Česta pitanja o budućnosti SREP‑a

Zašto smo preispitivali SREP?

Naši nadzorni postupci pokazali su se uspješnima. Međutim, okružje u kojem radimo mijenja se pod utjecajem strukturnih promjena, vanjskih šokova i novih rizika koji pridonose velikoj neizvjesnosti. Kako bismo i dalje ispunjavali zadaću održavanja sigurnosti europskih banaka, preispitali smo postupak nadzorne provjere i ocjene (engl. Supervisory Review and Evaluation Process, SREP) jer želimo da i dalje bude primjeren svrsi i da naši nadzorni postupci budu još uspješniji i učinkovitiji. Stoga smo uzeli u obzir preporuke o pojednostavnjenju SREP‑a iznesene u izvješću stručne skupine za preispitivanje SREP‑a i izvješću Europskog revizorskog suda.

Što smo željeli postići preispitivanjem SREP‑a?

Radnje koje će se poduzimati na temelju preispitivanja omogućit će jednostavnije i fleksibilnije nadzorne postupke te kraće trajanje SREP‑a. Njihov je cilj, među ostalim, promicanje i očuvanje nadzorne kulture koja je usmjerenija na ključne rizike i potiče kvalitativnu prosudbu prilagođenu pojedinačnim bankama te odlučno i pravodobno poduzimanje mjera kada je to potrebno. Naposljetku, zahvaljujući tim promjenama moći ćemo jasnije komunicirati s bankama koje nadziremo i naš će rad biti učinkovitiji, transparentniji i predvidljiviji.

Kako mijenjamo SREP?

• Sveobuhvatno planiranje. Nadzorni prioriteti koje svake godine određuje Nadzorni odbor u sve većoj će se mjeri uzimati u obzir u našim nadzornim aktivnostima te će s njima biti sve bolje povezani. Zahvaljujući tomu nadzorna tijela lakše će planirati svoje aktivnosti tijekom godine, uzimajući u obzir vanjsko okružje i rizike za pojedinačne banke.
• Višegodišnja procjena. S obzirom na pozitivno iskustvo s prvom provedbom višegodišnje procjene u ciklusima SREP‑a za 2023. i 2024., taj ćemo pristup SREP‑u i ubuduće u cijelosti primjenjivati. Nastavit ćemo sveobuhvatno procjenjivati rizike banaka, ali naši će se timovi svake godine usredotočiti na nekoliko prioritetnih modula a preostale će procijeniti kasnije u skladu s okvirom za toleranciju rizika.
• Fleksibilni sustav procjene rizika. Određene procjene rizika koje nisu povezane s objavom godišnjih financijskih izvještaja u ožujku, uključujući procjene poslovnih modela, unutarnjeg upravljanja i drugih kvalitativnih pitanja, mogu se provoditi fleksibilnije tijekom godine, u skladu s odlukom zajedničkog nadzornog tima. Time će se omogućiti učinkovitije provođenje kvantitativnih procjena i smanjiti trajanje cjelokupnog postupka.
• Proporcionalnost. To je načelo ugrađeno u nadzor banaka ESB‑a i sve će se više primjenjivati u cjelokupnom SREP‑u. Primjerice, pojednostavnit ćemo interno izvješćivanje za banke manje veličine.
• Nadzorne metodologije. Naša metodologija ima čvrste temelje. U budućim preispitivanjima nastojat ćemo se usredotočiti na rizike u nastajanju i aktivnosti u svrhu pojednostavnjenja. Primjerice, trenutačno revidiramo metodologiju za utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa kako bi bila jednostavnija i transparentnija.
• IT i analitički alati. Nastavit ćemo se služiti nadzornim tehnologijama kako bismo, uz podršku najnovijih dostupnih inovacija, preobrazili i optimizirali postupke.
• Jasne i sažete odluke. Skratit ćemo odluke o SREP‑u tako što ćemo se usredotočiti na glavne razloge za zabrinutost nadzornih tijela, predstaviti očekivanja i prema potrebi uključiti provedive mjere. Na taj način smanjit ćemo i trajanje SREP‑a jer će biti potrebno manje vremena za izradu nacrta, pravnu ocjenu i prevođenje.

Hoće li se promijeniti način izračuna kapitalnih zahtjeva? Kada će promjene nastupiti?

Želimo da postupak utvrđivanja kapitalnih zahtjeva bude učinkovitiji. U zahtjevu u sklopu drugog stupa, koji će i dalje biti zasnovan na SREP‑u, uzimat će se u obzir cjeloviti uvid nadzornog tijela u profil rizičnosti banke. Revidirana metodologija za utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa podvrgnut će se početnoj fazi testiranja a početak njezine primjene predviđen je za 2026. Dionici i predstavnici bankarskog sektora bit će pravodobno obaviješteni o mogućim promjenama.

Koji su koraci već poduzeti?

Već smo poduzeli korake kako bismo poboljšali nadzorne postupke, i to određivanjem prioriteta. Primjerice, u 2023. uveli smo novi okvir za toleranciju rizika i započeli s provedbom višegodišnje procjene za SREP. Od početka djelovanja europskog nadzora banaka u 2014. sve se više služimo najboljim primjerima iz prakse i studijama slučaja. U 2021. počeli smo bankama slati popratni dopis uz odluku na temelju SREP‑a kako bismo im transparentnije iznijeli razloge za zabrinutost nadzornih tijela. Nadalje, pojednostavnili smo provedbu usporednih analiza te poboljšali obradu i analizu podataka automatizacijom koraka koji se ponavljaju.

Što slijedi?

Promjene SREP‑a uvodit ćemo postupno u ciklusu za 2025., koji završava u listopadu, i u ciklusu za 2026., koji završava u rujnu, u skladu s postupnim revizijama koje su planirane za sljedeće dvije godine. Na primjer, višegodišnja procjena, fleksibilni sustav procjene rizika i kraće odluke na temelju SREP‑a uvest će se u ciklusu SREP‑a za 2025. a nova metodologija za utvrđivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa počet će se primjenjivati u ciklusu za 2026.

Tim postupnim pristupom omogućit će se uvođenje promjena u skladu s vremenskim rasporedom predviđenim za druge povezane postupke te uključenost svih odgovarajućih dionika. Osim što ćemo pratiti napredak, Nadzorni odbor razmatrat će kretanja i primijeniti spoznaje stečene u provedbi spomenutih mjera.