neznatno manji u odnosu na broj koji je prvotno bio planiran početkom godine (Grafikon 15.). To je prije svega zbog toga što je mali broj administrativnih zadaća bio otkazan tijekom godine, što je u skladu s prethodnim godinama.

Grafikon 15.

Prosječan broj zadataka po značajnoj instituciji u 2022.

1.3.1.2. Primjena pristupa prilagođenog riziku

U programu nadzornog ispitivanja primjenjuje se pristup prilagođen riziku koji je usmjeren na najvažnije sistemske rizike i rizike specifične za instituciju u svakoj značajnoj instituciji. Na primjer, u bankama s visokim razinom neprihodonosnih kredita zajednički nadzorni timovi proveli su više aktivnosti u vezi s kreditnim rizikom nego u prosječnoj banci. Slično tomu, postotak aktivnosti zajedničkih nadzornih timova povezanih s tržišnim rizikom veći je u bankama s velikim izloženostima tržištu i aktivnostima trgovanja nego što je u prosječnoj banci (Grafikon 16.).

Grafikon 16.

Aktivnosti programa nadzornog ispitivanja u 2021. i 2022.: aktivnosti povezane s kreditnim i tržišnim rizikom kao udio u svim aktivnostima

kreditni rizik

(postotci)

tržišni rizik

(postotci)

1.3.1.3. Najvažnije aktivnosti nadzora na daljinu u 2022.

SREP je glavni nadzorni alat za sažimanje svih prikupljenih informacija o pojedinačnoj instituciji u određenoj godini kako bi se za tu instituciju izradila godišnja procjena rizika (vidi i odjeljak 1.3.1.5. o horizontalnoj analizi u sklopu SREP‑a za 2022.).

Važni primjeri aktivnosti na daljinu koje su zajednički nadzorni timovi proveli u 2022. u sklopu SREP‑a za 2022. i ukupne procjene u sklopu SREP‑a obuhvaćaju testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik za 2022. (vidi Okvir 3.) i ciljanu provjeru sektora poslovnih nekretnina.

Za ciljanu provjeru sektora poslovnih nekretnina bili su potrebni znatni resursi. Provjera je najavljena u prosincu 2021. i bila je usmjerena na upravljanje novim rizicima u sklopu kreditnog rizika u domaćim portfeljima poslovnih nekretnina banaka te se kao temelj za procjenu ključnih elemenata upravljanja kreditnim rizikom koristila analiza usporedivih institucija.

ESB je među nadziranim značajnim institucijama proveo i testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik u sklopu svojega godišnjeg testiranja otpornosti na stres. Glavni nalazi tog testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik objavljeni su u srpnju 2022.

1.3.1.4. Nalazi nadzora

Nalazi nadzora jedan su od glavnih rezultata redovitih nadzornih aktivnosti i u njima su vidljivi nedostatci koje banke trebaju otkloniti. Zajednički nadzorni timovi odgovorni su za praćenje provedbe daljnjih aktivnosti povezanih s nalazima u bankama. Ukupan broj evidentiranih nalaza smanjio se u 2022. u odnosu na 2021. te se vratio na razinu sličnu onoj prije pandemije. To je uglavnom bilo posljedica smanjenja broja nalaza povezanih s provjerama internih modela u usporedbi s prethodnom godinom. Većina nalaza proizašla je iz provjera internih modela, nadzora na licu mjesta i aktivnosti povezanih s odobrenjima. Najveći broj nalaza odnosi se na područje kreditnog rizika (Grafikon 17.).

Grafikon 17.

Nalazi nadzora

1.3.1.5. Horizontalne analize u sklopu SREP‑a

U 2021. ponovno je uvedena cjelovita procjena u sklopu SREP‑a, koja je nastavljena u ciklusu SREP‑a u 2022. Kao i u prethodnim ciklusima SREP‑a, ocjene na temelju SREP‑a ostale su općenito iste, a nadzorna tijela ostala su oprezna zbog egzogenih šokova koji su posljedica dugotrajnih učinaka pandemije i rata koji Rusija vodi u Ukrajini iako je ostvaren određeni napredak nakon pandemije bolesti COVID‑19.

U skladu s prethodnim ciklusima SREP‑a i nadzornim prioritetima u 2022. većina kvalitativnih mjera rješavala je manjkavosti u upravljanju kreditnim rizikom i unutarnjem upravljanju, ali prvi je put poduzet i znatan broj mjera za rješavanje klimatskog rizika.

Kreditni rizik bio je glavno područje interesa procjene u sklopu SREP‑a. Unatoč poboljšanim razinama rizika i pozitivnim kretanjima kreditne kvalitete (npr. smanjenje izloženosti neprihodonosnim kreditima), prosječne ocjene samo su se neznatno poboljšale. Tome je pridonijela kontinuirana neizvjesnost glede kretanja na makroekonomskim i financijskim tržištima te još uvijek prisutne strukturne slabosti kontrola kreditnog rizika. Zbog rata koji Rusija vodi u Ukrajini i povezanog učinka na cijene energije i sirovina te brzog izlaska iz okružja niskih kamatnih stopa, sve su vidljiviji znakovi latentnog rizika. Omjeri restrukturiranja i faze 2 sada su porasli iznad razina zabilježenih prije pandemije, što znači da postoje određena područja rizika u područjima financiranja financijskom polugom i izloženosti koja su povezana s ranjivostima u određenim sektorima, kao i rizik druge ugovorne strane koji proizlazi iz nepovoljnih posljedica rata u Ukrajini.

Trećina mjera poduzetih za rješavanje kreditnog rizika odnosila se na strateške i operativne planove ili pokrivenost neprihodonosnih izloženosti. Osim toga, u skladu s nadzornim prioritetima za kreditni rizik 10 % svih mjera poduzeto je u slučajevima nedostataka relevantnih za područja interesa utvrđena u „pismu glavnom izvršnom direktoru” od 4. prosinca 2020. i Smjernicama o odobravanju i praćenju kredita.

Unutarnje upravljanje i dalje je problematično područje. Manjkavosti u učinkovitosti upravljačkih tijela, sklonost preuzimanju rizika, nedostatak pozornosti na funkcijama usklađenosti i unutarnje revizije te postojana rascjepkanost i neusklađenost IT okružja utječu na sposobnost banaka da agregiraju podatke o rizicima.

Trećina kvalitativnih mjera u vezi s unutarnjim upravljanjem bila je usmjerena na potrebu poboljšanja učinkovitosti upravljačkih tijela. Neoptimalni sastav upravljačkih tijela i raspodjela njihovih odgovornosti kao i neodgovarajuće planiranje nasljednika za članove upravnih odbora najvažnija su pitanja koja se rješavaju tim mjerama. Tijekom 2022. postignut je napredak u onim institucijama koje prethodno nisu imale politike raznolikosti ili interne ciljeve za rodnu raznolikost na razini upravnih odbora. Međutim, većina nadziranih banaka otkrila je slabosti u smislu raznolikosti osim rodne raznolikosti, kao što su dob i zemljopisno podrijetlo.

Što se tiče klimatskog rizika, više od 30 značajnih institucija dobilo je upute da poduzmu 40 kvalitativnih mjera u okviru svoje procjene u sklopu SREP‑a. Većina kvalitativnih mjera bila je usmjerena na teme povezane sa strateškim i operativnim planiranjem, što pokazuje da su nadzorna tijela to područje smatrala ključnim pokretačem boljeg upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima. Nalazi su obuhvaćali širok raspon tema kako bi se osiguralo da klimatski i okolišni rizici budu uključeni u okvire za utvrđivanje strategije i upravljanje rizicima na pouzdan i utemeljen način. Odnosili su se na poboljšanja procjena značajnosti relevantnih rizika, finu prilagodbu internih testiranja otpornosti na stres i analiza scenarija, uspostavu i praćenje odgovarajućih ključnih pokazatelja rizika, poboljšanja opsega i učestalosti izvješćivanja rukovodstva te daljnje uključivanje klimatskog rizika u okvir sklonosti preuzimanju rizika.

Unatoč poteškoćama u gospodarskom okružju, adekvatnost kapitala ostala je uglavnom stabilna, a prosječni zahtjevi u sklopu drugog stupa i upute u sklopu drugog stupa bili su u skladu s prethodnim godinama. Posebni dodatni zahtjevi u sklopu drugog stupa ponovno su uvedeni za neodgovarajuću pokrivenost neprihodonosnih izloženosti. Nadzor banaka ESB‑a prvi je put procijenio rizik prekomjerne financijske poluge u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene u 2022. kako bi utvrdio banke za koje bi kvalitativne mjere ili zahtjevi u sklopu drugog stupa osobito mogli biti potrebni u vezi s omjerom financijske poluge. Nakon rezultata procjene utvrđene su kvalitativne mjere za četiri institucije. Rizik prekomjerne financijske poluge odnosio se na izloženosti potencijalnoj financijskoj poluzi ili znakove uljepšavanja izvješća.

Prosječne upute u sklopu drugog stupa ostale su uglavnom nepromijenjene s obzirom na to da u 2022. nije provedeno testiranje otpornosti kapitala na stres na razini cijelog sustava.

Za dodatne informacije vidi ukupne rezultate SREP‑a za 2022.

1.3.1.6. ESB imenuje vanjske stručnjake za provjeru SREP‑a

SREP je oduvijek bio temeljni element nadzornih aktivnosti ESB‑a i glavni je alat kojim se osigurava dosljedno visokokvalitetan nadzor unutar heterogenoga bankarskog sektora.

U SREP‑u su u međuvremenu zabilježene znatne promjene, koje su uključivale izmjene u skladu s novim ili posuvremenjenim propisima kao i praktične prilagodbe promjenjivom okružju. Osam godina nakon uspostave europskoga nadzora banaka ESB je odlučio razmotriti u kojoj se mjeri trenutačnim postupkom nadzorne provjere i ocjene u potpunosti rješavaju postojeće potrebe i prioriteti te je li moguće pojednostavniti sadašnji postupak. U rujnu 2022. ESB je skupini međunarodnih stručnjaka na visokoj razini dao mandat za davanje preporuka s ciljem poboljšanja učinkovitosti i djelotvornosti europskog nadzora banaka na temelju njihove provjere SREP‑a.

U početnoj fazi rada ta je skupina stručnjaka na visokoj razini sudjelovala u nizu uvodnih sastanaka kako bi se upoznala s ključnim konceptima i procesima SREP‑a, što im je omogućilo prikupljanje informacija koje se smatraju ključnima za njihovu provjeru i uspostavu kontakta s odgovarajućim područjima nadzora banaka ESB‑a. Ti su sastanci također obuhvatili način na koji se u sklopu SREP‑a različite druge nadzorne aktivnosti povezuju s postojećim pravnim okvirom.

U sljedećoj fazi projekta ta je skupina stručnjaka razgovarala s glavnim relevantnim dionicima iz nacionalnih nadležnih tijela, EBA‑e, drugih međunarodnih nadzornih tijela i bankarskog sektora. Svrha tih sastanaka bila je upoznati se s najboljim praksama i razmotriti prospektivna gledišta za putanju nadzora banaka te pomoći skupini u odlučivanju o mogućim preporukama koje će možda biti potrebno dati.

U posljednjoj fazi projekta, od siječnja do ožujka 2023., ti stručnjaci na visokoj razini namjeravaju se usredotočiti na oblikovanje preporuka za pojednostavnjenje postupka nadzorne provjere i ocjene kao i na poboljšanje njegove cjelokupne učinkovitosti.

1.3.2. Nadzor na licu mjesta

Većina nadzora na licu mjesta i provjera internih modela provodila se u 2022. primjenom hibridnog pristupa, uspješnim kombiniranjem tradicionalne prisutnosti na licu mjesta u prostorima nadziranog subjekta^[17] i aranžmana rada na daljinu, pri čemu je prisutnost na licu mjesta povećana nakon što je to dopustila pandemija bolesti COVID‑19.

U 2022. pokrenuto je 158 nadzora na licu mjesta i 100 provjera internih modela za značajne institucije, što upućuje na trend rasta od izbijanja pandemije, pri čemu je on u slučaju nadzora na licu mjesta malo viši od razina zabilježenih prije pandemije (Grafikon 18.).

U odnosu na nadzore na licu mjesta, nastavilo se s primjenom pristupa zasnovanog na kampanjama^[18] iz prethodnih godina na niz područja rizika, kojim su se nadopunjavali nadzori na licu mjesta za pojedinačne banke koje su zatražili zajednički nadzorni timovi. U skladu s nadzornim prioritetima za 2022. većina ključnih kampanja nastavljena je iz prethodne godine, uključujući (1) kampanju u odnosu na poslovne nekretnine^[19], (2) veliku kampanju u odnosu na mala i srednja poduzeća / trgovačka društva, (3) kampanju granularnih portfelja u sklopu MSFI‑ja 9, (4) kampanju financiranja financijskom polugom, (5) kampanju u odnosu na postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala, (6) kampanju u odnosu na poslovne modele i profitabilnost te (7) kampanju agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o njima, što je bila nova kampanja za procjenu jesu li sposobnosti agregiranja podataka o rizicima i prakse izvješćivanja o rizicima pružale potporu sveobuhvatnom upravljanju rizicima i omogućile upravljačkim tijelima banaka donošenje utemeljenih odluka. Novi rizici rješavali su se nadzorima na licu mjesta povezanima s klimatskim i okolišnim rizicima, kreditnim rizikom druge ugovorne strane te eksternalizacijom IT aktivnosti i kiberotpornošću. Pokrenut je i niz ciljanih nadzora na licu mjesta povezanih sa strategijama digitalne transformacije banaka radi otklanjanja strukturnih slabosti unaprjeđenjem djelotvornih strategija digitalizacije i upravljanja.

Kada je riječ o provjerama internih modela, kao i u 2021. glavne teme razmatrane 2022. odnosile su se na provedbu novih standarda i smjernica EBA‑e, privremenu toleranciju modela u okolnostima Brexita te daljnje aktivnosti u vezi s ciljanom provjerom internih modela.

Grafikon 18.

Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela pokrenuti u 2020., 2021. i 2022.

(broj provjera)

1.3.2.1. Ključni nalazi nadzora na licu mjesta

U sljedećoj analizi daje se pregled najvažnijih nalaza utvrđenih nadzorima na licu mjesta.^[20]

Kreditni rizik

Pomak u odnosu na prethodnu godinu jesu nadzori na licu mjesta povezani s kreditnim rizikom provedeni u 2022. koji su se više usredotočili na kvantitativni pristup, oslanjajući se, konkretnije, na provjere kreditnih spisa i na procjenu okvira za rezervacije u sklopu MSFI‑ja 9 (što je poduprto i novouvedenim zahtjevnim metodologijama za portfelje stanovništva i granularne portfelje). Zbog tih je provjera došlo do dodatnih reklasifikacija neprihodonosnih izloženosti u iznosu od 4,2 mlrd. EUR kao i do dodatnih rezervacija u visini od 2,3 mlrd. EUR.

Nalazi koji su proizašli iz nadzora na licu mjesta povezanih s kreditnim rizikom u 2022. istaknuli su sljedeće važne slabosti koje su navedene padajućim redom nastupanja i ozbiljnosti:

• klasifikacija i faze utvrđivanja računovodstvenog rizika: nedostatci u procjeni financijskih poteškoća dužnika zbog kojih nadzorni timovi mogu reklasificirati izloženosti u kategoriju izloženosti s vjerojatnošću nepodmirenja obveza ili restrukturiranih izloženosti te utvrditi dodatne izloženosti u skladu s MSFI‑jem 9 sa statusom druge faze
• izračun pojedinačnih i skupnih rezervacija: nedostatci glede parametara vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza za modele skupnog rezerviranja, slabosti znatnog povećanja kreditnog rizika, nedovoljna integracija prospektivnih informacija, nepostojanje analize ili optimistična analiza novčanog toka pri procjeni pojedinačnog rezerviranja, precijenjenost ili neprimjereno uzimanje u obzir vrijednosti kolaterala, ovršene imovine i jamstava
• postupci odobravanja i praćenja: manjkavosti procesa odlučivanja o kreditima, nepravilno mjerenje sposobnosti otplate duga, nedovoljno razmatranje rizika refinanciranja za kredite s jednokratnom otplatom, nepotpuni kriteriji odobravanja kredita
• kvaliteta podataka: loša kvaliteta podataka u kreditnim dosjeima koje dostavljaju nadzirane institucije, unutarnji IT sustavi koji ne pridonose odgovarajućem otkrivanju, praćenju i klasifikaciji kreditnog rizika.

Unutarnje upravljanje

Slično kao i prethodne godine, nadzori na licu mjesta provedeni u 2022. obuhvatili su različite teme upravljanja, s posebnim naglaskom na nadzorne prioritete. U najvažnijim nalazima^[21] utvrđene su manjkavosti u sljedećim područjima upravljanja:

• funkcije unutarnje kontrole (uključujući usklađenost, upravljanje rizicima i unutarnju reviziju): ozbiljni nedostatci povezani sa statusom, resursima i opsegom aktivnosti svih funkcija unutarnje kontrole
• agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima: nedostatna pravila upravljanja, slabosti u upravljanju kvalitetom podataka koje izazivaju zabrinutost glede sposobnosti generiranja točnih i pouzdanih podataka o rizicima te netočnosti i neadekvatnosti izvješćivanja o upravljanju rizicima
• eksternalizacija: neodgovarajuće procjene rizika pri odlučivanju o eksternalizaciji i nedostatci u pružanju i praćenju eksternaliziranih usluga, osobito u odnosu na IT usluge
• korporativna struktura i organizacija: slaba kultura rizika u cijeloj instituciji, manjkavosti u okvirima unutarnje kontrole i neodgovarajući ljudski potencijali i tehnički resursi.

IT rizik

U skladu s nadzornim prioritetima u razdoblju 2022. – 2024. povećan je broj nadzora na licu mjesta u području IT rizika koji su bili usmjereni na upravljanje IT rizikom i rizikom za kibersigurnost, a nalazi u tom području činili su oko polovine najozbiljnijih nalaza utvrđenih u nadzorima na licu mjesta u području IT rizika u 2022.

Od preostalih nalaza najveći udio odnosio se na nedostatke u upravljanju IT projektima (tj. 12 % svih ozbiljnih nalaza u području IT rizika u 2022.). S jedne strane, to je potkrijepilo opažanje da su glavni uzrok prekida rada ključnih usluga softverske promjene, kao što su banke izvijestile u upitniku o IT rizicima.^[22] S druge strane, broj nalaza u ovom području zabrinjavajući je s obzirom na veća očekivanja glede agilnosti softverskih promjena u svrhu podupiranja digitalne transformacije (drugo glavno područje nadzornih prioriteta).

Dodatne informacije o IT riziku i riziku za kibersigurnost možete pronaći u odjeljku 1.2.3.1.

Regulatorni kapital i postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala

Kampanja u odnosu na postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala (ICAAP) pokrenuta u 2020. dodatno je razvijena u 2021. i 2022. radi otklanjanja strukturnih slabosti u kvantifikaciji rizika i projekcijama kapitala kako bi se ojačalo planiranje kapitala.

Glavni nalazi u vezi s regulatornim kapitalom (prvi stup) odnosili su se na: (1) nedostatak odgovarajuće formalizacije postupka izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva, (2) nedostatan kontrolni okvir za postupak izračuna kapitalnih zahtjeva i regulatornoga kapitala i (3) netočno raspoređivanje izloženosti u kategorije izloženosti ili neodgovarajuću dodjelu pondera rizika izloženostima.

Najozbiljniji problemi utvrđeni u nadzorima u sklopu ICAAP‑a odnose se na: (1) loše metodologije interne kvantifikacije (npr. za kreditni rizik, tržišni rizik i kamatni rizik), (2) nedostatak robusnosti višegodišnjeg postupka planiranja kapitala, (3) neodgovarajuću metodologiju za utvrđivanje značajnih rizika u sklopu postupka utvrđivanja rizika te (4) nepostojeće ili nedosljedne veze između ICAAP‑a i poslovne strategije, strategije rizika i okvira za sklonost preuzimanju rizika.

Poslovni modeli i profitabilnost

Na temelju kampanje nadzora na licu mjesta poslovnog modela pokrenute 2021., u 2022. ponovno su provedeni nadzori na licu mjesta u tom području s naglaskom na ključne aspekte kampanje (npr. preispitivanje strategije, analiza profitabilnosti, određivanje cijene kredita i financijske projekcije).

Najvažniji nalazi bile su pretjerano optimistične i slabo strukturirane financijske projekcije koje su izradile neke financijske institucije. Osim toga, utvrđene su sljedeće manjkavosti:

• slab postupak strategije koji je obilježen nedovoljnim praćenjem, što dovodi do neuspjeha u postizanju strateških ciljeva
• neadekvatna analiza profitabilnosti s nedovoljnim upravljanjem zbog neprimjerenih strateških postupaka procjene ključnih pokazatelja uspješnosti i neprovođenja tih pokazatelja u praksi
• nedjelotvoran okvir za određivanje cijena kojim se ugrožavaju stvarna profitabilnost i strateški ciljevi.

Tržišni rizik

Nadzori na licu mjesta za tržišni rizik provedeni u 2022. bili su usmjereni na rizik vrednovanja banaka poslije Brexita, koje su procijenjene u sklopu kamatnog rizika u kampanji koja se provodi u vezi s bankovnom knjigom i kreditnog rizika druge ugovorne strane.

Glavne slabosti utvrđene u 2022. odnosile su se na mjerenje fer vrijednosti i dodatna usklađivanja vrijednosti (nedostatnu pouzdanost izvora tržišnih podataka i pokrivenost neovisne provjere cijena, neodgovarajuće metodologije za hijerarhiju fer vrijednosti i dodatna usklađivanja vrijednosti, zabrinutosti u vezi s programima amortizacije dobiti na prvi dan). Otkriveni su i nedostatci u okviru za upravljanje modelom rizika (posebice u vezi s postupkom validacije modela i korekcijama parametara rizika) i upravljanju rizicima druge ugovorne strane (uglavnom u vezi s okvirima testiranja otpornosti na stres za upravljanje rizicima druge ugovorne strane, utvrđivanjem, mjerenjem i određivanjem ograničenja te upravljanjem kolateralom).

Likvidnosni rizik

Opseg nadzora na licu mjesta za likvidnosni rizik nije se promijenio. Većina vrlo ozbiljnih nalaza odnosila se na slabosti u mjerenju i praćenju rizika (manjkavosti glede parametara i odabira pretpostavki), regulatornom izvješćivanju (pogrešna klasifikacija potkomponenata LCR‑a) i okviru testiranja otpornosti na stres (manjkavosti u oblikovanju scenarija).

Kamatni rizik u bankovnoj knjizi

Većina ključnih nalaza odnosila se na slabosti u okviru scenarija testiranja otpornosti na stres (manjkavosti u oblikovanju scenarija i primjeni nadzornog ispitivanja netipičnih vrijednosti) kao i u mjerenju i praćenju kamatnog rizika u bankovnoj knjizi. To se osobito odnosilo na neadekvatnost modela kvantifikacije koji se upotrebljavaju za pretpostavke modeliranja ponašanja, manjkavosti validacije modela i retroaktivno testiranje.

1.3.2.2. Ključni nalazi provjera internih modela

U 2022. pristup provjeri internih modela bio je usmjeren na sljedeće aspekte.

EBA‑in program unaprjeđenja zasnovan na internim rejting‑sustavima: Velik broj zahtjeva povezanih s internim modelima zaprimljen je od banaka koje su planirale izmjene svojih modela kako bi ispunile nove zahtjeve koje je EBA utvrdila u sklopu regulatornog preispitivanja pristupa zasnovanog na internim rejting‑sustavima (koji se obično naziva programom unaprjeđenja zasnovanim na internim rejting‑sustavima). Rok za ispunjavanje većine zahtjeva bio je kraj 2021. Stoga je tijekom 2022. ocijenjen vrlo velik broj zahtjeva banaka.

Najvažniji nalazi odnosili su se na postupke kvalitete podataka. Što se tiče okvira modeliranja za procjenu vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza, najvažniji nalazi odnosili su se na izračun dugoročnog prosjeka i marže konzervativnosti, dok je u vezi s procjenom gubitka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (LGD) utvrđen velik broj ozbiljnih nalaza za izračun realiziranog LGD‑a i procjenu LGD‑a primjerenog recesiji.

Daljnje aktivnosti povezane s TRIM‑om: 200 provjera na licu mjesta provedenih u sklopu ciljane provjere internih modela (TRIM) pokazalo je da banke trebaju učiniti više kako bi poboljšale način na koji su provele i upotrebljavale interne modele. Kontinuirana nadzorna kontrola smatra se važnom kako bi se osiguralo da banke učinkovito rješavaju utvrđene manjkavosti. Općenito, kad je riječ o modelu internih rejting‑sustava, daljnje aktivnosti povezane s TRIM‑om odnose se na provjere internih modela u sklopu spomenutog EBA‑ina programa unaprjeđenja zasnovanog na internim rejting‑sustavima.

Nove institucije pod izravnim nadzorom banaka ESB‑a: Zbog izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a i premještanja institucija unutar bankovne unije neke su institucije trebale odobrenje ESB‑a za nastavak upotrebe svojih internih modela koji su odobreni izvan obuhvata europskog nadzora banaka. Znatan broj provjera internih modela u 2022. nastojao je provjeriti takve modele, posebno pristup internih modela za tržišni rizik i kreditni rizik druge ugovorne strane.

Zbog provjera internih modela za tržišni rizik, manjkavosti u upravljanju i eksternalizaciji činile su većinu nalaza o bankama nakon Brexita zbog njihova snažnog oslanjanja na upravljanje rizicima, razvoj modela i praćenje funkcija grupe ili drugih subjekata unutar grupe izvan obuhvata europskog nadzora banaka. Nadalje, utvrđeno je da te banke zaostaju za drugim institucijama kada je riječ o usklađenosti s regulatornim standardima i ESB‑ovim razumijevanjem tih regulatornih zahtjeva, primjerice u područjima kao što su primjena okvira za mjerenje rizika koji nisu obuhvaćeni modelom^[23] i retroaktivno testiranje portfelja tržišnog rizika koji nisu još dospjeli. Za neke kategorije tržišnog rizika modeli tržišnog rizika nisu obuhvatili znatan udio pozicija, što je, međutim, preduvjet za primjenu internih modela.

Zbog provjera internih modela za kreditni rizik druge ugovorne strane nalazi povezani s Brexitom također su se odnosili na upravljanje i eksternalizaciju, koji pokazuju da su se institucije nakon Brexita uvelike oslanjale na grupu za upravljanje rizicima, razvoj i praćenje modela, kao što je slučaj s tržišnim rizikom. Nalazi su također obuhvatili aspekte internih modela koji su bili netipični za institucije nakon Brexita, na primjer validaciju (osobito pokrivenosti retroaktivnog testiranja), kvalitetu podataka, kalibraciju stresa i modeliranje novčanih tokova povezanih s trgovinom tijekom razdoblja marže za rizik^[24].

Naposljetku, ESB je primio i procijenio zahtjeve za povratak na primjenu manje složenih pristupa, osobito u sklopu inicijativa koje su banke pokrenule radi pojednostavnjenja svojih modela u skladu s nadzornim očekivanjima ESB‑a. Posebna pozornost posvećena je sprječavanju svakog selektivnog povratka.

1.4. Neizravni nadzor manje značajnih institucija

1.4.1. Struktura sektora manje značajnih institucija

Sektor manje značajnih institucija i dalje je općenito prilično rascjepkan. Međutim, 83 % svih europskih manje značajnih institucija nalazi se u Njemačkoj, Austriji i Italiji. Stoga su te države ujedno bili pokretači konsolidacije u sektoru manje značajnih institucija.

Taj kontinuirani trend konsolidacije manje značajnih institucija u bankarskom sektoru nastavio se tijekom 2022., pri čemu se ukupan broj manje značajnih institucija dodatno smanjio s 2089 na kraju 2021. na 2032 (Tablica 1.) u trećem tromjesečju 2022., a najveći dio tog smanjenja bio je u Njemačkoj. U prvih deset mjeseci 2022. ukupno je 39 subjekata bilo spojeno ili pripojeno, od čega su 33 bile njemačke i pet austrijskih manje značajnih institucija. U usporedbi s prethodnom godinom, broj institucija kojima je oduzeto odobrenje za rad znatno se smanjio, s deset manje značajnih institucija u svim državama SSM‑a u 2021. na samo jednu manje značajnu instituciju u 2022. Osim toga, zabilježen je samo jedan slučaj prestanka važenja odobrenja za rad. To je samo djelomično nadomješteno četirima novim odobrenjima za rad izdanima u četirima različitim državama i trima dodatnim subjektima (podružnicama ili financijskim holdinzima) koji pokreću poslovanje u sklopu europskog nadzora banaka.

Tablica 1.

Broj manje značajnih institucija po državi

Unatoč smanjenju broja manje značajnih institucija, taj sektor i dalje posjeduje važan udio širega europskog bankarskog sektora i drži oko 15 % ukupne bankovne imovine, isključujući infrastrukture financijskih tržišta, odnosno 18 % uključujući infrastrukture financijskih tržišta. Udio imovine manje značajnih institucija u ukupnoj bankovnoj imovini određene države objašnjava važnost sektora manje značajnih institucija u nekim državama članicama. Također je dobar pokazatelj različitosti glede sastava različitih domaćih bankovnih sustava u 21 državi pod europskim nadzorom banaka. U Luksemburgu, Njemačkoj i Austriji više od trećine ukupne imovine koja se drži u domaćem bankarskom sektoru odnosilo se na manje značajne institucije. Nasuprot tome, sektor manje značajnih institucija relativno je malen u državama u kojima je bankarski sektor koncentriraniji. Primjerice, u Francuskoj, Grčkoj i Belgiji on je činio samo 2,6 %, 3,5 % i 5,5 % ukupne bankovne imovine.

Grafikon 19.

Tržišni udio značajnih i manje značajnih institucija

(kao postotak ukupne bankovne imovine)

Sektor manje značajnih institucija sastoji se od različitih dinamičnih tržišnih segmenata, od potrošačkih kredita i kreditiranja nekretnina do privatnog bankarstva i upravljanja imovinom. Aktivnosti manje značajnih institucija uglavnom su bile geografski koncentriranije od aktivnosti značajnih institucija, pri čemu je prevladavao poslovni model kreditiranja stanovništva. Stoga u sektoru manje značajnih institucija pretežno dominira velik broj regionalnih štednih i/ili zadružnih banaka, pri čemu je većina banaka u Njemačkoj i Austriji također član institucionalnih sustava zaštite – više od dvije trećine svih manje značajnih institucija u Austriji i oko 90 % u Njemačkoj.

Grafikon 20.

Klasifikacija poslovnih modela manje značajnih institucija

(postotci u odnosu na broj nacionalnih manje značajnih institucija)

1.4.2. Odabrane aktivnosti nadgledanja nadzora

Unatoč kontinuiranom trendu smanjivanja razina neprihodonosnih kredita posljednjih godina, zbog trenutačne makroekonomske i geopolitičke neizvjesnosti kreditni rizik i dalje je glavni izvor zabrinutosti glede manje značajnih institucija. Udio neprihodonosnih kredita na agregatnoj razini (isključujući financiranje kod središnjih banaka) u rujnu 2022. iznosio je 2,1 %, što je smanjenje u odnosu na 2,3 % u rujnu 2021. Slično tome, broj manje značajnih institucija s visokom razinom neprihodonosnih kredita^[25] nastavio se smanjivati, s 208 na 183 na godišnjoj razini.

Nakon brojnih nadzornih aktivnosti povezanih s kreditnim rizikom posljednjih godina u 2022. izrađen je i uveden zajednički okvir za redovito, strukturirano praćenje trendova kreditnog rizika manje značajnih institucija. Time su osigurane granularnije referentne vrijednosti za nacionalna nadležna tijela, što je omogućilo redovitu usporedbu temeljnih pokazatelja s obzirom na aspekte kao što su utvrđivanje restrukturiranih izloženosti i izloženosti s vjerojatnošću nepodmirenja obveza od strane banaka te prakse rezerviranja u sektoru manje značajnih institucija.

Unutarnje upravljanje i dalje je glavni prioritet europskih nadzornih tijela. Nadzor banaka ESB‑a proveo je tematsku provjeru pravila upravljanja manje značajnih institucija u 2021. i 2022. u suradnji s nacionalnim nadzornim tijelima na temelju podataka iz uzorka od gotovo 300 manje značajnih institucija u 21 državi sudionici. Provjera je obuhvatila širok raspon aspekata povezanih s unutarnjim upravljanjem, uključujući funkcioniranje upravnih odbora manje značajnih institucija, te je dopunjena anketom o relevantnim nacionalnim nadzornim praksama. Nadzor banaka ESB‑a i nacionalna nadzorna tijela nastavit će promicati veću usklađenost nadzornih očekivanja i standarda unutarnjeg upravljanja, rješavajući pritom sve utvrđene slabosti.

Istodobno je profitabilnost i dalje bila razlog za zabrinutost u odnosu na velike dijelove sektora manje značajnih institucija (vidi odjeljak 1.1.2.). Stoga su europska nadzorna tijela s tim u vezi provela brojne aktivnosti, uključujući aktivnosti povezane s digitalizacijom u područjima kao što su upotreba platforma za depozite od strane manje značajnih institucija ili pomno praćenje manje značajnih institucija koje se služe financijskotehnološkim poslovnim modelima. Nadalje, nadzorna tijela provela su i posebne sektorske analize područja kao što su kreditne unije i stambene štedionice ili praćenje mreža štedionica i institucionalnih sustava zaštite te Brexit, pri čemu je pozornost bila na poslovnim modelima i profitabilnosti.

Osim toga, u 2022. pokrenut je pilot‑projekt kojim se podupire opći cilj poboljšanja dosljednosti rezultata nadzora manje značajnih institucija pod europskim nadzorom banaka. Svrha projekta bila je mjerenje učinkovitosti nadzora i nadgledanja nadzora manje značajnih institucija pod europskim nadzorom banaka na temelju kvantitativnih i kvalitativnih informacija. Glavna područja interesa obuhvaćala su nadzorne resurse, nadzorne aktivnosti (npr. nadzore na licu mjesta), intenzitet nadzornog dijaloga s manje značajnim institucijama i usklađenost s EBA‑inim smjernicama.

Dodatne inicijative nadgledanja nadzora manje značajnih institucija obuhvaćale su tematske aktivnosti povezane s klimatskim rizikom, upravljanjem krizama i preispitivanjem praksa testiranja otpornosti na stres nacionalnih nadležnih tijela. Dodatne pojedinosti o tim i daljnjim inicijativama nalaze se u Izvješću o nadzoru manje značajnih institucija za 2022.

1.4.3. Analiza nacionalnih praksa testiranja otpornosti na stres manje značajnih institucija

Nadzor banaka ESB‑a nastavio je poticati ukupnu konvergenciju u području nadzornog testiranja otpornosti na stres manje značajnih institucija provođenjem analize nacionalnih praksa testiranja otpornosti na stres manje značajnih institucija. Usporednom analizom trenutačnih pristupa na nacionalnoj razini osigurana je osnova za daljnji napredak prema promicanju dosljednosti, prema potrebi, primjerice olakšavanjem uporabe zajedničkih scenarija. Razmjena dobrih praksa među nacionalnim nadležnim tijelima također će pridonijeti usklađivanju praksa testiranja otpornosti na stres manje značajnih institucija u mjeri u kojoj to zahtijevaju posebnosti nacionalnih manje značajnih institucija, uz potpuno poštovanje načela proporcionalnosti.

1.5. Makrobonitetne zadaće ESB‑a

ESB je u 2022. nastavio aktivno surađivati s nacionalnim tijelima u skladu s makrobonitetnim zadaćama koje su mu dodijeljene na temelju članka 5. uredbe o SSM‑u^[26]. U vezi s tim, kao i prethodnih godina, ESB je od odgovarajućih nacionalnih tijela primio i procijenio obavijesti o makrobonitetnim politikama. Obavijesti su se ticale odluka o utvrđivanju protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala, odluka o utvrđivanju i tretmanu kapitala globalnih sistemski važnih institucija ili ostalih sistemski važnih institucija kao i odluka o drugim makrobonitetnim mjerama, na primjer o određivanju zaštitnih slojeva za sistemski rizik i mjera na temelju članka 458. uredbe o kapitalnim zahtjevima.

Tijekom pandemije bolesti COVID‑19 nekoliko je nacionalnih tijela odlučilo osloboditi zaštitne slojeve kapitala radi podupiranja kreditiranje tijekom tog razdoblja. Međutim, neka su nacionalna tijela u 2021. počela ponovno uvoditi pozitivne zahtjeve glede protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala kao odgovor na sve veći ciklički rizik. To je kretanje nastavljeno i u 2022., pri čemu je nekoliko nacionalnih tijela povećalo cikličke i strukturne zaštitne slojeve kapitala u uvjetima sve većih makrofinancijskih ranjivosti. Nacionalna su tijela utvrdila i 129 ostalih sistemski važnih institucija i odredila stope zaštitnog sloja kapitala za te banke. Te stope bile su u skladu s metodologijom određivanja donje granice zaštitnih slojeva za ostale sistemski važne institucije, koju ESB primjenjuje od 2016. ESB je 21. prosinca 2022. objavio da će od 1. siječnja 2024. primjenjivati revidiranu metodologiju određivanja donje granice za procjenu zaštitnih slojeva ostalih sistemski važnih institucija.^[27] Svrha je revidirane metodologije određivanja donje granice ojačati sposobnost ostalih sistemski važnih institucija za apsorpciju gubitaka, dodatno smanjiti rizik različitosti zaštitnih slojeva za ostale sistemski važne institucije i dovesti do dosljednijeg tretmana ostalih sistemski važnih institucija u državama koje su pod europskim nadzorom banaka.

U ožujku 2022. ESB je objavio svoj odgovor na poziv Europske komisije za savjetovanje o preispitivanju makrobonitetnog okvira EU‑a.^[28] Ovaj poziv za savjetovanje upućen je i EBA‑i i Europskom odboru za sistemske rizike (ESRB), koji su svoje odgovore objavili istodobno.^[29]

U svibnju 2022. Bazelski odbor za nadzor banaka izmijenio je svoju metodologiju za globalne sistemski važne banke kako bi potvrdio napredak u razvoju europske bankovne unije. Revidirana metodologija daje nadzornim tijelima diskrecijsko pravo da u procjeni sistemske važnosti banaka smanje ponder dodijeljen imovini i obvezama unutar bankovne unije.^[30] Nakon toga je ESB 27. lipnja 2022. objavio izjavu o tretmanu europske bankovne unije u njegovoj metodologiji za procjenu globalnih sistemski važnih banaka.^[31] U skladu s metodologijom za globalne sistemski važne banke ESB i nacionalna tijela utvrdili su u 2022. osam globalno sistemski važnih institucija pod europskim nadzorom banaka koje će trebati držati dodatne zaštitne slojeve kapitala u rasponu od 1,0 % do 1,5 % u 2024.^[32]

Upravno vijeće izdalo je 2. studenoga 2022. izjavu u kojoj je napomenulo da neka nacionalna tijela i ESB istražuju je li povećanje makrobonitetnih zaštitnih slojeva kapitala u nekim državama bilo opravdano kako bi se očuvala otpornost i osiguralo da banke mogu podnijeti sistemske rizike ako se oni kasnije ostvare.^[33] Izjava je također potvrdila i poduprla upozorenje o ranjivostima u financijskom sustavu, koje je ESRB izdao 22. rujna 2022., pri čemu je ESB bio jedan od adresata tog upozorenja.^[34]

Nadzor banaka ESB‑a bio je aktivno uključen i u nekoliko područja rada ESRB‑a. To je uključivalo aktivnosti ESRB‑a u području poslovnih i stambenih nekretnina^[35], rizika za kibersigurnost i klimatskih rizika, kriptoimovine i decentraliziranog financiranja. Njima je obuhvaćen i nepovoljan scenarij u EBA‑inu testiranju otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023. i sažeto izvješće o usklađenosti u kontekstu ESRB‑ovih preporuka o ograničenju raspodjela tijekom pandemije bolesti COVID‑19.^[36]

1.6. Rizici i nadzorni prioriteti za razdoblje od 2023. do 2025.

Nadzor banaka ESB‑a kontinuirano procjenjuje i prati rizike i ranjivosti s kojima se suočavaju institucije pod njegovim izravnim nadzorom. Ishod te procjene, koji također proizlazi iz spoznaja iz SREP‑a, podupire razvoj i posuvremenjivanje njegove srednjoročne strategije kao i odgovarajućih nadzornih prioriteta. Ti nadzorni prioriteti promiču učinkovitost i usklađenost u nadzornom planiranju zajedničkih nadzornih timova te tako podupiru učinkovitiju raspodjelu resursa. Osim toga, pomažu nacionalnim nadležnim tijelima da odrede vlastite prioritete za nadzor manje značajnih institucija prema načelu proporcionalnosti (vidi odjeljak 1.4.).

Geopolitički šok uzrokovan ruskom invazijom na Ukrajinu u veljači 2022. i njegove neposredne makrofinancijske posljedice u obliku viših cijena energije i sirovina, a time i rasta inflacije, povećali su neizvjesnosti u vezi s kretanjima u gospodarstvu i financijskim tržištima, što pak povećavalo rizike za bankarski sektor. U tom zahtjevnom okružju nadzor banaka ESB‑a u bliskoj suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima posuvremenio je svoje strateške prioritete za razdoblje od 2023. do 2025. Od nadziranih institucija tražit će se kao prvo da ojačaju svoju otpornost na neposredne posljedice makrofinancijskih i geopolitičkih šokova (1. prioritet); kao drugo, da odgovore na izazove povezane s digitalizacijom i ojačaju sposobnosti usmjeravanja upravljačkih tijela (2. prioritet) te, kao treće, da povećaju svoje napore za rješavanje pitanja klimatskih promjena (3. prioritet) (vidi Sliku 1.).

Slika 1.

Nadzorni prioriteti za razdoblje od 2023. do 2025. – rješavanje utvrđenih ranjivosti u bankama

1.6.1. 1. prioritet: jačanje otpornosti na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove

U prvoj polovini 2022. nadzirane institucije općenito su ostvarile dobre rezultate, potaknute gospodarskim oporavkom nakon postupnog popuštanja ograničenja povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19 i stupnjevite normalizacije kamatnih stopa. Banke su iskazivale pouzdane stope kapitala i dostatne zaštitne slojeve likvidnosti tijekom cijelog razdoblja, što pokazuje snažnu ukupnu otpornost sektora. Iako je izravni utjecaj rata koji Rusija vodi u Ukrajini za većinu nadziranih institucija do sada ostao ograničen, makroekonomski šok, zbog kojeg je došlo do pogoršanja već postojećih inflacijskih pritisaka i dugotrajnih uskih grla u opskrbnim lancima, znatno se proširio, posebno u Europi. Zbog toga su se povećali financijski i nefinancijski rizici za europski financijski sektor. U tim je okolnostima glavni cilj nadzora banaka ESB‑a u kratkoročnom razdoblju omogućiti bankama koje izravno nadzire da ojačaju svoju otpornost na neposredne makrofinancijske i geopolitičke šokove. Testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023., koje će koordinirati EBA‑a, poduprijet će te napore i uključit će se u ishod sljedećeg ciklusa SREP‑a, čime će se pridonijeti nadzornim prioritetima za 2023.

Kombinacija nižeg rasta, postojano visoke inflacije i rasta kamatnih stopa vjerojatno će utjecati na sposobnost otplate duga poduzeća i kućanstava, osobito onih s višim razinama zaduženosti. Povećanje kamatnih stopa također povećava pritisak na sektor nekretnina u kojemu se akumuliraju ranjivosti, što pokazuju postojani znakovi precijenjenosti cijena stambenih nekretnina, porast troškova gradnje i zaokret prema radu na daljinu, koji najviše nepovoljno utječe na sektor poslovnih nekretnina. U tim okolnostima banke bi trebale moći brzo utvrđivati i smanjivati svako povećanje rizika u svojim kreditnim izloženostima prema sektorima koji su osjetljiviji na trenutačno makroekonomsko okružje. Iako su banke ostvarile određeni napredak tijekom proteklih godina, u postupku SREP‑a za 2022. potvrdilo se da su i dalje prisutni nedostatci u njihovim kontrolama rizika, posebno s obzirom na odobravanje kredita i praćenje, klasifikaciju dužnika u poteškoćama te okvire za rezerviranje. Nadzor banaka ESB‑a u skladu s tim pojačat će svoje aktivnosti i uložiti više napora u ovom području; iako je većina aktivnosti planiranih za nadolazeće godine nastavak prošlogodišnjeg programa rada za utvrđivanje prioriteta, više će se pozornosti posvetiti i sektorima koji su najviše pogođeni posljedicama ruske invazije na Ukrajinu (npr. energetski intenzivnim sektorima) i makroekonomskim okružjem.

Iznimne mjere monetarne politike uvedene tijekom pandemije omogućile su bankama obilnu likvidnost po nižim troškovima. U tom razdoblju banke su se više oslanjale na financiranje kod središnje banke na štetu udjela tržišnih izvora financiranja, relativno govoreći. Nagli porast inflacije vidljiv od početka rata koji Rusija vodi u Ukrajini i naknadno pooštravanje monetarnih politika u razvijenim zemljama označilo je kraj ere očekivanja da će kamatne stope ostati niske u duljem razdoblju. Izravna posljedica za banke bilo je povećanje troškova financiranja kod središnje banke i razlika prinosa na financijskim tržištima. Banke bi se stoga ubuduće mogle suočiti s izazovima u vezi s financiranjem ako se više okrenu tržišnim izvorima financiranja upravo u trenutku kada to financiranje postaje skuplje i kada se smanjuje sklonost ulagača preuzimanju rizika. To može utjecati na profitabilnost banaka i njihovu sposobnost održavanja trenutačnih koeficijenata likvidnosne pokrivenosti i omjera izvora financiranja. Zbog rizika koji proizlaze iz velikog oslanjanja banaka na financiranje u okviru operacija TLTRO III i njihovih povezanih izlaznih strategija potrebna je kontinuirana nadzorna kontrola, kao što su istaknuli neki zajednički nadzorni timovi u sklopu ovogodišnjeg SREP‑a. S tim u vezi, nadzor banaka ESB‑a pojačat će suradnju s ciljanim brojem banaka s ranjivijim strukturama financiranja i/ili slabijim praksama upravljanja likvidnosnim rizicima i rizicima financiranja. Od nadziranih institucija tražit će se da izrade, provedu i po potrebi prilagode dobar i pouzdan likvidnosni plan i plan financiranja, koji obuhvaća izlazne strategije te smanjenje rizika refinanciranja i koncentracija u strukturama financiranja.

1.6.2. 2. prioritet: odgovor na izazove povezane s digitalizacijom i jačanje sposobnosti usmjeravanja upravljačkih tijela

Banke također trebaju odgovoriti na strukturne izazove i rizike povezane s poslovanjem u sve digitaliziranijem okružju s ciljem postizanja otpornosti i održivosti njihovih poslovnih modela.

Digitalizacija nije samo ključni pokretač povećanja učinkovitosti, ona je također važna za održavanje konkurentnosti banaka. S tim u vezi banke trebaju prilagoditi svoje strategije digitalne transformacije kako bi kontinuirano odgovarale na želje potrošača koje se mijenjaju i izdržale sve veće tržišno natjecanje s predvodnicima digitalizacije u bankarskom sektoru i nebankovnim poduzećima nastalim u digitalnom dobu koja nude bankovne usluge. Sljedećih godina nadzor banaka ESB‑a namjerava posuvremeniti i objaviti svoja nadzorna očekivanja u vezi sa strategijama digitalne transformacije tako što će procijeniti postojeće strategije banaka u sklopu ciljanih nadzora na licu mjesta i ciljanih provjera. Nadzorna tijela provodit će i daljnje aktivnosti usmjerene na institucije s netipičnim vrijednostima, s ciljem nadopunjavanja sveukupne strategije i poticanja banaka na rješavanje uočenih strukturnih manjkavosti.

Digitalizacija također može postati znatna prijetnja za banke u smislu njihove operativne otpornosti. Banke osobito trebaju odgovoriti na rizike koji proizlaze iz velikog oslanjanja na treće strane za ključne IT usluge i manjkavosti u aranžmanima za eksternalizaciju IT aktivnosti jer oni bi mogli izazvati povećanje gubitaka zbog nedostupnosti ili loše kvalitete eksternaliziranih usluga. Također trebaju proaktivno pristupiti rješavanju rizika za kibersigurnost povezanih s IT sigurnošću, čija se vjerojatnost povećala u kontekstu povećanih geopolitičkih napetosti i rata koji Rusija vodi u Ukrajini. U takvim će okolnostima nadzor banaka ESB‑a nastaviti provjeravati aranžmane za eksternalizaciju banaka i mjere za kibersigurnost te će obavljati ciljane provjere i nadzore na licu mjesta radi provođenja daljnjih aktivnosti u vezi sa svim utvrđenim manjkavostima.

Dobra pravila unutarnjeg upravljanja i učinkovito strateško usmjeravanje ključni su za postizanje održivosti poslovnih modela banaka. Banke su ostvarile napredak u poboljšanju kolektivne prikladnosti svojih upravljačkih tijela i prilagodbi svojih politika raznolikosti, ali neka područja i dalje zahtijevaju pozornost, na primjer usklađenost s ciljevima rodne zastupljenosti ili raznolikošću vještina. Uočene su i manjkavosti u postupku planiranja nasljednika za rukovodeće položaje i u sposobnosti upravljačkih tijela za obavljanje nadzora i preispitivanje upravljačkih funkcija te u području formalne neovisnosti u upravljačkim tijelima nekih banaka. Nadzor banaka ESB‑a i dalje će nastojati ostvariti napredak u tim područjima u sklopu ciljanih provjera, nadzora na licu mjesta i ciljanih procjena sposobnosti i primjerenosti prilagođenih rizicima. Nadzorna tijela također će posuvremeniti i objaviti nadzorna očekivanja u odnosu na unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima.

Pristup pravodobnim i točnim podatcima i izvješćima nije samo preduvjet za učinkovito strateško usmjeravanje, nego i za upravljanje rizicima i utemeljeno odlučivanje. Međutim, u godišnjim postupcima SREP‑a opetovano se utvrđuju značajne manjkavosti u području agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanju o njima. Banke su pokazale spor i nedostatan napredak u otklanjanju nedostatka u odnosu na nadzorna očekivanja i usklađenost s mjerodavnim načelima Bazelskog odbora za nadzor banaka. Nadzor banaka ESB‑a će u skladu s time povećati svoje napore usmjerene na postizanje znatnog napretka nadziranih institucija u ispravljanju utvrđenih strukturnih nedostataka, među ostalim ciljanom suradnjom s bankama i nadzorima na licu mjesta.

1.6.3. 3. prioritet: povećanje napora za rješavanje pitanja klimatskih promjena

Klimatske se promjene ne mogu više smatrati dugoročnim rizikom ili rizikom u nastajanju jer njihovi su učinci već vidljivi i očekuje se da će se bitno povećati u godinama koje slijede. Stoga odgovor na izazove i iskorištavanje prilika za klimatsku tranziciju postaju hitna potreba za banke.

Intenziviranje ekstremnih vremenskih događaja diljem Europe povećava vjerojatnost i ozbiljnost gubitaka zbog fizičkog rizika. Poremećaji na tržištu energenata nastali zbog rata koji Rusija vodi u Ukrajini istodobno su dodatno naglasili potrebu za zadržavanjem zamaha u tranziciji na obnovljive izvore energije u Europi. Banke stoga trebaju na odgovarajući način uključiti klimatske rizike i rizike za okoliš u svoju poslovnu strategiju i okvire za unutarnje upravljanje i upravljanje rizicima kako bi smanjile i objavile takve rizike te kako bi uskladile svoje prakse s trenutačnim regulatornim i nadzornim očekivanjima. U tu će svrhu nadzor banaka ESB‑a provoditi daljnje aktivnosti usmjerene na manjkavosti utvrđene u testiranju otpornosti na stres za klimatski rizik u 2022.^[37] i tematskoj provjeri^[38] te pratiti napredak banaka i poduzimati provedbene mjere ako to bude potrebno, kako bi se osigurala potpuna usklađenost s očekivanjima do kraja 2024.

2. Odobrenja, provedba pravila o nadzoru i sankcije

2.1. Odobrenja

2.1.1. Procjene značajnosti, sveobuhvatne procjene i utvrđivanje manje značajnih institucija s velikim utjecajem

2.1.1.1. Procjene značajnosti

Godišnja procjena u skladu s okvirnom uredbom o SSM‑u^[39] o tome ispunjava li banka ili bankovna grupa bilo koji od kriterija značajnosti^[40] dovršena je u studenome 2022. Dopunjena je ad hoc procjenama značajnosti (u sklopu kojih je izdano 60 odluka o značajnosti) koje su provedene nakon promjena u strukturi grupa.

Stoga je 30. studenoga 2022. u značajne institucije bilo svrstano 113 institucija^[41], što je smanjenje sa 115 u prethodnoj godišnjoj procjeni značajnosti.

Nakon godišnje procjene 2022. grupa AS LHV svrstana je u značajne institucije jer je 31. prosinca 2021. ispunila kriterij gospodarske važnosti. ESB je 1. siječnja 2023. preuzeo izravan nadzor nad grupom AS LHV.

Nadalje, zbog toga što su četiri investicijska društva 1. kategorije dobila odobrenje za rad kao značajne kreditne institucije, na popis nadziranih subjekata dodane su dvije nove pojedinačne značajne institucije: Citigroup Global Markets Europe AG od 15. listopada 2022. i BofA Securities Europe SA od 8. prosinca 2022. Postojećim značajnim grupama dodane su još dvije značajne kreditne institucije: Morgan Stanley Europe SE društvu Morgan Stanley Europe Holding SE s učinkom od 2. rujna 2022. i Portzamparc društvu BPCE S.A. s učinkom od 3. studenoga 2022.

U međuvremenu su s popisa značajnih subjekata brisane četiri institucije:

• J.P. Morgan Bank Luxembourg S.A. brisana je nakon pripajanja društvu J.P. Morgan AG s učinkom od 22. siječnja 2022.
• Banque Degroof Petercam SA; Bank Degroof Petercam NV i njezina društva kćeri svrstani su u kategoriju manje značajnih institucija. Izravni nadzor ESB‑a nad tim subjektima završio je 25. veljače 2022.
• Banci Sberbank Europe AG in Abwicklung prestalo je važiti odobrenje za rad s učinkom od 15. prosinca 2022.
• ESB je banci RCB Bank LTD oduzeo odobrenje za rad s učinkom od 23. prosinca 2022.

Osim toga, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje su utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

• Banka Swedbank Baltics AS svrstana je u značajne institucije na temelju veličine nakon stjecanja banke Swedbank AS, „Swedbank” AS i „Swedbank”, AB, koje su postale društva kćeri banke Swedbank Baltics AS. ESB je izravno nadzire od 4. siječnja 2022.
• Banca Carige S.p.A. – Cassa di Risparmio di Genova e Imperia i njezina društva kćeri spojeni su s bankom BPER Banca S.p.A., čime su postali dio značajne nadzirane grupe na čelu s bankom BPER Banca S.p.A. s učinkom od 3. lipnja 2022.

Naposljetku, došlo je do sljedećih promjena u strukturi grupa koje nisu utjecale na broj značajnih nadziranih subjekata:

• Društvo CrelanCo SC; CrelanCo CV svrstano je u kategoriju značajnih institucija na temelju veličine nakon stjecanja više od 50 % kapitala i glasačkih prava u banci AXA Bank Belgium SA koja je postala društvo kći društva CrelanCo SC; CrelanCo CV. ESB je 1. veljače 2022. preuzeo izravan nadzor nad društvom CrelanCo SC; CrelanCo CV.
• Banka Quintet Private Bank (Europe) S.A. postala je nadređeni subjekt svoje značajne nadzirane grupe nakon premještanja zakonskog sjedišta, sjedišta i središnje uprave društva Precision Capital S.A. iz Luksemburga u Katar i pripajanja banke Banque Puilaetco Dewaay Luxembourg S.A. banci Quintet Private Bank (Europe) S.A. s učinkom od 25. veljače 2022.

Popis nadziranih subjekata redovito se posuvremenjuje. Najnoviji popis nalazi se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

Tablica 2.

Značajne bankovne grupe ili samostalne banke pod europskim nadzorom banaka nakon godišnje procjene 2022.

2.1.1.2. Sveobuhvatne procjene i pregledi kvalitete imovine

U prvoj polovini 2022. ESB je dovršio tri sveobuhvatne procjene pokrenute u 2021. Svaka od triju procijenjenih banaka ispunila je kriterij za izravni nadzor ESB‑a: banka Addiko Bank AG u Austriji (značajne prekogranične aktivnosti), banka Agri Europe Cyprus Limited u Sloveniji (među trima najvećim kreditnim institucijama u državi članici) i banka Barclays Bank Ireland PLC u Irskoj (veličina).

Pregled kvalitete imovine i nadzorno testiranje otpornosti na stres razdvojeni su u 2022., što znači da su to sada dva odvojena i neovisna nadzora.

ESB je 2022. pokrenuo preglede kvalitete imovine za četiri banke. Pregledi kvalitete imovine banke AS Citadele banka u Latviji (među trima najvećim kreditnim institucijama u državi članici) i belgijske banke Crelan SA (veličina) pokrenuti su u svibnju 2022., a u rujnu 2022. pokrenuti su pregledi banaka Goldman Sachs Bank Europe SE (veličina) i Morgan Stanley Europe SE. Očekuje se da će pregledi kvalitete imovine biti dovršeni do kraja ožujka 2023.

2.1.1.3. Manje značajne institucije s velikim utjecajem

Zbog velikog broja manje značajnih institucija i njihovih razlika s obzirom na veličinu, složenost i profil rizika, europski nadzor banaka razvrstava te institucije na temelju njihova utjecaja na financijski sustav i njihova profila rizika. Od 2022. kriteriji utjecaja i kriteriji rizika procjenjuju se zasebno. Manje značajne institucije s velikim utjecajem utvrđuju se jednom godišnje za svaku državu sudionicu u europskom nadzoru banaka.

Manje značajna institucija svrstava se u kategoriju manje značajne institucije s velikim utjecajem ako ispunjava bilo koji od sljedećih kriterija:

• veličina
  Ukupna imovina institucije premašuje 15 mlrd. EUR.
• važnost za gospodarstvo
  Ukupna vrijednost imovine institucije premašuje 15 % BDP‑a odnosne države
  ili je svrstana u kategoriju ostalih sistemski važnih institucija u smislu direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD)^[42].
• potencijalno značajna institucija
  Manje značajna institucija jest „velika institucija” u smislu revidirane uredbe o kapitalnim zahtjevima (CRR II)^[43] (institucija koja ispunjava neki od kriterija značajnosti, ali nije svrstana u kategoriju značajnih institucija).
• prekogranične aktivnosti
  Manje značajna institucija ima u vlasništvu jednu kreditnu instituciju ili više njih u jednoj ili više država sudionica.
• poslovni model
  Manje značajna institucija jest infrastruktura financijskog tržišta s odobrenjem za pružanje bankovnih usluga, središnja štedna banka ili središnja zadružna banka ili središnja institucija u sklopu institucionalnog sustava zaštite.
• pravilo minimalne pokrivenosti
  Ako je u određenoj državi utvrđeno manje od triju manje značajnih institucija s velikim utjecajem primjenom prethodno navedenih kriterija, primjenjuje se pravilo minimalne pokrivenosti. Prema pravilu minimalne pokrivenosti potrebno je odabrati dodatne manje značajne institucije prema njihovoj veličini sve dok se ne utvrde tri manje značajne institucije s velikim utjecajem.

Ako manje značajna institucija više ne ispunjava kriterije – osim u slučajevima kada su osnova za dodjelu statusa subjekta s velikim utjecajem bile prekogranične aktivnosti, poslovni model ili pravilo minimalne pokrivenosti – ona zadržava svoj statusa subjekta s velikim utjecajem sljedeće dvije godine u skladu s pravilom stabilnosti.

Manje značajna institucija koja se smatra malom i jednostavnom institucijom u smislu CRR‑a II može se imenovati manje značajnom institucijom s velikim utjecajem samo ako je riječ o najvećoj manje značajnoj instituciji u državi u kojoj su sve manje značajne institucije male i jednostavne institucije.

2.1.1.4. Implikacije imenovanja manje značajnom institucijom s velikim utjecajem

Svrstavanje manje značajne institucije u kategoriju manje značajnih institucija s velikim utjecajem činitelj je koji nacionalna nadležna tijela uzimaju u obzir u utvrđivanju učestalosti i razine temeljitosti svojih nadzornih aktivnosti, kao što su postupak nadzorne provjere i ocjene te nadzori na licu mjesta. Osim toga, nacionalna nadležna tijela obvezna su obavijestiti ESB o svim značajnim nadzornim postupcima ili odlukama koje namjeravaju provesti u odnosu na te institucije, u skladu s člancima 97. i 98. okvirne uredbe o SSM‑u.

U sljedećoj tablici navodi se popis manje značajnih institucija s velikim utjecajem u 2023. koji je usvojio Nadzorni odbor ESB‑a. Za svaku instituciju navodi se i osnova za dodjelu statusa manje značajne institucije s velikim utjecajem kako bi se osigurala transparentnost razvrstavanja.

Tablica 3.

Popis manje značajnih nadziranih subjekata s velikim utjecajem u 2023.

Belgija
Bugarska
Njemačka
Estonija
Irska
Grčka
Španjolska
Francuska
Hrvatska
Italija
Cipar
Latvija
Litva
Luksemburg
Malta
Nizozemska
Austrija
Portugal
Slovenija
Slovačka
Finska

2.1.2. Postupci odobrenja

U 2022. nadzoru banaka ESB‑a upućeno je ukupno 759 postupaka odobrenja (Tablica 4.). Njima je bilo obuhvaćeno 30 zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, 22 odluke o oduzimanju odobrenja za rad, 64 obavijesti o prestanku važenja odobrenja za rad, 87 postupaka stjecanja ili povećanja kvalificiranih udjela, 549 postupaka povezanih s jedinstvenom putovnicom i sedam odobrenja za rad financijskim holdinzima. Nakon što je u lipnju 2021. stupio na snagu novi okvir za nadzor investicijskih društava, nacionalna nadležna tijela i ESB sudjelovali su i u izdavanju odobrenja za rad investicijskim društvima kao kreditnim institucijama.

Tablica 4.

Postupci odobrenja koje su ESB‑u uputile značajne i manje značajne institucije

U 2022. dovršene su 244 odluke u sklopu postupka odobrenja^[44]. Od tog broja Nadzorni odbor podnio je 108 nacrta odluka, koje je Upravno vijeće potom odobrilo. Preostalih 136 odluka odobrilo je više rukovodstvo u sklopu okvira za prenošenje ovlasti^[45]. Ti brojevi uključuju 98 operativnih postupaka (kao što su postupci povezani s prestankom važenja odobrenja za rad i jedinstvenom putovnicom) koje je ESB^[46] implicitno odobrio neisticanjem prigovora u zakonskim rokovima.

Te 244 odluke u sklopu postupka odobrenja čini 9 % svih pojedinačnih nadzornih odluka ESB‑a u 2022.

U sklopu jednog postupka odobrenja donesena je negativna odluka. Nadalje, 14 zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i sedam obavijesti o stjecanjima ili povećanju kvalificiranih udjela povučeno je prije dovršetka odluke zbog negativne procjene. U jednom je slučaju poduzeta nadzorna mjera u skladu s člankom 21.a stavkom 6. revidirane direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD V)^[47] u vezi s financijskim holdingom.

U usporedbi s 2021., broj upućenih postupaka odobrenja uglavnom je ostao nepromijenjen 2022.

2.1.2.1. Razvoj zajedničkih postupaka

Ukupno gledano, u 2022. broj zajedničkih postupaka za izdavanje odobrenja za rad, postupaka povezanih sa stjecanjem kvalificiranih udjela i postupaka oduzimanja odobrenja za rad upućenih ESB‑u bio je sličan onome iz prethodne godine.

Nadzor banaka ESB‑a procijenio je velik broj kvalificiranih udjela. U nekoliko postupaka podnositelji zahtjeva odlučili su povući upućene zahtjeve ili iskoristiti svoje pravo na saslušanje zbog zabrinutosti koju su nadzorna tijela istaknula tijekom početne procjene ili zbog toga što je ESB izdao negativnu odluku. U drugim slučajevima podnositelji zahtjeva odlučili su povući svoje zahtjeve zbog dugotrajno neizvjesnoga makroekonomskog okružja ili zbog razloga specifičnih za pojedinačne slučajeve. Nekoliko postupaka povezanih s kvalificiranim udjelima bili su rezultat internih reorganizacija na koje se primjenjivao pojednostavnjeni pristup u procjeni kvalificiranih udjela. Kao i proteklih godina i unatoč novijim transformacijama i dinamici aktivne konsolidacije, zabilježene su tek ograničene aktivnosti prekogranične konsolidacije.

Većina postupaka za izdavanje odobrenja za rad u 2022. bila je povezana s osnivanjem novih manje značajnih institucija. Nekoliko postupaka za izdavanje odobrenja za rad značajnih institucija odnosilo se u prvom redu na izdavanje odobrenja za pružanje dodatnih reguliranih djelatnosti koje su banke planirale. Osim toga, od 26. lipnja 2021. izdano je nekoliko odobrenja za rad na temelju novoga regulatornog okvira EU‑a za investicijska društva, uvedenog primjenom uredbe i direktive o investicijskim društvima.

Kao i prethodnih godina, jedan važan razlog za nove zahtjeve za izdavanje odobrenja za rad bio je povećana primjena digitalnih inovacija za pružanje usluga klijentima iz EU‑a (npr. financijskotehnološki poslovni modeli). Većinu zahtjeva povezanih s poslovnim modelima koji se odnose na aktivnosti i usluge povezane s kriptoimovinom kreditne institucije sa sjedištem u Njemačkoj podnijele su zbog posebnog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad koji je propisan njemačkim pravom. Neki od tih zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u Njemačkoj povučeni su tijekom početne procjene. Osim toga, zahtjev za izdavanje odobrenja za rad povezan s poslovnim modelom povezanim s kriptoimovinom podnijela je institucija sa sjedištem u Luksemburgu.

Nacionalni okviri kojima se uređuje kriptoimovina znatno se razlikuju. ESB stoga poduzima korake kako bi uskladio procjenu zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad koji se odnose na kriptoimovinu.

ESB je i u 2022. primao velik broj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad za banke s financijskotehnološkim poslovnim modelom. Procjene su pokazale da se financijskotehnološka poduzeća zbog ograničenog broja zaposlenika uglavnom u velikoj mjeri oslanjaju na ključne usluge koje su eksternalizirane. Eksternalizacija ključnih usluga vanjskim pružateljima usluga povećava operativni rizik, posebno u području IT usluga i pohrane podataka u oblaku, ali i u postupcima provjere autentičnosti i znanja klijenata. Financijskotehnološka poduzeća često se koriste sustavom jedinstvene putovnice koji kreditnim institucijama EU‑a omogućuje pružanje usluga ili osnivanje podružnica u bilo kojoj drugoj državi članici EU‑a na temelju izdanoga početnog odobrenja za rad.

Nekoliko postupaka oduzimanja odobrenja za rad proizašlo je iz toga što su institucije izravno ili neizravno podlijegale režimu sankcija koji EU i Sjedinjene Američke Države provode kao odgovor na rat koji Rusija vodi u Ukrajinu. Pogođene institucije imale su poslovne modele koji su postali neodrživi ili nisu ispunili bonitetne zahtjeve. Ostala oduzimanja odobrenja za rad posljedica su toga što institucije nemaju financijsku pouzdanost i koje imaju neodrživ poslovni model ili druge ozbiljne bonitetne nedostatke ili nedostatke povezane sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma. Jedna manje značajna institucija napustila je tržište zbog postupaka u slučaju insolventnosti. Postupci oduzimanja odobrenja za rad pokretali su se i zbog dobrovoljnog prestanka poslovanja ili pripajanja i drugih vrsta restrukturiranja.

2.1.2.2. Kretanja u odnosu na postupke povezane s jedinstvenom putovnicom i (mješovite) financijske holdinge

ESB i nacionalna nadležna tijela obradili su 549 postupaka povezanih s jedinstvenom putovnicom u 2022.

Člankom 21.a CRD‑a V uvedena su odobrenja i izuzeća za matične (mješovite) financijske holdinge. ESB je u 2021. uglavnom donosio odluke u vezi s postojećim (mješovitim) financijskim holdinzima.^[49] ESB je 2022. izdao odobrenje za 11 financijskih holdinga, od kojih je jedan novoosnovan u nadziranoj grupi. Ostala odobrenja odnosila su se na kašnjenja u prenošenju članka 21.a u nacionalno zakonodavstvo (tj. nakon 29. prosinca 2020.), zbog čega su odgođene obavijesti. ESB je svoju prvu „zajedničku odluku” donio kao nadležno tijelo u državi članici u kojoj je (mješoviti) financijski holding osnovan s drugim nadležnim tijelom kao konsolidirajuće nadzorno tijelo u skladu s člankom 21.a stavkom 8. CRD‑a V. Naposljetku, više je reorganizacija provedeno u nadziranim grupama kojima su (mješoviti) financijski holdinzi uklonjeni iz strukture grupe.

2.1.2.3. ESB‑ov okvir za nova investicijska društva

ESB i nacionalna nadležna tijela nastavili su i s radom na izdavanju odobrenja za rad investicijskim društvima. U lipnju 2021. stupio je na snagu novi okvir za nadzor investicijskih društava i uvedeni su kriteriji prema kojima investicijska društva moraju podnijeti zahtjev za odobrenje za rad u svojstvu kreditne institucije. Takvo se odobrenje mora pribaviti na temelju kvalitativnih kriterija (aktivnosti koje društvo obavlja) i kvantitativnih kriterija (vrijednost imovine) na pojedinačnoj ili na grupnoj osnovi. U 2021. i 2022. na investicijska društva koja ispunjavaju uvjete za izdavanje odobrenja za rad u svojstvu kreditne institucije primjenjivao se režim za nastavak priznavanja. Očekuje se da će oko 20 institucija biti obuhvaćeno zahtjevom za odobrenje za rad banke. Nacionalna nadležna tijela dosad su obavijestila ESB o 11 podnesenih zahtjeva, a u 2022. pet je društava dobilo odobrenje za rad, prije svega u Njemačkoj, Francuskoj i Nizozemskoj.

Radi poticanja dosljedne procjene u svim investicijskim društvima i državama koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka, ESB je razvio posebnu metodologiju čiji je cilj uspostaviti ravnotežu između (1) potrebe da se ta društva procijene kao bilo koja druga institucija koja traži odobrenje za pružanje bankovnih usluga i (2) činjenice da se na ta investicijska društva primjenjuju bonitetni zahtjevi koje su odredila nacionalna tijela prije nego što postanu kreditne institucije.

2.1.2.4. Portal sustava upravljanja informacijama (IMAS)

Portal IMAS jest internetska platforma koja olakšava interakciju i razmjenu informacija između nadzornih tijela i nadziranih subjekata / trećih osoba. Portal IMAS dio je strategije za digitalizaciju nadzornih postupaka i obuhvaća cijeli nadzorni ciklus.^[50]

U 2022. na portal IMAS dodani su preostali postupci odobrenja, odnosno zahtjevi za izdavanje odobrenja za rad, dobrovoljno oduzimanje odobrenja za rad i odobrenja te izuzeća financijskih holdinga. Znatan dio postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti i dalje se obrađuje putem portala IMAS.

2.2. Procjene sposobnosti i primjerenosti

U 2022. nadzoru banaka ESB‑a upućeno je ukupno 2445 pojedinačnih postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti (pojedinačne procjene članova upravnih i nadzornih odbora, nositelja ključnih funkcija i voditelja podružnica u trećim zemljama te odobrenja dodatnih položaja neizvršnih direktora) (Tablica 5.).

Tablica 5.

Postupci procjene sposobnosti i primjerenosti upućeni ESB‑u

Oko 67 % svih postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti zaprimljenih u 2022. odnosilo se na članove upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji, a 27 % odnosilo se na članove upravljačkog tijela u izvršnoj funkciji. Nositelji ključnih funkcija (4 %), voditelji podružnica u trećim zemljama (1 %) i dodatni položaji neizvršnih direktora (1 %) sudjelovali su u preostalim postupcima.

Ukupno vrijeme obrade postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti smanjeno je na prosječno 102 dana, čime je nastavljen pozitivan trend od 2019. To je kraće od najduljeg razdoblja od četiri mjeseca utvrđenog u stavku 179. zajedničkih smjernica ESMA‑e i EBA‑e za procjenu primjerenosti članova upravljačkog tijela i nositelja ključnih funkcija.

2.2.1. Kretanja procjena sposobnosti i primjerenosti

ESB je utvrdio razloge za zabrinutost u vezi s ispunjavanjem jednog ili više kriterija sposobnosti i primjerenosti za 32 % postupaka u 2022. Slično kao i prethodnih godina, najčešći problemi odnosili su se na mogućnost posvećivanja dovoljno vremena, iskustvo i sukobe interesa članova odbora. ESB je značajnim institucijama odredio dodatne odredbe, odnosno 58 uvjeta, 225 obveza i 95 preporuka za rješavanje tih problema. Politika ESB‑a na kojoj se temelje takve dodatne odredbe revidirana je 2022. (vidi Okvir 5.).

Ako se pojave ozbiljne dvojbe u vezi s prikladnošću kandidata za predviđenu funkciju u odboru ili svojstvu nositelja ključne funkcije, zahtjev za procjenu sposobnosti i primjerenosti često bude povučen. U tim se slučajevima nadzornim dijalogom s bankama može spriječiti izdavanje negativnih odluka o procjeni sposobnosti i primjerenosti od strane ESB‑a. U 2022. na taj je način povučeno 16 zahtjeva.

ESB je također proveo 15 novih procjena članova upravljačkih tijela banaka. Sedam od tih novih procjena odnosilo se na pitanja ugleda, a četiri na nedostatke u području sprječavanja pranja novca. Četiri člana odbora podnijela su ostavku zbog tih novih procjena.^[51] Relevantne informacije u vezi s pranjem novca / financiranjem terorizma također su razmatrane pri procjeni prikladnosti članova odbora u ukupno 23 zahtjeva.

S ciljem promicanja raznolikosti unutar banaka koje nadzire, ESB u svojoj procjeni sposobnosti i primjerenosti provodi i procjenu kolektivne prikladnosti koja obuhvaća kriterije kao što su rodna raznolikost, iskustvo i obrazovanje. S tim u vezi u odlukama o sposobnosti i primjerenosti upućuje se na relevantne nalaze o raznolikosti, a dodatne odredbe propisane su tamo gdje to nacionalno pravo dopušta.

Kako bi povećao učinkovitost procjena sposobnosti i primjerenosti, ESB nastavlja razvijati svoje IT alate. Do kraja 2022. sve države koje su sudjelovale u europskom nadzoru banaka dodane su na portal IMAS, koji značajnim institucijama omogućuje podnošenje zahtjeva za procjenu sposobnosti i primjerenosti te praćenje njihova napretka do donošenja konačne odluke. Banke su u 2022. povećale upotrebu portala IMAS za zahtjeve za procjenu sposobnosti i primjerenosti s 84 % na 89 %, što je poboljšalo cjelokupno vrijeme obrade tih postupaka. ESB će nastaviti promicati punu upotrebu portala IMAS u svim značajnim bankama.

Osim toga, ostvaren je znatan napredak u razvoju alata Heimdall, kojim se pojednostavnjuje postupak utvrđivanja primjerenosti i sposobnosti automatskim čitanjem upitnika koje su ispunile banke i označavanjem problema na temelju njihova sadržaja. Alat se koristi prepoznavanjem optičkih znakova, automatskim prevođenjem i analizom podataka kako bi se smanjilo ručno radno opterećenje i mogućnost ljudske pogreške.

2.3. Prijava povreda, provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

2.3.1. Provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

Prema uredbi o SSM‑u i okvirnoj uredbi o SSM‑u raspodjela ovlasti između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela za provedbu pravila o nadzoru i izricanje sankcija ovisi o prirodi navodne povrede, odgovornoj osobi i mjeri koju je potrebno donijeti (vidi Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2014.). U skladu s mjerodavnim pravnim okvirom kazne koje izriče ESB unutar svoje nadležnosti za nadzorne zadaće objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Na istim se mrežnim stranicama objavljuju i kazne koje na zahtjev ESB‑a izriču nacionalna nadležna tijela.

U 2022. ESB je rješavao deset postupaka izricanja sankcija, u sklopu kojih je doneseno osam odluka ESB‑a (Tablica 6.).

Tablica 6.

ESB‑ove aktivnosti provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija u 2022.

Osam od deset postupaka koji su se rješavali 2022. odnosilo se na sumnju u povrede izravno primjenjivog prava EU‑a (uključujući odluke i uredbe ESB‑a) od strane značajnih institucija. Šest od tih postupaka završeno je u 2022. odlukama ESB‑a kojima su izrečene kazne u iznosu od 12 240 000 EUR. Tri od tih odluka potvrdile su odluke o sankcijama koje su prvotno donesene 2018., ali ih je Sud Europske unije djelomično poništio 2020. Dva su postupka još bila u tijeku krajem 2022.

Dva preostala postupka koja su se rješavala u 2022. odnosila su se na sumnju u povrede nacionalnog prava kojim se provodi CRD, a odnosila su se na stjecanje kvalificiranih udjela u dvije manje značajne institucije. Postupci su završeni zahtjevima ESB‑a upućenim odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima za pokretanje postupaka.

Potpuna raščlamba sumnja u povrede koje su predmet postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija koje je ESB rješavao u 2022., po područjima, prikazana je na Grafikonu 21.

Grafikon 21.

Sumnje u povrede koje su predmet postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija u 2022.

Na prethodne zahtjeve ESB‑a za pokretanje postupaka jedno je nacionalno nadležno tijelo u 2022., ocijenivši predmete u skladu s nacionalnim pravom, izreklo tri novčane kazne u iznosu od 6000 EUR.

Osim toga, ako ESB ima razlog za sumnju da je počinjeno kazneno djelo, od odgovarajućega nacionalnog nadležnog tijela traži da predmet uputi odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućega kaznenog progona u skladu s nacionalnim pravom. U 2022. odgovarajućem je nacionalnom nadležnom tijelu podnesen jedan takav zahtjev.

Podrobnije informacije, uključujući sveobuhvatne statističke podatke o aktivnostima izricanja sankcija povezanima s povredama bonitetnih zahtjeva provedenima u 2022. od strane ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela u sklopu europskog nadzora banaka, bit će predstavljene u Godišnjem izvješću o aktivnostima izricanja sanacija u SSM‑u u 2022. Izvješće će se objaviti na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka u drugom tromjesečju 2023.

2.3.2. „Zviždanje”

U skladu s člankom 23. uredbe o SSM‑u ESB je dužan osigurati uspostavu djelotvornih mehanizama kojima se svakoj osobi omogućuje da prijavi povrede mjerodavnog prava EU‑a (postupak koji se obično naziva „zviždanjem”). Kako bi to omogućio, ESB upravlja mehanizmom prijave povreda koji obuhvaća unaprijed strukturiranu mrežnu platformu dostupnu na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

ESB osigurava potpunu tajnost prijava povreda primljenih na mrežnoj platformi ili drugim kanalima (npr. e‑poštom ili običnom poštom) i u obavljanju svojih nadzornih zadaća uzima u obzir sve dostupne informacije.

U 2022. ESB je primio 204 prijave povreda, što je povećanje za 34 % u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se 86 prijava odnosilo na navodne povrede mjerodavnog prava EU‑a, pri čemu se za 78 prijava smatralo da su u djelokrugu nadzora ESB‑a, a za njih osam da su u djelokrugu nadzora nacionalnih nadležnih tijela. Ostale prijave uglavnom su se odnosile na navodne povrede koje nisu povezane s bonitetnim zahtjevima (npr. zaštita potrošača) i stoga su bile izvan djelokruga mehanizma prijave povreda.

Među najčešćim su navodnim povredama u djelokrugu nadzora ESB‑a bila pitanja povezana s upravljanjem (90 %) i neadekvatnim izračunom regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva (5 %). Potpuna raščlamba prikazana je na Grafikonu 22. Pitanja povezana s upravljanjem uglavnom su se odnosila na upravljanje rizicima i unutarnje kontrole, funkcije upravljačkog tijela, zahtjeve za sposobnost i primjerenost te organizacijsku strukturu.^[52]

Grafikon 22.

Navodne povrede prijavljene mehanizmom prijave povreda

(postotci)

O informacijama primljenima mehanizmom prijave povreda obaviješteni su odgovarajući zajednički nadzorni timovi. Te su informacije razmotrene na odgovarajući način i ESB je u sklopu svojih nadzornih zadaća poduzeo daljnje aktivnosti.

Glavne istražne radnje provedene u 2022. u vezi s prijavama o povredama mjerodavnog prava EU‑a primljene tijekom godine ili ranije bile su:

• zahtjev za dokumente ili objašnjenja nadziranog subjekta (52 % slučajeva)
• unutarnja procjena na temelju postojeće dokumentacije (36 % slučajeva)
• zahtjev za unutarnju reviziju ili nadzor na licu mjesta (7 % slučajeva)
• razgovor s optuženom osobom (ili više njih) (5 % slučajeva).

3. Doprinos upravljanju krizama

3.1. Utjecaj rata koji Rusija vodi u Ukrajini na nadzirane banke – krizni slučajevi u 2022.

Geopolitička situacija u Rusiji i Ukrajini utjecala je i na značajne institucije i na manje značajne institucije. Neke su banke bile obuhvaćene mjerama u sklopu okvira za upravljanje krizama, koje su se pokazale učinkovitima.

3.1.1. Slučaj banke Sberbank Europe AG

U sklopu okvira EU‑a za upravljanje krizama, nakon savjetovanja s Jedinstvenim sanacijskim odborom (SRB), ESB može utvrditi da nadzirani subjekt propada ili je vjerojatno da će propasti. ESB je 28. veljače 2022. utvrdio da austrijska značajna institucija Sberbank Europe AG i njezina dva društva kćeri u bankovnoj uniji, Sberbank d.d. u Hrvatskoj i Sberbank banka d.d. u Sloveniji, propadaju ili je vjerojatno da će propasti u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (a) i člankom 18. stavkom 4. točkom (c) uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu^[53] zbog nepovratnog pogoršanja njihove likvidnosne situacije.^[54]

3.1.1.1. Zbivanja prije procjene da institucija propada ili je vjerojatno da će propasti

Banke su doživjele znatan odljev depozita zbog utjecaja geopolitičkih napetosti na njihov ugled koje su kulminirale invazijom Rusije na Ukrajinu 24. veljače 2022. To je dovelo do brzog i značajnog pogoršanja njihova likvidnosnog položaja. Nije bilo dostupnih mjera za koje bi bilo realistično očekivati da bi se njima likvidnosni položaj mogao popraviti na razini grupe i u svakom društvu kćeri banke Sberbank Europe AG unutar bankovne unije. ESB je 28. veljače 2022. zaključio da subjekti vjerojatno neće moći podmiriti svoje dugove ili druge obveze pri njihovu dospijeću.

3.1.1.2. Suradnja i razmjena informacija s Jedinstvenim sanacijskim odborom i drugim tijelima

ESB je intenzivirao suradnju s Jedinstvenim sanacijskim odborom nakon eskalacije geopolitičkih napetosti i poduzeo početne pripremne mjere. Timovi ESB‑a i SRB‑a koji su izravno odgovorni za banku Sberbank Europe AG blisko su surađivali, a na sastancima o upravljanju krizom održavanim u ESB‑u s predstavnicima SRB‑a podrobno se razgovaralo o likvidnosnoj situaciji te banke. SRB je također pozvan da sudjeluje kao promatrač na važnim sastancima Nadzornog odbora ESB‑a. Predstavnik ESB‑a sudjelovao je kao promatrač na svim izvršnim sjednicama SRB‑a koje su se odnosile na taj slučaj, kao i na sastanku na kojem je SRB odlučivao o sanacijskim mjerama. ESB i SRB potvrdili su blisku i učinkovitu suradnju tijekom krizne situacije.

Zbog prisutnosti banke Sberbank Europe AG u različitim jurisdikcijama, ESB je surađivao i s više nacionalnih nadležnih tijela EU‑a i država izvan EU‑a. Ta je suradnja poduprta postojanjem zajedničkog okvira za upravljanje krizama – direktive o oporavku i sanaciji banaka. Međutim, fragmentiranost nacionalnih pravnih odredaba dodatno je pridonijela složenosti tog procesa.

3.1.1.3. Mjere nakon procjene o propadanju ili vjerojatnoj propasti

Nakon dvodnevnog moratorija SRB je 1. ožujka 2022. donio odluke o sanaciji hrvatskih i slovenskih društava kćeri i odlučio da sanacijska mjera nije potrebna za matično društvo u Austriji^[55]. Istog je dana ESB naložio austrijskom tijelu za financijsko tržište da imenuje vladina povjerenika i zabrani nastavak poslovanja društva Sberbank Europe AG. Sve su dionice hrvatskog društva kćeri Sberbank d.d. prenesene Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. (HPB), a sve dionice slovenskog društva kćeri Sberbank banke d.d. prenesene su Novoj ljubljanskoj banci d.d. (NLB d.d.). Bivša društva kćeri Sberbank Europe AG nastavila su redovno poslovati 2. ožujka 2022., bez poteškoća za deponente ili klijente. Austrijsko matično društvo izbjeglo je postupak u slučaju insolventnosti i namjeravalo provesti dobrovoljnu likvidaciju u skladu s nacionalnim pravom. Glavna skupština banke Sberbank Europe AG odobrila je 21. travnja 2022. plan likvidacije, prestanak rada i likvidaciju banke te imenovanje četiriju članova Upravnog odbora stečajnim upraviteljima te ih je ovlastila da po završetku postupka likvidacije vrate odobrenje za pružanje bankovnih usluga. Do jeseni 2022. banka Sberbank Europe AG uglavnom je provela svoj plan likvidacije, prodala veliku većinu svoje imovine i isplatila gotovo sve deponente, što joj je omogućilo da u prosincu 2022. vrati svoje odobrenje za pružanje bankovnih usluga.

3.1.2. Slučaj banke RCB Bank LTD

RCB Bank LTD ciparska je banka u kojoj je banka VTB sa sjedištem u Rusiji donedavno bila značajan dioničar.

U ožujku 2022., nakon izricanja sankcija zbog invazije Rusije na Ukrajinu, ESB je donio nekoliko odluka u vezi s poslovanjem banke RCB Bank. Naime, ESB je (1) odobrio prodaju dijela kreditnog portfelja banke RCB Bank društvu Hellenic Bank Public Company Ltd, (2) ograničio poslovanje banke RCB Bank tako što joj je onemogućio prihvaćanje novih depozita, odobravanje novih kredita ili ulaganja i (3) imenovao privremenog upravitelja koji će surađivati s upravom i pomno pratiti likvidnost i kapital banke.

Promijenjena geopolitička situacija potaknula je banku RCB Bank da preispita svoju cjelokupnu poslovnu strategiju i donese odluku o dobrovoljnoj likvidaciji svojega bankovnog poslovanja s ciljem potpune isplate svih deponenata i predaje odobrenja za pružanje bankovnih usluga po završetku procesa.^[56] Do jeseni 2022. banka RCB Bank otplatila je, prenijela ili promijenila sve svoje depozite i zatražila oduzimanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga, koje je ESB odobrio odlukom od 22. prosinca 2022.^[57]

3.2. Interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom

U 2022. nadzor banaka ESB‑a i SRB i dalje su blisko surađivali na svim razinama. Nadzorni odbor ESB‑a pozvao je predsjednicu SRB‑a da sudjeluje na njegovim sastancima kao promatrač za točke koje se odnose na odgovornosti SRB‑a. Predstavnik ESB‑a sudjelovao je kao promatrač na svim izvršnim i plenarnim sjednicama SRB‑a. Nadalje, između predsjednika, kao i između višeg i srednjeg rukovodstva ESB‑a i SRB‑a redovito se razmjenjivalo mišljenje o temama od zajedničkog interesa, kao što su posuvremenjivanje memoranduma o razumijevanju sklopljenog između SRB‑a i ESB‑a, planiranje oporavka i sanacije i rad na politikama u vezi s upravljanjem krizama. Konačno, u skladu s memorandumom o razumijevanju, obje organizacije međusobno su razmijenile širok skup važnih podataka i informacija kojima su već raspolagale. Time su banke oslobođene znatnoga dvostrukog tereta izvješćivanja.

U 2022. nadzor banaka ESB‑a i SRB započeli su drugo preispitivanje bilateralnog memoranduma o razumijevanju. Preispitivanjem se nastoji iskoristiti iskustvo stečeno posljednjih godina i razmotriti novo zakonodavstvo i područja suradnje. Preispitivanjem će se dodatno poboljšati suradnja i razmjena informacija između nadzora banaka ESB‑a i SRB‑a. Nadalje, kao i dosad, ESB je sudjelovao u simulacijama krize koje provodi SRB i vježbi na razini trilateralnog načela u kojoj su sudjelovala sanacijska tijela, nadzorna tijela, središnje banke i ministarstva financija iz Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjene Kraljevine i bankovne unije. Cilj je tog niza redovitih vježba i razmjena poboljšati razumijevanje sanacijskih sustava koji se provode u svakoj jurisdikciji te ojačati koordinaciju prekograničnog planiranja i postupaka sanacije.

Nadalje, redovita interakcija zajedničkih nadzornih timova ESB‑a i internih sanacijskih timova SRB‑a i dalje je činila ključni dio suradnje između tih dviju organizacija. Suradnja je bila posebno bliska s bankama u sklopu ESB‑ova okvira za upravljanje krizama, odnosno onima s pogoršanim financijskim stanjem, kako bi se osigurala potpuna usklađenost nadzornih tijela i sanacijskih tijela u kriznoj situaciji (vidi odjeljak 3.1.).

U skladu s regulatornim okvirom provedeno je savjetovanje sa SRB‑om o planovima oporavka koje su značajne institucije dostavile nadzoru banaka ESB‑a. SRB‑ova opažanja uzeta su u obzir u procjeni tih planova i pripremi povratnih informacija namijenjenih nadziranim subjektima. Ta opažanja odnosila su se, među ostalim, na kalibraciju pragova za pokazatelje oporavka u vezi s minimalnim zahtjevom za regulatorni kapital i prihvatljivim obvezama (MREL) te s učinkom mogućnosti oporavka na mogućnost sanacije.

Naposljetku, SRB se savjetovao s nadzorom banaka ESB‑a o nacrtima sanacijskih planova u skladu s uredbom o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Kao i dosad, to je savjetovanje među ostalim uključivalo utvrđivanje MREL‑a, uključujući primjenu internih izuzeća u vezi s MREL‑om i procjene mogućnosti sanacije. Nadalje, SRB se savjetovao s ESB‑om o zahtjevima nacionalnih sanacijskih tijela u skladu s člankom 12.d stavkom 5. uredbe o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu. Kao i prethodnih godina, SRB se savjetovao s nadzorom banaka ESB‑a i o izračunu ex ante doprinosa jedinstvenom fondu za sanaciju banaka, pri čemu se procjena ESB‑a usredotočila na opažanja iz gledišta nadzora i vremenske neograničenosti poslovanja.

3.3. Upravljanje krizama u manje značajnim institucijama

Za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama potrebna je bliska suradnja između odgovarajućega nacionalnog nadležnog tijela i ESB‑a. Iako je nacionalno nadležno tijelo izravno odgovorno za nadzorne radnje koje se odnose na manje značajne institucije, potreba za pojačanom suradnjom i razmjenom informacija javlja se kada se manje značajna institucija približava trenutku neodrživosti. U toj se fazi ESB, kao nadležno tijelo za zajedničke postupke, i nacionalno nadležno tijelo moraju dogovarati o mogućem oduzimanju odobrenja za rad.

U 2022. ESB i nacionalna nadležna tijela blisko su surađivali i razmjenjivali informacije o nekoliko manje značajnih institucija za koje je utvrđeno da se suočavaju s pogoršanjem financijskog položaja ili da su u krizi. Nacionalna nadležna tijela obavijestila su ESB o osam novih slučajeva koji su se odnosili na pogoršavanje financijskog položaja manje značajnih institucija. ESB i nacionalna nadležna tijela nastavili su blisko surađivati i razmjenjivati informacije o 20 slučajeva pogoršavanja financijskog položaja, pri čemu je za devet slučajeva bilo potrebno uspostaviti posebne kontaktne skupine za upravljanje krizama. Kao i prethodnih godina, te su se skupine, sastavljene od predstavnika ESB‑a i odgovarajućih nacionalnih nadležnih tijela, brinule za pomno praćenje kriza te pravodobno i usklađeno donošenje nadzornih mjera i odluka. U 2022. u sklopu plana rada za manje značajne institucije u 2022./23. osnovana je zajednička radna skupina ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela radi preispitivanja i daljnjeg poboljšavanja suradnje u kriznim slučajevima manje značajnih institucija.

Nacionalna nadležna tijela u 2022. obavijestila su ESB i o tri slučaja povezana s oduzimanjem odobrenja za rad manje značajnim institucijama. ESB je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad u sva tri slučaja.

Glavni uzroci pogoršanja financijskog položaja manje značajnih institucija u 2022. bili su neodrživi poslovni modeli, kontinuirano niska profitabilnost koja kao posljedicu ima probleme sa solventnošću i manjkavi sustavi upravljanja (uključujući neodgovarajuće okvire za sprječavanje pranja novca).

4. Međuinstitucijska suradnja

4.1. Europska i međunarodna suradnja

Veliko postignuće u 2022. bilo je donošenje jednostavnijih pravila odobravanja u vezi s prijenosom nadzornih informacija tijelima izvan jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM). Odnosnim se pravnim aktom^[58] pravila prijenosa odobrenja pojednostavnjuju i postaju transparentnija u skladu s primjenjivim pravom.

4.1.1. Suradnja s drugim nadzornim tijelima u EU‑u i tijelima država izvan EU‑a

4.1.1.1. ESB i kolegiji nadzornih tijela

Dobra suradnja nadzornih tijela na razini EU‑a i na globalnoj razini ključna je za učinkovit nadzor prekograničnih bankovnih grupa. ESB djeluje kao konsolidirajuće nadzorno tijelo za značajne bankovne grupe čije je sjedište u zemljama koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka. Kada je riječ o značajnim bankovnim grupama koje posluju prekogranično u bankovnoj uniji, ESB je jedino nadzorno tijelo odgovorno za matično društvo i sva prekogranična društva kćeri ili podružnice.

Kada je riječ o značajnim bankovnim grupama koje posluju izvan bankovne unije, ESB sudjeluje u kolegijima nadzornih tijela – stalne, ali fleksibilne strukture za suradnju, koordinaciju i razmjenu informacija među tijelima odgovornima za nadzor prekograničnih bankovnih grupa i koja su uključena u taj nadzor. Kolegiji nadzornih tijela omogućuju ESB‑u da razvije usklađene nadzorne pristupe i odluke te osigura zajedničke programe rada s drugim nadzornim tijelima uključenima u nadzor iste prekogranične bankovne grupe. ESB organizira kolegije u slučajevima kada je ESB, kao nadzorno tijelo domaćin, tijelo odgovorno za nadzor bankovne grupe na konsolidiranoj osnovi. Ako je ESB nadzorno tijelo domaćin i nadgleda određene subjekte unutar bankovne grupe, sudjeluje u kolegijima nadzornih tijela na koje ih je pozvalo nadzorno tijelo domaćin.

U 2022. na snazi je bio kolegij nadzornih tijela za 43 banke koje ESB izravno nadzire. ESB je bio nadzorno tijelo domaćin kolegija u 25 slučajeva od kojih je 18 uključivalo kolegije sastavljene isključivo od nadzornih tijela EU‑a. ESB je kao tijelo domaćin sudjelovao u sedam dodatnih kolegija EU‑a kao i u 11 kolegija koje su osnovala tijela trećih zemalja. Nadalje, uspostavljeno je 29 pisanih sporazuma o suradnji i koordinaciji, odnosno okvira suradnje koje su nadzorno tijelo i drugi članovi kolegija dogovorili radi koordinacije ulaznih podataka i razmjene povjerljivih informacija. ESB očekuje da će tijekom 2023. biti uspostavljeno oko osam novih kolegija nadzornih tijela, čime će se osigurati usklađenost s primjenjivom uredbom.

Transverzalni tim, koji čine predstavnici triju uprava odgovornih za izravni nadzor na daljinu pojedinačnih banaka, pruža kontinuiranu potporu zajedničkim nadzornim timovima u ispunjavanju njihovih obveza povezanih sa suradnjom u skladu s europskom uredbom i direktivama (npr. mapiranje subjekata grupe, razmjena ključnih financijskih pokazatelja među nadležnim tijelima i program nadzornog ispitivanja za kolegije). Tim također potiče usklađivanje i promiče najbolje nadzorne prakse povezane s međunarodnom suradnjom.

4.1.1.2. Jačanje suradnje s tijelima EU‑a izvan SSM‑a

ESB nastoji dodatno unaprijediti suradnju u području nadzora na europskoj razini poticanjem zajedničke kulture nadzora i nastojeći uskladiti nadzorne prakse i metodologije. U tu je svrhu ESB 2022. sklopio višestrani memorandum o razumijevanju s nacionalnim nadležnim tijelima šest država članica nesudionica iz EU‑a (Češka, Danska, Mađarska, Poljska, Rumunjska i Švedska) u skladu s člankom 3. stavkom 6. uredbe o SSM‑u. Tim se memorandumom o razumijevanju predviđa pojačana suradnja između ESB‑a i tih tijela za potrebe obavljanja njihovih nadzornih zadaća u odnosu na nadzirane institucije i njihove prekogranične poslovne jedinice. Time će se omogućiti bolja razmjena informacija, na primjer o kiberincidentima, te pojačana suradnja radi smanjenja rizika od fragmentacije na europskim bankovnim tržištima u razdobljima stresa.^[59] Memorandumi o razumijevanju ESB‑a o nadzoru banaka objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

4.1.1.3. Suradnja s drugim sektorskim nadzornim tijelima u EU‑u i bonitetnim nadzornim tijelima u trećim zemljama

Financijski konglomerati jesu financijske grupe ili podgrupe koje pružaju usluge i proizvode u različitim sektorima financijskih tržišta, kao što su bankarstvo, osiguranje i / ili ulaganja. Neki od tih konglomerata među najvećim su financijskim grupama koje djeluju na financijskim tržištima i pružaju usluge na globalnoj razini.

Direktivom o financijskim konglomeratima od koordinatora i drugih relevantnih nadležnih tijela za dodatni nadzor financijskih konglomerata zahtijeva se da uspostave mehanizme koordinacije kako bi se olakšala njihova suradnja. ESB je odgovoran za uspostavu tih mehanizama koordinacije za grupe kojima su na čelu subjekti za koje je ESB konsolidirajuće nadzorno tijelo. U 2022. Nadzorni odbor i Upravno vijeće odobrili su mehanizme koordinacije za dodatni nadzor financijskih konglomerata kojima je na čelu 16 značajnih institucija.

U 2022. ESB je također nastavio jačati suradnju s nacionalnim tržišnim tijelima EU‑a. U tom su kontekstu ESB i talijanska državna komisija za trgovačka društva i burzu Commissione Nazionale per le Società e la Borsa posuvremenili svoj bilateralni memorandum o razumijevanju.

Naposljetku, sklopljena su dva nadzorna memoranduma o razumijevanju s tijelima za bonitetni nadzor iz trećih zemalja, jedan s uredom nadzornika financijskih institucija Kanade, a drugi s japanskom agencijom za financijske usluge.

4.1.2. Programi procjene financijskog sektora MMF‑a

Programi procjene financijskog sektora Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) sveobuhvatne su, dubinske procjene financijskog sektora neke države.

MMF je svojim Programom procjene financijskog sektora za europodručje 2018. ispitivao strukturu za nadzor i sanaciju banaka u europodručju. Nadzor banaka ESB‑a u svoju je nadzornu praksu ugradio brojne preporuke MMF‑a, a suzakonodavci EU‑a razmatrali su i upravo razmatraju preporuke koje zahtijevaju promjene prava EU‑a. Očekuje se da će sljedeći program procjene financijskog sektora MMF‑a za europodručje biti pokrenut 2024.

U 2022. MMF je sklopio nacionalne programe procjene financijskog sektora za Njemačku, Irsku i Finsku te pokrenuo program procjene financijskog sektora za Belgiju. Nacionalnim programima procjene financijskog sektora procjenjuju se nebankovne teme kao što su domaći sustav osiguranja i makrobonitetni okviri te se daje holistička procjena bankovnih pitanja, osobito onih u nadležnosti nacionalnih tijela koja nadziru manje značajne institucije odnosno aspekata povezanih sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma.

ESB sudjeluje u nacionalnim savjetovanjima u vezi s člankom IV. Statuta MMF‑a za države koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka u vezi s mikrobonitetnim i makrobonitetnim pitanjima, u skladu sa svojom odgovornošću na tim područjima.

4.2. Doprinos izradi europskoga i međunarodnoga regulatornog okvira

4.2.1. Doprinos radu Odbora za financijsku stabilnost

U 2022. Odbor za financijsku stabilnost (FSB) usredotočio se na koordinaciju odgovora financijske politike nakon pandemije bolesti COVID‑19 i invazije Rusije na Ukrajinu, jačanje otpornosti nebankarskoga financijskog posredovanja, odgovor na izazove tehnoloških inovacija i rješavanje financijskih rizika proizašlih iz klimatskih promjena. S obzirom na promjenjivo makroekonomsko i financijsko okružje, FSB je pojačao praćenje ranjivosti i proveo aktivnosti za jačanje otpornosti financijskog sustava.

Kao član FSB‑a, nadzor banaka ESB‑a aktivno je bio uključen u raznim područjima rada kao što su (1) godišnje utvrđivanje globalnih sistemski važnih banaka, usklađeno s preispitivanjem Bazelskog odbora za nadzor banaka o tretmanu prekograničnih izloženosti unutar europske bankovne unije, (2) rad na nadzornim i regulatornim pristupima klimatskim rizicima, objavama o klimatskim rizicima i analizi klimatskih scenarija po jurisdikcijama, (3) paket politika o aktivnostima povezanim s kriptoimovinom objavljen u svrhu savjetovanja i (4) savjetodavni dokument o postizanju veće konvergencije u izvješćivanju o kiberincidentima.

Nadzor banaka ESB‑a tijekom cijele godine sudjelovao je na plenarnim sjednicama FSB‑a, Stalnog odbora za provedbu standarda, Stalnog odbora za nadzornu i regulatornu suradnju te upravljačke skupine za sanaciju i europske regionalne savjetodavne skupine FSB‑a.

Nadzor banaka ESB‑a i dalje će pridonositi programu rada FSB‑a, posebno za navedena područja. Osim toga, surađivat će s FSB‑om glede rizika trećih strana i pitanja eksternalizacije, globalnog testiranja otpornosti banaka na stres koje će se provoditi u suradnji s Bazelskim odborom za nadzor banaka i novog postupka procjene učinaka sekuritizacijskih reforma skupine G‑20.

4.2.2. Doprinos bazelskom procesu

ESB je u 2022. nastavio znatno pridonositi radu Bazelskog odbora za nadzor banaka (BCBS). Aktivno je sudjelovao u nekoliko radnih podskupina, pružao je stručna znanja u skupinama BCBS‑a i surađivao s članovima BCBS‑a unutar EU‑a i diljem svijeta.

Ključne etape ovog rada uključivale su: (1) dovršetak ciljanog preispitivanja tretmana prekograničnih izloženosti unutar bankovne unije u metodologiji za procjenu globalnih sistemski važnih banaka, čime se jasno priznaje napredak ostvaren u razvoju bankovne unije,^[63] (2) objavu načela za učinkovito upravljanje i nadzor financijskih rizika povezanih s klimatskim promjenama, kojima se nastoji promicati pristup zasnovan na načelima radi poboljšanja upravljanja rizicima banaka i praksa nadzornih tijela u vezi s financijskim rizicima povezanim s klimatskim promjenama, (3) objavu globalnih bonitetnih standarda za izloženosti banaka kriptoimovini i (4) objavu drugoga evaluacijskog izvješća kojim se procjenjuju utjecaj i učinkovitost provedenih reforma bazelskog paketa u vezi s upotrebljivosti i cikličnosti zaštitnih slojeva.

Osim toga, ESB je sudjelovao u radnoj skupini BCBS‑a za preispitivanje Osnovnih načela Bazelskog odbora, čiji je cilj procijeniti jesu li i, ako jesu, koje su potrebne promjene preduvjeta za učinkovit nadzor banaka, osnovnih načela i metodologije procjene.

Nadalje, ESB je sudjelovao u nizu ad hoc sastanaka BCBS‑a radi rasprave o rizicima i ranjivostima u globalnom bankovnom sustavu i utjecaju rata koji Rusija vodi u Ukrajini.

Naposljetku, ESB i nadalje supredsjeda Radnom skupinom za financijske rizike povezane s klimatskim promjenama i Skupinama BCBS‑a za politike i standarde koje su nadležne za izradu i provedbu zajedničkih bonitetnih standarda. U listopadu 2022. ESB je bio domaćin prvog sastanka Skupine za politiku i standarde u Frankfurtu na Majni od izbijanja pandemije.

4.2.3. Doprinos radu Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo

U 2022. nadzor banaka ESB‑a nastavio je blisko surađivati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA) radi promicanja dosljednog nadzora u cijelom europskom bankarskom sektoru i poticanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija te stabilnosti financijskog sustava. Snažna suradnja s EBA‑om u vezi s testiranjem otpornosti na stres na razini EU‑a nastavljena je u 2022., pri čemu je ESB pridonosio paketu testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2023. ESB je bio uključen i u EBA‑ine regulatorne aktivnosti pružajući ulazne podatke i potporu nizu projekata, uključujući izradu EBA‑inih smjernica o kamatnim rizicima za pozicije u knjizi banke i riziku kreditne marže koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje. ESB je također aktivno sudjelovao u radu EBA‑e kao odgovor na invaziju Rusije na Ukrajinu, praćenju rizika, kolebljivosti na energetskom tržištu te učinaka sankcija i rata na gospodarstvo. Nastavio je i pridonositi radu EBA‑e glede nadzornih tehnologija te prijedloga uredbe o tržištima kriptoimovine i prijedloga akta o digitalnoj operativnoj otpornosti.

Osim toga, ESB je pridonio dovršetku EBA‑inih provjera transparentnosti na razini EU‑a u 2022. osiguranjem pravodobnog pružanja točnih nadzornih podataka za 98 značajnih institucija koje izravno nadzire. Provjerom su dobivene podrobne informacije o bankama sudionicama u europskom nadzoru banaka.

ESB je nastavio sudjelovati kao promatrač u EBA‑inu Stalnom odboru za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i sudjelovao je u nekoliko radnih podskupina, pridonoseći s nadzorne perspektive razvoju regulatornih proizvoda, kao što su smjernice o suradnji i razmjeni informacija između bonitetnih nadzornih tijela, nadzornih tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma i financijsko‑obavještajne jedinice te revidirane smjernice za SREP koje pružaju upute bonitetnim nadzornim tijelima o tome kako u SREP uključiti rizike pranja novca i financiranja terorizma. Nakon što su smjernice dovršene, ESB je proveo izmjene koje proizlaze iz pravnog okvira i, prema potrebi, uspostavio nove interne postupke radi usklađivanja s odredbama (vidi Okvir 8.).

ESB je surađivao s EBA‑om i drugim dionicima na izradi prijedloga za osnivanje zajedničkoga savjetodavnoga i koordinacijskog odbora, kako je predviđeno u EBA‑inoj studiji izvedivosti, kako bi se olakšale pripreme za integrirani sustav izvješćivanja kojim se nastoji smanjiti teret izvješćivanja za banke. Za nacionalna tijela održane su dvije radionice 18. studenoga i 1. prosinca 2022., a sudionici iz sektora pridružili su se 1. prosinca. Svi su sudionici radionice izrazili snažnu potporu inicijativi i očekuju da će se Zajednički odbor za izvješćivanje banaka uspostaviti s mandatom i planom rada 2023.

Što se tiče EBA‑ina postupka „uskladi se ili objasni”, u 2022. nadzor banaka ESB‑a obavijestio je EBA‑u o svojem statusu usklađenosti u vezi s 15 smjernica, što je zabilježeno na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Nadzor banaka ESB‑a predan je usklađenosti sa svim primjenjivim smjernicama koje izdaje EBA ili Zajednički odbor europskih nadzornih tijela.

5. Organizacijski ustroj nadzora banaka ESB‑a

5.1. Ispunjavanje zahtjeva povezanih s odgovornošću

Ovo Godišnje izvješće jedan je od glavnih kanala odgovornosti nadzora banaka ESB‑a prema Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije (Vijeću EU‑a), kako je utvrđeno u uredbi o SSM‑u. Uredbom je propisano da se na nadzorne zadaće ESB‑a moraju primjenjivati odgovarajući zahtjevi za transparentnost i odgovornost. ESB pridaje veliku važnost održavanju i punoj primjeni okvira odgovornosti koji je podrobnije opisan u međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta i ESB‑a i u memorandumu o razumijevanju između Vijeća EU‑a i ESB‑a.

U 2022., prvi put od početka pandemije, interakcija između Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON) i predsjednika Nadzornog odbora odvijala se uživo u Bruxellesu. Predsjednik je pred Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku govorio u sklopu javnog saslušanja 31. ožujka 2022. prigodom predstavljanja Godišnjeg izvješća ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2021. te dvaju redovnih javnih saslušanja 30. lipnja i 1. prosinca 2022. Razgovori su uglavnom bili usmjereni na rizike za financijski sektor koji proizlaze iz rata koji Rusija vodi u Ukrajini, makroekonomskog okružja, visoke inflacije, normalizacije monetarne politike i energetske krize. Među ostalim pitanjima o kojima se razgovaralo bili su jačanje bankovne unije, uključujući provedbu reforma paketa Basel III, program nadzora banaka ESB‑a kojim se pitanja povezana s klimatskim promjenama uključuju u nadzor i nadzor usluga povezanih s kriptoimovinom.

U 2022. predsjednik Nadzornog odbora odgovorio je na šest pisanih pitanja zastupnika u Europskom parlamentu o pitanjima nadzora banaka. Sva su pisma s odgovorima objavljena. Pisma su obuhvatila razne teme kao što su utjecaj rata koji Rusija vodi u Ukrajini na bankarski sektor, klimatski i okolišni rizici te kamatne stope na hipotekarne kredite.

ESB je, u skladu s međuinstitucijskim sporazumom, Europskom parlamentu omogućio uvid u zapisnike o raspravama sa sastanaka Nadzornog odbora i sažetke seminara Nadzornog odbora.

Osim toga, s ciljem daljnjeg poticanja dijaloga između Europskog parlamenta i ESB‑a, u sklopu svoje snažne opredijeljenosti za odgovornost, nadzor banaka ESB‑a odgovorio je na primjedbe i prijedloge u rezoluciji Europskog parlamenta o bankovnoj uniji – Godišnje izvješće za 2021. U svojem odgovoru^[71] ESB je komentirao opće stanje europskoga bankovnog sustava, utjecaj digitalnog eura, rodnu ravnotežu u financijskim institucijama, klimatske i okolišne rizike, kamatne stope na kredite imateljima hipotekarnih kredita te malim i srednjim poduzećima, sprječavanje pranja novca, transparentnost i dovršetak bankovne unije.

Što se tiče interakcije s Vijećem EU‑a u 2022., predsjednik Nadzornog odbora u dva je navrata uživo sudjelovao u razmjeni mišljenja s Euroskupinom, 4. travnja i 7. studenoga. ESB je objavio pregled svojih značajnih nadzornih aktivnosti prije razgovora s Euroskupinom.^[72] Među glavnim temama razgovora bili su opće stanje europskoga bankovnog sustava u iznimnom makroekonomskom i geopolitičkom okružju u 2022. i nadzorni prioriteti.

ESB je 2022. surađivao i s Europskim revizorskim sudom u revizijama povezanima s nadzorom banaka, odnosno u reviziji operativne učinkovitosti ESB‑a u provedbi nadzora upravljanja neprihodonosnim kreditima banaka koju provodi Europski revizorski sud, a koja bi trebala biti završena 2023.

Osim toga, memorandum o razumijevanju koji su ESB i Europski revizorski sud potpisali 2019. olakšao je praktičan sustav razmjene informacija između dviju institucija u sklopu daljnjih aktivnosti u vezi s revizijama nadzora banaka ESB‑a koje je proveo Europski revizorski sud. ESB nastavlja s provedbom preporuka Europskoga revizorskog suda upućenih ESB‑u, a Europski revizorski sud također provodi daljnje aktivnosti na provedbi prethodno izdanih preporuka. U tom je kontekstu Europski revizorski sud u 2022. nastavio preispitivati mjere koje je ESB poduzeo radi rješavanja nalaza i preporuka sadržanih u prvom izvješću Europskoga revizorskog suda o funkcioniranju jedinstvenoga nadzornog mehanizma (SSM) te u drugom izvješću Europskoga revizorskog suda o upravljanju krizama.^[73] Rezultati daljnjih aktivnosti povezanih s izvješćem Europskoga revizorskog suda o upravljanju krizama uvršteni su u izvješće Europskoga revizorskog suda o uspješnosti proračuna EU‑a, koje je objavljeno u studenome 2022.^[74]

5.2. Transparentnost i komunikacija

Nadzor banaka ESB‑a snažno se oslanja na digitalne kanale i platforme u nastojanju da pravodobno, transparentno i učinkovito objavljuje informacije. S ciljem boljeg povezivanja sa širom javnosti, ESB je nastavio upotrebljavati vizualne oblike komunikacije te jasne i pristupačne tekstove. Primjenjivani su razni oblici komunikacije kao što su objave na društvenim mrežama, videozapisi, podcast i objave na blogu, kako bi se nadzor i bankarstvo objasnili publici raznih razina obrazovanja i stručnosti.

Takvi komunikacijski alati pomogli su i u naglašavanju glavnih poruka koje se dijele tradicionalnim sredstvima poput govora i intervjua. U 2022. predsjednik i potpredsjednik održali su 26 govora, a predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru održali su 13 govora. Zajedno su dali 29 intervjua medijima i objavili devet objava na blogu i mišljenja. Predsjednik Nadzornog odbora održao je i konferenciju za novinare o rezultatima postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP) iz 2021. Nadzor banaka ESB‑a objavio je tri epizode podcasta i 23 priopćenja za javnost i drugih objava, uključujući pisma zastupnicima u Europskom parlamentu, upute bankama i statističke podatke o nadzoru. Bilten nadzora banaka, tromjesečna digitalna publikacija s više od 9000 pretplatnika, pružio je informacije i najnovije podatke o projektima i nalazima kontinuiranog nadzora.

Nadzor banaka ESB‑a objavio je 2022. agregatne rezultate prvog testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik i pokrenuo javno savjetovanje o nacrtu vodiča za postupke u vezi sa stjecanjem kvalificiranih udjela. Također je brzo reagirao na krizne situacije, među ostalim objavljivanjem transparentnih informacija o odluci o propadanju ili vjerojatnoj propasti banke Sberbank Europe AG. Kao i prethodnih godina, nadzor banaka ESB‑a također je podijelio informacije o nekoliko slučajeva sankcija. Nadalje, ESB i Jedinstveni sanacijski odbor bili su domaćini prve zajedničke konferencije na kojoj su održani govori i razgovori na razini stručnjaka o desetljeću bankovne unije, operativnoj otpornosti, upravljanju krizama i budućnosti bankarstva.

S ciljem poticanja dijaloga između nadzora banaka ESB‑a i profesionalaca na bankarskom tržištu uključenih u poslove povezane s bankarskim sektorom, ESB je održao dva sastanka s Kontaktnom skupinom za tržišta na području nadzora banaka. Skupina je, među ostalim, raspravljala o izgledima za rizike europskoga bankarskog sektora.

U 2022. ESB je odgovorio na 1007 upita javnosti o temama nadzora banaka kao što su opće informacije o nadzoru, prigovori na banke ili navodne povrede europskog prava, odobrenja za rad, testiranje otpornosti na stres za klimatski rizik te odgovor na rat koji Rusija vodi u Ukrajini. U centru za posjetitelje ESB je bio domaćin šest predavanja uživo i pet virtualnih predavanja o nadzoru banaka na kojima je sudjelovalo 182 odnosno 187 sudionika, a primio je 963 posjetitelja (617 posjetitelja u zgradi ESB‑a i 346 virtualnih posjetitelja) te ih upoznao s ključnim zadaćama ESB‑a i osnovama europskog nadzora banaka.

5.3. Zaposlenici u nadzoru banaka ESB‑a

5.3.1. Zapošljavanje

Nadzor banaka ESB‑a slobodna radna mjesta obično oglašava prvo interno, osim radnih mjesta na početnoj razini, koja se oglašavaju na vanjskom tržištu. Nadzor banaka je 2022. zaposlio 24 vanjska kandidata na dulje vrijeme.

Grafikon 23.

Broj imenovanja po skupini zaposlenika u 2022.

Na radnim mjestima analitičara na početnoj razini nadzor banaka ESB‑a često zapošljava kandidate s iskustvom stečenim tijekom pripravničkog staža. Bivši pripravnici s početnim iskustvom u nadzoru banaka bili su i u 2022. izvor talenata za popunjavanje tih radnih mjesta.

Nadzor banaka ESB‑a zaposlio je 131 pripravnika u 2022. U to su uključeni pripravnici zaposleni preko dviju novih vrsta kampanja za pripravništvo. Tijekom prve kampanje šest ukrajinskih pripravnika dobilo je posao u vezi s temama nadzora banaka povezanima s ruskom invazijom na Ukrajinu. U drugoj kampanji nadzor banaka ESB‑a zaposlio je četiri pripravnika u spektru autizma u sklopu ESB‑ove strategije raznolikosti.

U sklopu godišnje rotacije 45 zaposlenika premješteno je u novi zajednički nadzorni tim kako bi se spriječio utjecaj nadziranih banaka na nadzor i unaprijedio njihov osobni i profesionalni razvoj. Glavna uprava Horizontalni nadzor poslovnih linija prvi je put uključena u taj postupak kako bi se dodatno ojačala suradnja između horizontalnog i vertikalnog nadzora.

5.3.2. Programi razmjene

Osim programa razmjene zaposlenika SSM‑a (vidi odjeljak 5.4.), poslovna područja nadzora banaka pridružila su se Schumanovu programu, koji omogućuje zaposlenicima iz cijeloga Europskog sustava središnjih banaka i europskog nadzora banaka da rade u različitim institucijama na zajedničkim projektima. Nadzor banaka ESB‑a predložio je dva projekta i pružao je potporu trima zaposlenicima koji su željeli sudjelovati u drugim projektima.

5.3.3. Povećanje sposobnosti

Nadzor banaka ESB‑a proveo je u 2022. procjenu organizacijske spremnosti i utvrdio tri područja razvoja: IT rizik i rizik za kibersigurnost, klimatski rizik i digitalnu transformaciju.

Ta analiza jaza bila je osnova za plan izgradnje sposobnosti SSM‑a za 2023. Plan će uključivati mjere za bolje prepoznavanje i usklađivanje talenata s organizacijskim potrebama, usavršavanje i druge mogućnosti učenja te poboljšanje zapošljavanja novih talenata. U tom je kontekstu 17,5 radnih mjesta raspoređeno u SSM‑ov fond fleksibilnih ljudskih resursa za 2023. radi potpore inicijativama unutar triju područja razvoja.

Krajem 2022. pokrenut je program razmjene između ESB‑a i Europskoga nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje radi poticanja suradnje u nadzoru financijskih konglomerata. Očekuje se da će dva zaposlenika iz svake organizacije zamijeniti pozicije od 1. veljače 2023.

5.3.4. Raznolikost i uključenost

Nadzor banaka ESB‑a po svojoj je prirodi raznolik, a zaposlenici dolaze iz cijele Europe; 9 % zaposlenika ima više državljanstava, 56 % su roditelji, a 46 % je žena. Premda je nadzor banaka ESB‑a opredijeljen za poticanje raznolikosti i uključenosti s holističkog stajališta, rodna ravnoteža i nadalje je ključni strateški prioritet. Udio zaposlenica u nadzoru banaka ESB‑a malo se razlikuje među razinama hijerarhije. Na razini analitičara udio zaposlenica ostao je nepromijenjen i iznosio 50 %. Na razini stručnjaka udio se povećao za 2 postotna boda i dosegnuo 43 %. Na razini voditelja tima udio se smanjio za 1 postotni bod, na 32 %, a na razini rukovodstva porastao je za 2 postotna boda, na 34 %.

5.4. Integracija SSM‑a

Projekt integracije SSM‑a, koji je Nadzorni odbor ESB‑a odobrio u 2021., pokrenut je 2022. i otvoren je za predstavnike svih nacionalnih nadležnih tijela, nacionalnih središnjih banaka i poslovnih područja nadzora banaka ESB‑a. Planiran je niz inicijativa s ciljem daljnjeg poticanja zajedničke kulture i razvoja karijere unutar SSM‑a, stvaranja mogućnosti za bližu suradnju tijekom cijeloga nadzornog ciklusa, jačanja integracije planiranja, daljnjeg razvoja alata SSM‑a za suradnju i uvođenja zajedničkih tehnologija za nadzor i stručno usavršavanje.

Ostvaren je znatan napredak u olakšavanju pristupa informacijama i zajedničkim IT alatima, uključujući poboljšana prava pristupa dokumentaciji za nadzor (uz odgovarajuće zaštitne mjere). Time je poboljšana razmjena iskustava na SSMnetu, intranetskoj platformi za sve zaposlenike koji rade na europskom nadzoru banaka. Sudionici iz svih nacionalnih nadzornih tijela i nadzora banaka ESB‑a nastavili su stvarati nove sadržaje za SSMnet. To uključuje dijeljenje ključnih zaključaka iz prve europske ankete o suradnji u sklopu SSM‑a na razini cijeloga europskog nadzora banaka i stvaranje novih sadržaja kako bi zaposlenici pronašli mogućnosti za mobilnost u sklopu europskog nadzora banaka. Platforma Central Banking dodijelila je 2022. nadzoru banaka ESB‑a nagradu Financial Stability Initiative Award za stvaranje mreže SSMnet.

Kada je riječ o mobilnosti zaposlenika unutar SSM‑a, nakon provedbe probnog programa razmjene u sklopu SSM‑a 2021. četiri para zaposlenika središnje banke Banco de España i ESB‑a sudjelovala su 2022. u jednogodišnjoj razmjeni. Osim toga, stvorene su brojne mogućnosti da zaposlenici nadzora nacionalnih nadležnih tijela virtualno surađuju u stručnim skupinama posvećenima ključnim temama nadzora. Zahvaljujući tom pozitivnom iskustvu, za odgovarajuće projekte razmatraju se dodatne mogućnosti za kratkoročnu suradnju s nacionalnim nadzornim tijelima.

U 2022. pokrenut je novi oblik suradnje između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela: mreža za SSM za sekuritizaciju počela je u skladu s planom funkcionirati 1. travnja 2022. i sada pomaže ESB‑u u nadzoru zahtjeva za zadržavanje rizika, transparentnost i resekuritizaciju.^[75]

Bliža suradnja također je poticana unutar zajednice za nadzor na licu mjesta, nadovezujući se na kontinuiranu prekograničnu suradnju. Nadalje, u pilot‑projektu uspostavljena su dva centra stručnosti – jedan za poslovne modele i profitabilnost, a drugi za kamatni rizik u bankovnoj knjizi – s ciljem promicanja bliže suradnje u tim područjima rizika.

U području stručnog usavršavanja u nadzoru uvedeni su novi oblici usavršavanja s pružateljima obrazovanja INSEAD i Coursera radi istraživanja digitalne transformacije i inovacija (vidi odjeljak 5.5.). Dodatno stručno usavršavanje i mogućnosti za razmjenu znanja trebali bi se ostvariti partnerstvom nadzora banaka ESB‑a s Europskim sveučilišnim institutom.

Kako bi se stvorili uvjeti za bližu suradnju postupak nadzornog planiranja izmijenjen je i sada omogućuje snažnije veze s nacionalnim nadležnim tijelima. Revidirani postupak obuhvaća povremene kontakte s Nadzornim odborom i nacionalnim nadležnim tijelima za analizu rizika i određivanje prioriteta te rane upute o prioritetnim ranjivostima za operativno planiranje i organizacijsku spremnost.

5.5. Digitalni program SSM‑a

Bankarski sektor sve se više temelji na tehnologiji i podatcima, što znači da europski nadzor banaka mora održavati korak i poticati upotrebu nadzornih tehnologija. U 2022. europski nadzor banaka ostvario je znatne koristi od digitalne transformacije koja je započela 2020. Početak funkcioniranja 14 alata nadzorne tehnologije bio je važan korak u ostvarenju digitalnog programa SSM‑a. Do kraja 2022. više od 1100 nadzornika aktivno se koristilo novim alatima nadzorne tehnologije kao potporom svojem svakodnevnom radu.

Važan je primjer virtualni laboratorij (engl. Virtual Lab) koji je potaknuo suradnju i digitalnu razmjenu unutar europskog nadzora banaka sa svojom modernom platformom u oblaku i jedinstvenim skupom alata za suradnju i komunikaciju za zaposlenike ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela. Virtualni laboratorij također potiče inovacije tako što nudi okružje za razmjenu kodova i modela za razvoj projekata u području znanosti o podatcima i umjetne inteligencije. Slično tomu, Athena, platforma za tekstualnu analizu nestrukturiranih podataka, uvela je nove mogućnosti kao što su modeliranje tema, analiza raspoloženja, automatsko prevođenje, sažimanje teksta i sustavi za organiziranje traženih podataka (engl. insight engines). To je nadzornim tijelima omogućilo da trenutačno obrađuju i analiziraju brojne dokumente na koje nailaze u svojem radu. Osim toga, Agora je jedinstven izvor za sve bonitetne podatke koji se upotrebljavaju u europskom nadzoru banaka, a Navi, samoposlužna platforma za mrežnu analitiku i napredne vizualizacije, daje ključne uvide iz povezanih podataka, na primjer o vlasničkim strukturama značajnih institucija. Ti alati ispunjavaju potrebe nadzornika u cijelom europskom nadzoru banaka i potiču integraciju.

Digitalna transformacija također je uključivala kulturne inicijative i inicijative za usavršavanje osoblja kako bi se nadzornim tijelima omogućilo da zadovolje trenutačne i buduće digitalne potrebe. U suradnji s vodećim akademskim institucijama u 2022. godini više od tisuću nadzornika iz nacionalnih nadležnih tijela i ESB‑a pohađalo je inicijative za usavršavanje, kao što su program usavršavanja za umjetnu inteligenciju u sklopu SSM‑a i škola za znanost o podatcima. Kombiniranjem različitih oblika, uključujući edukaciju uživo i module e‑učenja, osigurano je najsuvremenije iskustvo usavršavanja.

Ti su digitalni napori dobili široko vanjsko priznanje – drugu godinu zaredom, platforma Central Banking dodijelila je ESB‑u nagradu FinTech RegTech Global Award, i to nagradu za inovacije u području oblaka Cloud Innovation Award za virtualni laboratorij.

U 2022. europski nadzor banaka pokrenuo je i ambicioznu inicijativu pod nazivom projekt Olympus. Cilj je izgraditi temelje za zajedničko i integrirano IT okružje za ESB i nacionalna nadzorna tijela. U okviru inicijative stručnjaci su utvrdili konkretne mjere za osiguravanje zajedničkih i povezanih alata, neometanog pristupa i navigacije u svim sustavima, zajedničkih IT standarda i nadzora utemeljenog na podatcima.

Naposljetku, europski nadzor banaka gradi snažniju funkciju nadzorne tehnologije kako bi se zadovoljila sve veća potreba za nadzorom koji se temelji na tehnologiji i podatcima. Glavni je cilj osigurati visokokvalitetnu provedbu, kontinuirane inovacije te učinkovito usvajanje i razvoj nadzornih tehnologija u cijelom europskom nadzoru banaka.

5.6. Odlučivanje

5.6.1. Sastanci i odluke Nadzornog odbora i Upravljačkog odbora

U 2022. Nadzorni odbor ESB‑a održao je 23 sastanka. Nakon ublažavanja ograničenja povezanih s pandemijom održana su dva sastanka u Frankfurtu na Majni i jedan u Ateni. Svi ostali sastanci bili su videokonferencije. Osim toga, Nadzorni odbor organizirao je pet seminara radi razmjene preliminarnih mišljenja o temama koje su važne za nadzor. Na poziv središnje banke Deutsche Bundesbank Nadzorni je odbor u listopadu 2022. u Berlinu održao strateški sastanak na kojemu su se članovi sastali s lokalnom financijskotehnološkom zajednicom i razmijenili mišljenja o daljnjim koracima za integraciju SSM‑a i mogućim načinima poboljšanja učinkovitosti nadzora.

Upravljački odbor^[76] Nadzornog odbora održao je sedam sastanaka u 2022., od kojih su svi sastanci bili videokonferencije.

Upravljački je odbor održao 12 dodatnih sastanaka s naglaskom na digitalizaciji, pojednostavnjenju postupaka SSM‑a i integraciji SSM‑a. Svi su ti sastanci bili videokonferencije i bili su otvoreni za sudjelovanje svim članovima Nadzornog odbora koji su za to iskazali interes.

Nadzorni odbor

U 2022. ESB je donio 2582 nadzorne odluke^[77] upućene određenim nadziranim subjektima (Slika 2.). Od toga su 1360 odluka donijeli voditelji radnih jedinica ESB‑a u skladu s općim okvirom za prenošenje ovlasti za donošenje odluka za pravne instrumente povezane s nadzornim zadaćama. Preostale je 1222 odluke na temelju nacrta prijedloga Nadzornog odbora donijelo Upravno vijeće u postupku neisticanja prigovora. U taj je broj uključeno 213 operativnih postupaka^[78] (kao što je osnivanje podružnica) koje je ESB implicitno odobrio neisticanjem prigovora u zakonskim rokovima.

Većina nadzornih odluka odnosila se na postupke procjene sposobnosti i primjerenosti (44,9 %), SREP (8,7 %), nacionalne ovlasti (9,7 %), interne modele (8,5 %), regulatorni kapital (7,7 %) i ad hoc izvješćivanje (4,7 %).

Osim nacrta konačnih odluka koje se odnose na pojedinačne banke podnesenih Upravnom vijeću na donošenje, Nadzorni je odbor donio odluke o nekoliko horizontalnih pitanja. Te se odluke ponajprije odnose na nadzorne mjere za suzbijanje posljedica pogoršanja geopolitičke situacije početkom godine, pripremu i provedbu testiranja otpornosti na stres za klimatski rizik, pojednostavnjenje procjena planova oporavka i revizije metodologije za pregled kvalitete imovine. Neke od tih odluka pripremile su privremene strukture koje je zadužio Nadzorni odbor. Te se strukture sastoje od predstavnika ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela. Obavile su pripremne radnje u vezi s temama kao što su revizije metodologije SREP‑a za tržišni rizik, kreditni rizik i upute u sklopu drugog stupa.

Nadalje, nekim odlukama Nadzornog odbora nastali su javni vodiči, izvješća i pregledi kao što su revidirani Vodič ESB‑a o mogućnostima i diskrecijskim pravima dostupnima u pravu Europske unije, Vodič ESB‑a o obavješćivanju o sekuritizacijskim transakcijama i ESB‑ovo izvješće o napretku banaka u objavljivanju svojih profila rizičnosti za klimatski rizik i rizik za okoliš.

Nadzorni odbor većinu je svojih odluka donio pisanim postupkom.^[79]

Od 113 bankovnih grupa koje je ESB izravno nadzirao u 2022., 32 ih je zatražilo da im ESB ne dostavi službene odluke na engleskom jeziku nego na nekom drugom službenom jeziku EU‑a (jednako kao u 2021.).

Slika 2.

Odluke Nadzornog odbora u 2022.

5.6.2. Aktivnosti Administrativnog odbora za preispitivanja

Administrativni odbor za preispitivanja tijelo je ESB‑a sastavljeno od članova koji su pojedinačno i skupno neovisni o ESB‑u te im je povjerena zadaća da, na zahtjev za preispitivanje koji je dopušten, preispitaju odluke Upravnog vijeća o pitanjima koja se odnose na nadzor.

U 2022. Administrativni odbor za preispitivanja zaprimio je tri zahtjeva za administrativno preispitivanje nadzornih odluka ESB‑a (Tablica 7.). Jedan od tih zahtjeva podnositelj je povukao nakon što je ESB s podnositeljem razjasnio predmet izvan postupka Administrativnog odbora za preispitivanja. U drugom je slučaju Administrativni odbor za preispitivanja proglasio zahtjev nedopuštenim jer je obavijest o preispitivanju bila nepotpuna i nije bila u skladu s formalnim zahtjevima iz uredbe o SSM‑u ili odluke Administrativnog odbora za preispitivanja.

U trećem slučaju Administrativni odbor za preispitivanja donio je mišljenje u kojem je predložio da Nadzorni odbor izmijeni osporenu odluku, osobito kako bi se dodatno uzelo u obzir načelo proporcionalnosti. U tom je slučaju Administrativni odbor za preispitivanja u sklopu istražne faze obavio usmeno saslušanje u poslovnim prostorima ESB‑a, čime se podnositelju zahtjeva i ESB‑u dala dodatna mogućnost za primjedbe na osporenu odluku.

U prosincu 2022. Administrativni odbor za preispitivanja objavio je dokument o osam godina iskustva u preispitivanju nadzornih odluka ESB‑a. U dokumentu se navodi postupak preispitivanja Administrativnog odbora za preispitivanja i iznose glavna postupovna i materijalna pitanja i pitanja koja je analizirao Administrativni odbor za preispitivanja te kriteriji na kojima je temeljio svoja mišljenja.

U 2022. Administrativnim odborom za preispitivanja predsjedavala je Concetta Brescia Morra. Ostali članovi bili su Pentti Hakkarainen (od 1. veljače 2022. i potpredsjednik), F. Javier Aríztegui Yáñez, André Camilleri i René Smits. Zamjenici su bili Christiane Campill i Damir Odak. Pentti Hakkarainen imenovan je predsjednikom od 1. siječnja 2023. Sadašnji sastav Administrativnog odbora za preispitivanja dostupan je na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

Tablica 7.

Broj preispitivanja koja je proveo Administrativni odbor za preispitivanja

5.6.3. Revidirana područja interesa predstavnika ESB‑a u Nadzornom odboru

U skladu s uredbom o SSM‑u i Odlukom ESB‑a 2014/4^[80] Upravno vijeće imenuje četiri predstavnika ESB‑a u Nadzorni odbor, od kojih nijedan ne obavlja dužnosti izravno povezane s monetarnom funkcijom ESB‑a ni dužnosti nacionalnoga nadležnog tijela.

Sadašnji su predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru Kerstin af Jochnick, Edouard Fernandez‑Bollo, Elizabeth McCaul i Anneli Tuominen. U svojem svakodnevnom radu predstavnici pružaju potporu predsjedniku i potpredsjedniku Nadzornog odbora te zastupaju nadzor banaka ESB‑a unutar institucije i izvan nje.

Nakon imenovanja Anneli Tuominen 15. lipnja 2022. područja interesa predstavnika ESB‑a u Nadzornom odboru revidirana su i raspoređena kako je prikazano u Tablici 8.

Tablica 8.

Područja interesa predstavnika ESB‑a u Nadzornom odboru

5.7. Provedba Kodeksa ponašanja

U skladu s člankom 19. stavkom 3. uredbe o SSM‑u ESB je uspostavio etički okvir za visoke dužnosnike, rukovodstvo i osoblje. Sastoji se od jedinstvenoga Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a, posebnog poglavlja Pravila o osoblju ESB‑a i smjernice o utvrđivanju načela etičkog okvira SSM‑a. Provedbu i daljnji razvoj okvira podupiru Odbor ESB‑a za etiku, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje te Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima.

Na prijedlog neovisnog Odbora ESB‑a za etiku Upravno vijeće donijelo je u studenome 2022. poboljšani Kodeks ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a kojim se uvode dodatna ograničenja privatnih financijskih transakcija i povećane obveze transparentnosti.^[81] Od 1. siječnja 2023. visoki dužnosnici smiju kupovati samo široko diversificirane instrumente sa srednjoročnim do dugoročnim investicijskim razdobljem i moraju dostaviti popise privatnih financijskih transakcija provedenih tijekom prethodne kalendarske godine.

U skladu sa svojim mandatom Odbor za etiku proveo je godišnju procjenu Izjava o interesima članova Nadzornog odbora prije njihove objave na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Također je odgovorio na zahtjeve za savjetovanje koje su podnijeli visoki dužnosnici ESB‑a uključeni u nadzor banaka te je u vezi s tim izdao 15 mišljenja, od kojih se većina odnosila na aktivnosti nakon prestanka zaposlenja. ESB je u skladu sa svojom politikom transparentnosti nastavio objavljivati mišljenja Etičkog odbora o slučajevima koji se odnose na sukob interesa i plaćeni rad nakon isteka mandata te, od veljače 2022., o predviđenim privatnim aktivnostima.^[82]

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje uvela je 2022. chatbot za etička pitanja kako bi zaposlenicima brzo odgovarala na jednostavne upite o etici. Tom se automatizacijom broj zahtjeva u kojima je potreban doprinos zaposlenika Službe za usklađenost s propisima i upravljanje smanjio za gotovo 20 %, s oko 2050 u 2021. na 1690 u 2022. Oko 42 % zahtjeva za savjetovanje podnijeli su zaposlenici nadzora banaka ESB‑a.

Grafikon 24.

Pregled zahtjeva primljenih od zaposlenika nadzora banaka ESB‑a u 2022.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje nastavila je zaposlenicima pružati tečajeve stručnog usavršavanja i programe e‑učenja te je organizirala informativne kampanje o etičkom okviru, kao što su tjedan osviještenosti o etičkim pitanjima i dani otvorenih vrata za nove zaposlenike o istoj temi. U 2022. kampanja o osviještenosti, bila je, među ostalim, usredotočena na ograničenja nakon prestanka zaposlenja i pravila ESB‑a za pregovore o mogućoj budućoj profesionalnoj djelatnosti.^[83] Kako bi se izbjegle stvarne ili percipirane situacije „rotirajućih vrata”, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje procijenila je moguće sukobe interesa koji nastaju kada zaposlenici razmatraju ponude za posao iz privatnog sektora te je savjetovala o primjenjivim pravilima i mjerama za ublažavanje.

Što se tiče zaposlenika uključenih u nadzor banaka koji su tijekom 2022. godine odstupili s radnog mjesta, u tri slučaja uvedena je privremena zabrana obavljanja druge profesionalne djelatnosti u skladu s etičkim okvirom. U devet slučajeva uvedene su dodatne zaštitne mjere, kao što su preraspodjela zadataka, premještaj zaposlenika na druga radna mjesta i/ili smanjenje prava pristupa kako bi se izbjegla situacija „rotirajućih vrata”, čime je razdoblje mirovanja zapravo internalizirano.

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje provodila je redovite postupke praćenja usklađenosti s propisima koji se odnose na privatne financijske transakcije zaposlenika i visokih dužnosnika ESB‑a. Premda je, kao i prethodnih godina, utvrđen ograničen broj slučajeva neusklađenosti, od kojih se približno pola odnosilo na zaposlenike nadzora banaka ESB‑a, ni u jednom od tih slučajeva nije bilo namjerne povrede dužnosti ni druge ozbiljne neusklađenosti.

Konferencija za etička pitanja i usklađenost s propisima pretvorena je u Odbor za etička pitanja i usklađenost s propisima kako bi se odrazila sve veća važnost etičnosti i usklađenosti. Nakon donošenja poboljšanoga etičkog okvira SSM‑a 2021., Odbor za etička pitanja i usklađenost promicao je usklađenu i dosljednu primjenu novih pravila kod nacionalnih nadležnih tijela država koje sudjeluju u SSM‑u. U tu je svrhu Odbor za etička pitanja i usklađenost podupirao kontinuiranu provedbu sudjelovanjem u redovitim razmjenama mišljenja i pružanjem savjeta i informacija o najboljoj praksi.

5.8. Primjena načela odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća

U 2022. načelo odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća uglavnom se primjenjivalo na razmjenu informacija među različitim funkcijama.

Na tu se razmjenu informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39 o provedbi odvajanja monetarne politike od nadzornih funkcija ESB‑a^[84], primjenjivalo pravilo o zahtjevu za nužno poznavanje: svaka funkcija morala je dokazati da su informacije koje je zatražila nužne za postizanje njezinih ciljeva. U većini slučajeva pristup povjerljivim informacijama odobrila je izravno funkcija politike ESB‑a koja je bila odgovorna za informacije. To je učinjeno u skladu s Odlukom ESB/2014/39, kojom se omogućuje da pristup informacijama, kada je riječ o anonimiziranim podatcima ili informacijama koje nisu povezane s politikom i nisu osjetljive, izravno odobri organizacijska jedinica u odgovarajućoj funkciji. Nije bila potrebna intervencija Izvršnog odbora radi rješavanja mogućih sukoba interesa.

U skladu s Odlukom ESB/2014/39 u nekoliko je slučajeva ipak bilo potrebno sudjelovanje Izvršnog odbora kako bi se omogućila razmjena neanonimiziranih informacija koje se odnose na pojedinačne banke ili procjena osjetljivih informacija. Pristup podatcima odobren je na temelju načela nužnog poznavanja nakon procjene obrazloženog zahtjeva, i to na ograničeno razdoblje, kako bi se u svakom trenutku tijekom tog razdoblja osiguralo ispunjavanje obveze nužnog poznavanja.

Kada je riječ o podatcima koji se odnose na utjecaj ruske invazije na Ukrajinu na bankarski sektor, Izvršni odbor aktivirao je odredbu o izvanrednoj situaciji iz članka 8. Odluke ESB/2014/39 u veljači 2022. Time je pod uvjetom strogog ispunjavanja zahtjeva nužnog poznavanja uklonjena potreba za zasebnim odobrenjem Izvršnog odbora za razmjenu povezanih informacija. U 2021. izuzeće je primijenjeno na nekoliko slučajeva razmjene bankovnih podataka prikupljenih u okolnostima pandemije bolesti COVID‑19. Kako je prethodno navedeno, pristup podatcima odobren je na temelju načela nužnog poznavanja nakon procjene obrazloženog zahtjeva, i to na ograničeno razdoblje, kako bi se u svakom trenutku tijekom tog razdoblja osiguralo ispunjavanje obveze nužnog poznavanja.

Odvajanje na razini odlučivanja nije izazvalo zabrinutost i nije bila potrebna intervencija Odbora za posredovanje.

5.9. Okvir izvješćivanja o podatcima

5.9.1. Kretanja unutar okvira za izvješćivanje o podatcima

ESB‑ova centralizirana platforma za dostavljanje podataka (CASPER) omogućuje vanjskim organizacijama sigurno dostavljanje strukturiranih podataka ESB‑u putem ESB‑ova portala za središnju identifikaciju. Podatci se automatski potvrđuju, a putem platforme može se raspravljati o rezultatima s odgovarajućim ESB‑ovim timovima. CASPER je 2022. imao 3100 unutarnjih i vanjskih korisnika, čime je učinjen važan korak u testiranju upotrebljivosti. ESB će i nadalje upotrebljavati CASPER za prikupljanje ad hoc nadzornih zahtjeva od banaka, čime će se zamijeniti manje učinkoviti postupci kao što su razmjena elektroničke pošte ili dijeljene mape.

U 2022. ESB i nacionalna nadležna tijela ostvarili su znatan napredak u provedbi mjera za daljnje usklađivanje zajedničkih praksa za prikupljanje nadzornih podataka služeći se „slijednim pristupom”.^[85] Tim se zahtjevima nastoji stvoriti minimalni skup zajedničkih standarda za usklađivanje pristupa koji se primjenjuju u europskom nadzoru banaka za prikupljanje, potvrđivanje i distribuciju nadzornih podataka te stvoriti jednake uvjete za nadzirane institucije.

Cilj je baze za prikupljanje podataka o cijelom SSM‑u^[86] utvrditi načine za smanjenje tereta izvješćivanja za banke uklanjanjem ponavljanja zahtjeva za podatke koje šalju nadzorna tijela. Baza podataka redovito se posuvremenjivala u 2022. i upotrebljavala se u tematskim provjerama racionalizacije izvještajnih zahtjeva, a prije pokretanja novih horizontalnih zahtjeva za značajne institucije.

ESB je 2022. proširio sadržaj svojih tromjesečnih statističkih podataka o nadzoru banaka koji se objavljuju u odjeljku o nadzornim podatcima na mrežnim stranicama o nadzoru banaka, pri čemu se novi pokazatelji kredita i predujmova koji podliježu umanjenju vrijednosti (faze) objavljuju od travnja 2022. Osim toga, ESB je od drugog tromjesečja 2022. počeo objavljivati omjer neto stabilnih izvora financiranja i udio neprihodonosnih kredita bez sredstava u središnjim bankama i ostalih depozita po viđenju. Vidljivost statističkih podataka znatno je poboljšana dodavanjem vizualnog banera na početnoj stranici mrežnih stranica ESB‑a o nadzoru banaka, čime se pruža brz uvid u ključne pokazatelje. ESB je prvi put objavio i informacije o pojedinačnim subjektima u sklopu trećeg stupa o obrascima za objavu kreditnog rizika odabranih drugih ugovornih strana. ESB je proveo usklađivanje između odabranih objava u sklopu trećeg stupa i regulatornog izvješćivanja, što je dovelo do znatnih poboljšanja u dosljednosti podataka.

5.9.2. Upravljanje informacijama

Sustav upravljanja informacijama SSM‑a (IMAS) integrirani je skup temeljnih IT sustava kojima se svakodnevno služe europska nadzorna tijela za bankarstvo i institucije koje nadziru. Skup obuhvaća procesne aplikacije za nadzorna tijela za obavljanje svakodnevnih zadaća (IMAS), uslugu izvješćivanja i analitike radi preuzimanja nadzornog izvješćivanja (IDRA) i rada s njime te internetsku aplikaciju za nadzirane banke za digitalno povezivanje s nadzornim tijelima podnošenjem zahtjeva i obavijesti putem internetskih obrazaca (portal IMAS). IMAS objedinjuje novorazvijene alate nadzorne tehnologije gdje je to relevantno i potrebno.

IMAS se u 2022. nastavio razvijati u skladu s promjenama u financijskom sustavu i njegovu regulatornom okviru te izmjenama metodologije i strategije SSM‑a. Nova kretanja u 2022. utjecala su na temeljne nadzorne postupke i obuhvaćala su: (1) nove postupke dodane sustavu IMAS kako bi se uzela u obzir posuvremenjena metodologija SREP‑a za 2022., (2) poboljšanja rezultata izvješćivanja koja su primila tijela nadležna za odlučivanje u SSM‑u, (3) novi modul za procjenu značajnosti i registar institucija, (4) prerađeni modul za bilježenje i praćenje nalaza nadzora i povezanih nadzornih mjera i (5) provedbu posebnih elemenata povezanih s procjenama sposobnosti i primjerenosti. Istodobno su provedene značajne tehničke promjene na temeljnoj infrastrukturi IMAS‑a kako bi se omogućila njegova integracija s drugim sustavima ESB‑a, kao što su aplikacije nadzornih tehnologija.

Tijekom 2022. portal IMAS obogaćen je novim nadzornim postupcima, odnosno podnošenjem zahtjeva za izdavanje novih odobrenja za rad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, odobrenjima i izuzećima financijskih holdinga za značajne nadzirane grupe te dobrovoljnim oduzimanjem odobrenja za rad kao i obavijestima o neznačajnim promjenama modela i obavijestima o modalitetima eksternalizacije. Dodatne promjene u postupcima koji se već obrađuju putem portala IMAS obuhvaćaju jedinstveni ulazni obrazac za zahtjeve za procjenu sposobnosti i primjerenosti te poboljšani ulazni obrazac za zahtjeve za izdavanje odobrenja za prekogranično poslovanje u skladu s posuvremenjenim smjernicama Europskoga nadzornog tijela za bankarstvo.

6. Izvješćivanje o proračunskoj potrošnji

6.1. Rashodi za 2022.

U uredbi o SSM‑u zahtijeva se da ESB izdvoji dostatna sredstva za učinkovito provođenje svojih nadzornih zadaća. Ta se sredstva financiraju iz naknade za nadzor koju plaćaju subjekti koji podliježu izravnom i neizravnom nadzoru ESB‑a.

Rashodi za nadzorne zadaće posebna su stavka u proračunu ESB‑a. Oni se sastoje od izravnih troškova funkcije nadzora banaka ESB‑a. Nadzorna funkcija oslanja se i na usluge zajedničkih služba u sklopu postojećih poslovnih područja ESB‑a za potporu.^[87]

Proračunske ovlasti ESB‑a povjerene su Upravnom vijeću. Upravno vijeće donosi godišnji proračun ESB‑a na prijedlog Izvršnog odbora i nakon savjetovanja s predsjednikom i potpredsjednikom Nadzornog odbora o pitanjima koja se odnose na nadzor banaka. Upravnom vijeću pomaže Odbor za proračun, koji se sastoji od članova iz svih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava i ESB‑a. Odbor za proračun pomaže Upravnom vijeću dajući ocjene izvješća ESB‑a o planiranju i praćenju proračuna.

Stvarni godišnji rashodi za nadzorne zadaće ESB‑a u 2022. iznosili su 593,8 mil. EUR, što je smanjenje za 4,9 % u odnosu na procjenu od 624,1 mil. EUR kako je objavljeno u ožujku 2022.

Rashodi za nadzorne zadaće u 2022. povećali su se za 2,8 % u usporedbi s 2021. kada su iznosili 577,5 mil. EUR. To je posljedica kontinuiranoga postupnog povratka na uobičajenije razine aktivnosti bankovnog nadzora, posebice u odnosu na izravni nadzor značajnih institucija, za koje se broj nadzora na licu mjesta vratio na razine prije pandemije (vidi odjeljak 1.3.2.). Povećanje troškova horizontalnih zadaća i specijaliziranih usluga može se pripisati kontinuiranom razvoju i poboljšanju informacijskih sustava namijenjenih nadzoru banaka. Više informacija o tim aktivnostima može se pronaći u odjeljku 5.9.

Tablica 9.

Trošak nadzornih zadaća ESB‑a prema funkcijama (2020. – 2022.)

(mil. EUR)

Razvrstavanje prikazano u Tablici 9. služi za utvrđivanje podjele godišnjih troškova koji se kroz godišnje naknade za nadzor naplaćuju od nadziranih subjekata na temelju njihova nadzornog statusa kao značajnih ili manje značajnih. Metodologija utvrđena u članku 8. uredbe o naknadama^[88] za podjelu godišnjih naknada za nadzor predviđa da se troškovi povezani s horizontalnim zadaćama i specijaliziranim uslugama raspoređuju razmjerno na temelju punog troška za nadzor značajnih institucija odnosno troškova nadgledanja nadzora manje značajnih institucija. Za svaku skupinu aktivnosti prikazani troškovi obuhvaćaju dio usluga koje pružaju poslovna područja ESB‑a za potporu.

U Tablici 10. prikazani su granularniji podatci o rashodima koji se temelje na provedenim aktivnostima, posebno o sljedećem:

• nadzor na daljinu i nadgledanje, u koje su uključeni troškovi ESB‑ova sudjelovanja u zajedničkim nadzornim timovima i nadgledanje nadzora manje značajnih banaka ili bankovnih grupa
• ESB‑ovo sudjelovanje u nadzorima na licu mjesta, uključujući prekogranične nadzore
• funkcije politike, savjetodavne i regulatorne funkcije, uključujući procjene značajnosti, odobrenja, suradnju s drugim agencijama, metodologiju i planiranje, osiguranje kvalitete nadzora, postupke provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija
• upravljanje krizama
• makrobonitetne zadaće, uključujući one povezane s testiranjem otpornosti na stres i nadzornim politikama
• statistika nadzora u vezi s okvirom za izvješćivanje o podatcima
• odlučivanje Nadzornog odbora, njegovo Tajništvo i pravne usluge.

Tablica 10.

Rashodi za nadzorne zadaće ESB‑a

(mil. EUR)

Rashodi za nadzore na licu mjesta povećali su se za gotovo 60 % u 2022. zbog povratka na uobičajenije aktivnosti na licu mjesta nakon ukidanja mjera zatvaranja, pri čemu se broj nadzora na licu mjesta vratio na razine prije pandemije. Kontinuiranim poboljšanjima IT sustava namijenjenih nadzoru banaka povećali su se troškovi u sklopu funkcije politike te savjetodavnoj i regulatornoj funkciji. U te je funkcije uključena i preraspodjela troškova povezanih s nadzornim tehnologijama (projekti nadzorne tehnologije) iz funkcije Nadzornog odbora, Tajništva i prava u vezi s nadzorom u 2022. Povećanja rashoda u sklopu bonitetnog nadzora djelomično su neutralizirana smanjenjem rashoda za makrobonitetne zadaće jer u 2022. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo nije provelo testiranje otpornosti na stres koje se provodi svake dvije godine.

Kao dopuna vlastitim ljudskim potencijalima ESB ima potrebe i za uslugama vanjskih savjetnika radi pružanja specijaliziranih stručnih znanja ili integriranih savjetodavnih usluga pod kvalificiranim unutarnjim vodstvom kako bi se riješilo pitanje povremenog manjka resursa. U 2022. ESB je na savjetodavne usluge u vezi s osnovnim nadzornim zadaćama potrošio ukupno 40,8 mil. EUR, što je za 2,0 mil. EUR više nego u 2021. Ti rashodi uključivali su 13,2 mil. EUR potrošenih za razvoj IT sustava, 7,0 mil. EUR za sveobuhvatne procjene i 20,0 mil. EUR za provedbu zadaća nadzora na licu mjesta, uključujući prekogranične nadzore. Više informacija o tim aktivnostima može se pronaći u poglavlju 1. Osim toga, troškovi savjetovanja u iznosu od 10,4 mil. EUR izravno su raspoređeni u nadzor banaka. Ti su troškovi povezani s područjima koja su podrška funkciji nadzora banaka i ponajprije su se odnosili na tekuće i razvojno održavanje IT sustava.

U 2022. došlo je do znatnog povećanja rashoda za službena putovanja koja su se odnosila na aktivnosti nadzora za značajne institucije i manje značajne institucije, pri čemu su rashodi dosegnuli 6,8 mil. EUR, što je povećanje u odnosu na 0,3 mil. EUR u 2021. To je posljedica povratka na uobičajenije razine nadzornih aktivnosti na licu mjesta.

Podjela troškova na rashode koji se mogu izravno povezati s nadzorom banaka ESB‑a i rashode za zajedničke usluge bila je uglavnom slična prethodnoj godini (Grafikon 25.).

Grafikon 25.

Trošak nadzornih zadaća ESB‑a prema kategorijama

(mil. EUR)

Izravno povezani rashodi sastoje se od troškova zaposlenika u temeljnom nadzoru, nadzornih inicijativa (uključujući troškove povezane sa sveobuhvatnim procjenama), ostalih poslovnih izdataka kao što su službena putovanja i stručno usavršavanje, posebnih informacijskih tehnologija kao što su sustavi IMAS i STAR (engl. Stress Test Account Reporting) te povezanih projekata i nadzorne tehnologije.

Kategorija zajedničkih služba obuhvaća usluge kojima se koriste i funkcija središnjeg bankarstva i funkcija nadzora banaka, raspoređene na sljedeći način: usluge povezane s poslovnim i drugim prostorom, ljudskim potencijalima, informacijskom tehnologijom, pravnim, revizijskim i općim poslovima, odnosima s javnošću i prevođenjem te ostale usluge. Trošak tih zajedničkih služba dijeli se na svaku funkciju mehanizmom raspodjele troškova, u kojemu se primjenjuju standardni parametri kao što su ekvivalenti punoga radnog vremena, uredski prostor i opseg zahtjeva za prevođenje. Budući da se ESB opredijelio za strogu provedbu unaprjeđenja učinkovitosti, redovito poboljšava i parametre za raspodjelu troškova.

Ukupni stvarni rashodi u 2022. iznosili su 593,8 mil. EUR. Izravno povezani rashodi iznosili su 351,4 mil. EUR ili 59,2 % stvarnih rashoda, a zajedničke usluge iznosile su 242,4 mil. EUR ili 40,8 % stvarnih rashoda (što je uglavnom slično 2021., kada su iznosili 58,5 % odnosno 41,5 %).

Amortizacija sustava IMAS i STAR pridonijela je povećanju rashoda za izravno povezane informacijske tehnologije i povezane projekte, koji su iznosili 22,9 mil. EUR u 2022. Izravno povezani rashodi za nadzorne tehnologije iznosili su 20,8 mil. EUR. Povećanje ostalih operativnih rashoda odražava troškove koji proizlaze iz postupnog povratka na uobičajenije razine nadzornih aktivnosti na licu mjesta.

U 2022. rashodi za zajedničke usluge malo su porasli u usporedbi s 2021., za 2,8 mil. EUR. Povećanje je vidljivo u većini kategorija troškova, što je također uglavnom posljedica povratka na uobičajenije razine aktivnosti.

6.2. Izgledi u vezi s naknadama za nadzor banaka u 2023.

Uzimajući u obzir prošlu i očekivanu potrošnju planiranih rashoda, ESB je nastavio svoj konzervativan pristup procjenjivanju rashoda za 2023. te je procijenjena naknada za nadzor za 2023. iznosila 649,0 mil. EUR. ESB‑ova gornja granica rashoda za nadzorne zadaće u 2023. iznosi 705,6 mil. EUR. Tom se procjenom uzima u obzir očekivani kontinuirani povratak na uobičajenije razine aktivnosti, uvođenje novih IT usluga povezanih s kontinuiranim ulaganjima u projekte nadzorne tehnologije te internalizacija troškova savjetovanja u vezi s nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela, koji su neutralizirani smanjenjem rashoda za savjetovanje.

U skladu s preuzetom obvezom troškovne stabilnosti cijele organizacije do 2023., ESB predviđa stabilizaciju u planiranim rashodima za svoje postojeće zadaće. Međutim, i nadalje će ostati fleksibilan u odgovoru na neočekivane vanjske činitelje. Uvedene su mjere kojima se osigurava da ESB ostane unutar cilja stabilizacije, uzimajući u obzir i utjecaj inflacije.

Tablica 11.

Procijenjeni trošak nadzora banaka ESB‑a u 2023. po funkcijama

(mil. EUR)

Godišnja naknada za nadzor za 2023. koja će se naplatiti u 2024. bit će poznata na kraju razdoblja za koje se plaća naknada i izračunat će se na temelju stvarnih rashoda za cijelu godinu usklađenih za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili su im naplaćeni za prethodno razdoblje, kamate zbog zakašnjelog plaćanja i nenaplative naknade. Procjenjuje se da će u 2023. omjer ukupnog iznosa koji će se naplatiti svakoj kategoriji biti 95,3 % za značajne i 4,7 % za manje značajne institucije.

Tablica 12.

Procjena rashoda povezanih s nadzornim zadaćama ESB‑a u 2023.

(mil. EUR)

6.3. Okvir za naknade u 2022.

Pravni okvir u sklopu kojeg ESB ubire godišnju naknadu za nadzor na ime rashoda nastalih u obavljanju nadzornih zadaća uz uredbu o SSM‑u čini uredba o naknadama. Uredbom o naknadama i s njom povezanom odlukom^[89] utvrđuju se načini: (1) određivanja ukupnog iznosa godišnje naknade za nadzor, (2) izračuna iznosa koji će plaćati svaka nadzirana institucija i (3) naplate godišnje naknade za nadzor.

6.3.1. Ukupan iznos koji će se naplatiti za 2022. kao razdoblje naknade

Godišnja naknada za nadzor koja se ubire za 2022. kao razdoblje za koje se plaća naknada iznosi 593,7 mil. EUR. Taj se iznos gotovo u potpunosti temelji na stvarnim godišnjim troškovima za 2022. godinu koji iznose 593,8 mil. EUR, usklađeno za 37 690 EUR za (neto) iznose vraćene pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada i 133 955 EUR za primljene kamate zbog zakašnjelog plaćanja, što odgovara ukupnom usklađenju od 96 265 EUR.

Godišnja naknada za nadzor može se uskladiti i za otpisane iznose koji nisu bili naplativi. U 2022. takva usklađivanja nisu bila potrebna.

Iznos koji se naplaćuje u obliku godišnjih naknada za nadzor dijeli se na dva dijela. Ta podjela povezana je sa statusom nadziranih subjekata (značajni ili manje značajni subjekti), što podrazumijeva različite stupnjeve nadzorne kontrole ESB‑a kojima podliježu. Rashodi se raspoređuju u kategorije institucija na temelju metodologije kojom se omogućuju stalna poboljšanja i pravodobna usklađivanja, čime se osigurava da se raspodjela tijekom vremena kontinuirano poboljšava.

U 2022. ukupan iznos koji će se naplatiti značajnim institucijama iznosi 566,7 mil. EUR, a za manje značajne institucije iznosi 27,0 mil. EUR, što čini 95,5 % odnosno 4,5 % ukupnih troškova nadzora banaka.

Tablica 13.

Ukupni prihodi od zadaća povezanih s nadzorom banaka

(mil. EUR)

6.3.2. Pojedinačne naknade za nadzor

Naknade za pojedinačne banke izračunavaju se prema važnosti banke i njezinu profilu rizika na temelju godišnjih faktora naknade nadziranih banaka. Za većinu je banaka referentni datum za podatke 31. prosinca prethodne godine. Za banke koje se odnedavno nadziru na najvišoj razini konsolidacije u razdoblju za koje se plaća naknada ESB uzima u obzir iznos ukupne imovine i ukupan iznos izloženosti riziku za koje je banka dostavila podatke na referentni datum koji je najbliži 31. prosinca i tim se podatcima služi za izračun promjenjivoga sastavnog dijela naknade za sve mjesece za koje obveznik naknade plaća naknadu za nadzor.^[90] Naknada za nadzor izračunata za svaku banku naplaćuje se u godišnjem iznosu.

Slika 3.

Promjenjivi sastavni dio naknade određen na temelju važnosti banke i profila rizika

Naknada za nadzor određuje se na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica koje sudjeluju u jedinstvenom nadzornom mehanizmu. Sastoji se od promjenjivoga sastavnog dijela naknade i minimalnoga sastavnog dijela naknade. Taj drugi dio naknade primjenjuje se jednako na sve banke i temelji se na 10 % ukupnog iznosa koji se naplaćuje. Minimalni sastavni dio naknade prepolovljen je za značajne banke najmanje veličine, čija ukupna imovina iznosi 10 mlrd. EUR ili manje, i za manje značajne banke manje veličine, čija ukupna imovina iznosi 1 mlrd. EUR ili manje.

U skladu s člankom 7. uredbe o naknadama izmjena odgovarajuće naknade za nadzor potrebna je zbog sljedećih promjena položaja pojedine banke: (1) promjena nadzornog statusa nadziranog subjekta, odnosno značajni subjekt postao je manje značajan ili obratno, (2) nov nadzirani subjekt dobio je odobrenje za rad ili (3) oduzeto je postojeće odobrenje za rad. Prelazak na izdavanje računa ex post znači da je većina promjena povezanih s člankom 7. do kojih dolazi unutar godine uključena u standardne obračune naknada. Stoga su nove odluke ESB‑a o naknadama za nadzor u 2022. iznosile samo 37 690 EUR i uključuju se u godišnje naknade za nadzor za koje će računi biti izdani za 2022. kao razdoblje za koje se plaća naknada.

Više informacija o naknadama za nadzor dostupno je na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Te se stranice redovito posuvremenjuju korisnim i praktičnim informacijama i objavljuju se na svim službenim jezicima EU‑a.

6.4. Ostali prihodi povezani sa zadaćama nadzora banaka

ESB nadziranim subjektima može izreći administrativne kazne zbog nepostupanja u skladu s mjerodavnim bankovnim pravom EU‑a za bonitetne zahtjeve (uključujući nadzorne odluke ESB‑a). Prihodi te vrste ne uzimaju se u obzir pri izračunu godišnjih naknada za nadzor, jednako kao ni iznosi kazna koji se vraćaju u slučaju promjene ili poništenja prethodnih odluka o sankcijama. Umjesto toga, ti se iznosi evidentiraju u računu dobiti i gubitka ESB‑a. Prihodi od kazna izrečenih nadziranim subjektima u 2022. iznosili su 12,2 mil. EUR.

7. Pravni instrumenti koje je donio ESB

Među pravnim instrumentima koje je donio ESB jesu uredbe, odluke, smjernice, preporuke i naputci nacionalnim nadležnim tijelima (spomenuti u članku 9. stavku 1. točki 3. uredbe o SSM‑u i članku 22. okvirne uredbe o SSM‑u). U ovom odjeljku navedeni su pravni instrumenti povezani s nadzorom banaka koje je ESB donio u 2022. te objavio u Službenom listu Europske unije i na EUR‑Lexu. Obuhvaćeni su pravni instrumenti doneseni u skladu s člankom 4. stavkom 3. uredbe o SSM‑u i drugi važni pravni instrumenti.

7.1. Uredbe ESB‑a

ESB/2022/14
Uredba (EU) 2022/504 Europske središnje banke od 25. ožujka 2022. o izmjeni Uredbe (EU) 2016/445 o uporabi mogućnosti i diskrecijskih prava koja su dostupna prema pravu Unije (ESB/2016/4) (ESB/2022/14) (SL L 102, 30.3.2022., str. 11.)

7.2. Pravni instrumenti ESB‑a osim uredaba

ESB/2022/2
Odluka (EU) 2022/134 Europske središnje banke od 19. siječnja 2022. o utvrđivanju zajedničkih pravila o prijenosu nadzornih informacija od strane Europske središnje banke tijelima u svrhu provođenja zadaća koje se ESB‑u dodjeljuju Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013 (ESB/2022/2) (SL L 20, 31.1.2022., str. 275.)

ESB/2022/6
Odluka (EU) 2022/368 Europske središnje banke od 18. veljače 2022. o izmjeni Odluke (EU) 2015/2218 o postupku otklanjanja pretpostavke o značajnom utjecaju zaposlenika na profil rizičnosti nadzirane kreditne institucije (ESB/2022/6) (SL L 69, 4.3.2022., str. 117.)

ESB/2022/7
Odluka (EU) 2022/514 Europske središnje banke od 1. ožujka 2022. o ukupnom iznosu godišnjih naknada za nadzor za 2021. (ESB/2022/7) (SL L 103, 31.3.2022., str. 14.)

ESB/2022/12
Smjernica (EU) 2022/508 Europske središnje banke od 25. ožujka 2022. o izmjeni Smjernice (EU) 2017/697 Europske središnje banke o uporabi mogućnosti i diskrecijskih prava koja su dostupna prema pravu Unije od strane nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na manje značajne institucije (ESB/2017/9) (ESB/2022/12) (SL L 102, 30.3.2022., str. 34.)

ECB/2022/13
Preporuka Europske središnje banke od 25. ožujka 2022. o izmjeni Preporuke ESB/2017/10 o zajedničkim specifikacijama za uporabu nekih mogućnosti i diskrecijskih prava koja su dostupna prema pravu Unije od strane nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na manje značajne institucije (ESB/2022/13) (SL C 142, 30.3.2022., str. 1.)

ESB/2022/33
Odluka (EU) 2022/1981 Europske središnje banke od 10. listopada 2022. o korištenju usluga Europskog sustava središnjih banaka od strane nadležnih tijela (ESB/2022/33) (SL L 272, 20.10.2022., str. 22.)

ESB/2022/34
Odluka (EU) 2022/1982 Europske središnje banke od 10. listopada 2022. o korištenju usluga Europskog sustava središnjih banaka od strane nadležnih tijela i tijela koja surađuju te o izmjeni Odluke ESB/2013/1 (ESB/2022/34) (SL L 272, 20.10.2022., str. 29.)