Nadzor i nadgledanje nadzora manje značajnih institucija
Manje značajne institucije male su banke ili banke srednje veličine koje izravno nadziru njihova nacionalna nadležna tijela, a nadzor nadgleda ESB.
U nastavku su odgovori na neka od najčešćih pitanja o nadzoru manje značajnih institucija i nadgledanju tog nadzora, kojima vam želimo približiti tu temu.
Izvješće o nadzoru i nadgledanju nadzora manje značajnih institucija sadržava kratak prikaz organizacije nadzora i nadgledanja nadzora manje značajnih institucija, aktivnosti koje provode ESB i nacionalna nadležna tijela te strukture sektora manje značajnih institucija u Europi te rizika u tom sektoru.
Izvješće o nadzoru manje značajnih institucija za 2022.Kako se utvrđuje značajnost banke?
Svi nadzirani subjekti automatski se svrstavaju u manje značajne.
Postaju značajni, te time predmet izravnog nadzora ESB‑a, samo ako zadovoljavaju barem jedan od kriterija iz uredbe o jedinstvenom nadzornom mehanizmu (engl. Single Supervisory Mechanism, SSM). U nastavku su poveznice na informacije o tim kriterijima.
Tko nadzire manje značajne institucije?
Manje značajne institucije izravno nadziru njihova nacionalna nadležna tijela a neizravno ESB, koji izravno nadzire značajne institucije.
Zanima li vas je li banka svrstana u manje značajne ili značajne institucije, odnosno koje tijelo je nadzire, pogledajte ESB‑ov popis nadziranih subjekata. ESB preispituje značajnost svake banke barem jednom godišnje.
Kako načelo razmjernosti utječe na nadzor?
Primjenom načela razmjernosti postiže se usklađenost nadzornih očekivanja i zahtjeva s veličinom, sistemskom važnošću i profilom rizičnosti nadziranih banaka te djelotvorna raspodjela nadzornih resursa.
Načelo razmjernosti primjenjuje se u nadzoru i nadgledanju nadzora u sklopu SSM‑a na više načina. Učinkovita razmjernost postiže se u prvom redu sustavom razvrstavanja, iz kojeg proizlazi razmjernost pristupa u nadzornom izvješćivanju i nadzornim očekivanjima (na primjer u vezi s pravilima upravljanja i postupcima odobrenja) te u intenzivnosti i opsegu svakodnevnih nadzornih aktivnosti i procjena. U ESB‑ovu sustavu razvrstavanja pravi se razlika između manje značajnih institucija s velikim utjecajem i visokorizičnih manje značajnih institucija, pri čemu se potonja vrsta rabi samo interno za određivanje intenzivnosti nadzora. Za razmjernost su ključni i kriteriji za male i jednostavne institucije utvrđeni uredbom o kapitalnim zahtjevima (engl. Capital Requirements Regulation, CRR).
Što su male i jednostavne institucije?
Uredbom o kapitalnim zahtjevima II uveden je pojam male i jednostavne institucije.
Da bi se smatrala malom i jednostavnom, institucija mora ispuniti devet kriterija iz odgovarajućeg članka CRR‑a (članak 4. stavak 1. točka (145)).
Banke same utvrđuju jesu li male i jednostavne institucije i u načelu bi to trebale kontinuirano činiti. Od manje značajnih institucija očekuje se da obavijeste svoja nacionalna nadležna tijela kada im se promijeni status, odnosno kada ispune kriterije za malu i jednostavnu instituciju iz CRR‑a ili kada te kriterije prestanu ispunjavati. No to ne sprječava nacionalna nadležna tijela da, u skladu s odgovarajućim kriterijima iz CRR‑a, utvrde trebaju li se banke koje nadziru smatrati malim i jednostavnim institucijama te o ishodu obavijeste te banke.
Što je potrebno za dobivanje odobrenja za rad?
ESB je odgovoran za izdavanje odobrenja za rad svim bankama, i značajnim i manje značajnim institucijama, u jedinstvenom nadzornom mehanizmu u suradnji s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima.
Više o odobrenjimaMora li moja banka plaćati naknade za nadzor?
Sve banke koje ESB izravno ili neizravno nadzire moraju plaćati godišnje naknade za nadzor, koje se izračunavaju na temelju važnosti i profila rizičnosti banke.
Sve o naknadama za nadzor