Menu

Uvodna riječ predsjednice ESB‑a Christine Lagarde

Godinu 2020. obilježila je pandemija bolesti COVID‑19 i snažna kontrakcija gospodarske aktivnosti koja je uslijedila. ESB, europski nadzor banaka i nacionalne vlade zajedno su radili kako bi usklađeno odgovorili na krizu i pružili dosad nezabilježenu razinu potpore koja ljudima, poduzećima i gospodarstvu omogućuje da održe svoje poslovanje u ovim teškim vremenima.

Trenutačna kriza pokazala je prednosti koje pružaju jedinstvena europska pravila i jedinstveno nadzorno tijelo za bankovnu uniju. Primjenom višeg zajedničkog nadzornog standarda na cijeli bankovni sustav nadzor banaka ESB‑a pobrinuo se da banke mogu lakše podnijeti ozbiljne šokove kao što je ovaj. U vezi s tim, drago mi je što sam prošle godine Bugarskoj i Hrvatskoj poželjela dobrodošlicu u bankovnu uniju. Radujem se što ću vidjeti kako uživaju prednosti koje usklađena pravila i u konačnici jedinstvena valuta mogu imati za financijsku stabilnost, otpornost i gospodarski rast.

Europske su banke na početku ove krize imale dobre zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti kao i snažnu operativnu sposobnost. I dosad su se pokazale vrlo otpornima. Mogle su podnijeti gubitke, održati ponudu kredita u velikoj mjeri stabilnom i pritom spriječiti veliko povećanje nastanka statusa neispunjavanja obveza kućanstava i poduzeća.

Međutim, kad mjere potpore počnu istjecati u različitim državama članicama, vjerojatno će se pojaviti nove ranjivosti jer postaje vidljiv porast zaduženosti gospodarstva. Zbog toga će banke biti izloženije kreditnim rizicima, koji bi mogli, uz moguće usklađivanje s tržišnim vrijednostima, negativno utjecati na njihove kapitalne pozicije.

Istodobno će ova kriza produbiti strukturne probleme koji su posljednjih godina smanjili učinkovitost europskog bankarskog sektora. Dobit europskih banaka već je dugo vremena mala i vjerojatno će takva i ostati u 2021., a gubitci po kreditima će porasti. Zbog toga, kao i zbog trenutačnog viška kapaciteta u bankovnom sustavu, banke će morati nastaviti jačati svoje upravljanje, poboljšavati troškovnu učinkovitost i diversificirati svoje izvore prihoda kako bi bolje podupirale gospodarski oporavak.

Konačno, moramo i dalje biti okrenuti prema budućnosti. U 2020. objavili smo ESB‑ov Vodič o klimatskim i okolišnim rizicima za banke i tako postali predvodnici u rješavanju pitanja rizika povezanog s klimatskim promjenama na globalnoj razini. Osim toga, pandemija je potaknula odlučno zalaganje za digitalizaciju. U tom će kontekstu praćenje kretanja na području rizika za kibersigurnost i IT rizika morati biti prioritet.

Naposljetku, moramo dovršiti bankovnu uniju. Jačanje zajedničkih europskih pristupa kad god je to moguće pokazalo se učinkovitim u odgovaranju na izazove u 2020. i imat će ključnu ulogu u stvaranju održivog oporavka u sljedećim godinama.


Uvodni razgovor s predsjednikom Nadzornog odbora ESB‑a Andreom Enrijom

Godina 2020. bila je različita od svih godina dosad. Po čemu ćemo je, prema Vašem mišljenju, najviše pamtiti?

Bila je to iznimna i vrlo izazovna godina. Osim što smo se suočili s dosad nezabilježenim gospodarskim šokom prouzročenim pandemijom, iznenada smo se, kao i svi u Europi, povukli u svoje domove, a s kolegama smo mogli kontaktirati samo virtualno. Mnogi od nas imali su rođaka, prijatelja ili kolegu koji su imali koronavirus (bolest COVID‑19). Nažalost, za vrijeme pandemije smo i izgubili kolege.

No unatoč poteškoćama, svi smo odgovorili na izazov. Radili smo zajedno kako bismo ponudili brz europski odgovor na nastalu krizu. Prve naše odluke objavili smo 12. ožujka 2020., samo tri dana nakon prvih nacionalnih mjera blokade u Europi.

Iznimno me se dojmio osjećaj svrhe koji smo svi imali i koji nas je poticao u radu. Bio je prisutan na svim razinama: u Nadzornom odboru ESB‑a, unutar odjela i u različitim odjelima, u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima i u zajedničkim nadzornim timovima i šire. Ova izazovna godina podsjetila nas je koliko je važna naša uloga i kako je veliko zadovoljstvo raditi zajedno za dobrobit svih kako bi se očuvala financijska stabilnost u razdoblju povećane neizvjesnosti i velike tjeskobe.

Kako je točno europski nadzor banaka dao svoj doprinos globalnom odgovoru na pandemiju?

Naš je neposredni cilj bio omogućiti bankama da mogu i dalje pružati financijsku potporu održivim kućanstvima, malim poduzećima i trgovačkim društvima kako bi se izbjegao drugi krug učinaka kreditne krize. Zbog toga smo morali prilično brzo preusmjeriti svoj nadzor: bankama smo pružili privremenu kapitalnu i operativnu potporu koja im omogućuje više prostora za djelovanje kako bi mogle nastaviti odobravati kredite kućanstvima, malim poduzećima i trgovačkim društvima i apsorbirati gubitke nastale zbog jedne od najgorih recesija u povijesti.

Te mjere potpore shvaćene su kao da želite biti manje strogi. Slažete li se s takvim razmišljanjem?

Mjere potpore ni na koji način nisu u suprotnosti s našom zadaćom provođenja strogog nadzora banaka visoke kvalitete. Nakon krize u razdoblju od 2008. do 2009. uložili smo velike napore kako bismo osigurali da banke u dobrim vremenima jačaju svoje zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti koje će zatim moći iskoristiti u lošim vremenima. S pojavom krize uzrokovane koronavirusom ta su loša vremena stigla. Stoga su naše mjere bile u skladu s navedenim i u duhu financijskih reformi donesenih nakon velike financijske krize.

Nadalje, u svakom smo trenutku zadržali čvrstu nadzornu kontrolu tako što smo od banaka tražili da pravilno mjere rizike i upravljaju njima te smo stalno provjeravali njihove procjene kako bismo zajamčili razinu razboritosti koja odgovara povećanoj nesigurnosti nastaloj zbog pandemije.

A kako se u to uklapa pragmatičan pristup SREP‑u?

Kao nadzorno tijelo moramo biti agilni. Moramo se prilagođavati situaciji i podešavati naše mjere kako bi bile učinkovitije. Pridržavali smo se Smjernica Europskog nadzornog tijela za bankarstvo, no i odlučili u 2020. usmjeriti postupak nadzorne provjere i ocjene (SREP) na način na koji su se banke nosile s poteškoćama i rizicima za kapital i likvidnost koji su proizišli iz krize. Istodobno smo zadržali zahtjeve u sklopu drugog stupa i upute u sklopu drugog stupa nepromijenjenima i odlučili da nećemo posuvremenjivati ocjene na temelju SREP‑a osim u slučajevima kada su promjene bile opravdane iznimnim okolnostima koje utječu na pojedinačne banke. O pitanjima povezanima s nazdorom koja su izazivala našu zabrinutost uglavnom smo priopćavali u obliku kvalitativnih preporuka te smo primijenili ciljani pristup prikupljanju informacija za postupke procjene adekvatnosti internog kapitala i interne likvidnosti. Da smo proveli SREP kao i prethodnih godina, koristeći se informacijama koje bi bile zastarjele i retrospektivne, ne bismo bili ispunili svoju nadzornu svrhu u iznimnom okružju nastalom zbog pandemije bolesti COVID‑19.

Kako je kriza uzrokovana koronavirusom utjecala na europske banke?

Na početku krize izazvane pandemijom banke su bile u mnogo boljem položaju nego na početku prethodne krize. Kako se kriza produbljivala, neke su banke bile preplavljene vrlo velikim brojem kreditnih zahtjeva, posebno nakon što su uvedeni programi državne pomoći za kredite s državnim jamstvom i moratoriji na otplatu kredita. No te su se banke uspjele brzo prilagoditi i pomoći u omogućavanju neometanog toka kredita poduzećima i kućanstvima. Kreditiranje poduzeća i kućanstava nastavilo je rasti u 2020. unatoč zabilježenom usporavanju u trećem tromjesečju. U odnosu na ono što se događalo tijekom velike financijske krize, banke su izvijestile o znatno umjerenijem pooštravanju standarda odobravanja kredita nakon prvog vala pandemije.

U drugom tromjesečju 2020. analizirali smo moguće ranjivosti našeg bankarskog sektora prema različitim scenarijima. Utvrdili smo da bi prema središnjem scenariju kojim se predviđa vrlo velika recesija, s padom BDP‑a u europodručju od 8,7 % u 2020. nakon kojeg slijedi prilično snažan oporavak u 2021. i 2022., bankarski sektor mogao podnijeti učinke šoka za svoju kvalitetu imovine i kapitala.

Koji se rizik pokazao kao najvažniji za banke tijekom pandemije?

Kriza uzrokovana koronavirusom utjecala je na povećanje rizika od daljnjeg rasta neprihodonosnih kredita zbog pogoršanja kvalitete imovine u bilancama banaka. Visoka agregatna razina neprihodonosnih kredita u europodručju već je bila predmet zabrinutosti nadzornika na početku 2020., što znači prije izbijanja krize uzrokovane koronavirusom, a sada postoji dodatni rizik od nastanka ozbiljnih učinaka litice kada mjere javne potpore počnu istjecati.

Kako nadzor banaka ESB‑a planira odgovoriti na taj rizik?

Na početku krize bankama smo najavili da ćemo u nekoliko područja fleksibilno provoditi ESB‑ove Upute bankama o neprihodonosnim kreditima kako bismo im pomogli da se nose s učinkom pada gospodarske aktivnosti. Bankama s visokim razinama neprihodonosnih kredita također smo produljili rok za podnošenje strategija za smanjenje neprihodonosnih kredita do ožujka 2021.

Istodobno smo nastojali utvrditi kvalitetu imovine banaka i zajamčiti da one proaktivno rješavaju pitanja neprihodonosnih kredita koji nastaju. Banke moraju uvesti stroge strategije praćenja pogoršanja kredita i upravljanja njima tako da mogu utvrditi rizike u ranoj fazi te aktivno upravljati izloženostima i klijentima u poteškoćama. Nastavit ćemo pozorno pratiti koliko su banke uspješne u provedbi takvih strategija tijekom krize i dalje ćemo surađivati s bankama kako bismo pronašli načine za brzo rješavanje problema povezanih s imovinom umanjene vrijednosti u bankama.

Koji su se još bankovni rizici pojavili tijekom krize?

Kada je izbila kriza, europski bankarski sektor već je patio od strukturne neučinkovitosti. Europski nadzor banaka već je bio utvrdio da prije svega treba rješavati pitanja niske profitabilnosti i niske troškovne učinkovitosti te zabrinutost glede održivosti poslovnih modela banaka. Kriza je dodatno naglasila te slabosti i žurnu potrebu njihova rješavanja.

Prošle godine izjavili ste da se pitanje niske profitabilnosti može, među ostalim, riješiti konsolidacijom. Je li na tom području postignut napredak?

Da, postignut je i mislim da ESB i banke poduzimaju korake u pravom smjeru.

Prošle godine proveli smo javno savjetovanje o vodiču o nadzornom pristupu konsolidaciji u bankarskom sektoru. Konačnom verzijom tog vodiča, koja je objavljena početkom 2021., pojašnjava se naš pristup i potvrđuje da podupiremo dobro osmišljene i dobro provedena poslovna spajanja.

Također smo primijetili da se banke odlučuju za konsolidaciju, što je trend koji budi optimizam. Intesa Sanpaolo i UBI Banca, CaixaBank i Bankia te Unicaja Banco i Liberbank: sve te banke proaktivno su pristupile konsolidaciji i to je potaknulo nove rasprave u odborima drugih banaka. Dobra isplanirana poslovna spajanja neće samo pomoći bankama da postanu troškovno učinkovitije, više ulažu u digitalnu transformaciju te naposljetku povećaju profitabilnost, nego i da uklone višak kapaciteta u bankovnom sustavu koji je nastao u razdoblju uoči velike financijske krize.

Što nadzor banaka ESB‑a poduzima kada je riječ o klimatskim rizicima?

Banke bi trebale imati strateški, prospektivan i sveobuhvatan pristup razmatranju klimatskih rizika. Europski nadzornici usredotočit će se na pitanje jesu li se banke uskladile s očekivanjima iz ESB‑ova vodiča o klimatskim i okolišnim rizicima koji je objavljen u studenome 2020. nakon javnog savjetovanja. U 2021. od banaka ćemo zatražiti da provedu samoprocjenu u odnosu na nadzorna očekivanja opisana u vodiču i da na temelju rezultata sastave akcijske planove. Potom ćemo provesti usporednu analizu samoprocjena i planova banaka te ih kritički preispitati u nadzornom dijalogu. U 2022. provest ćemo cjelovitu nadzornu provjeru prakse banaka i prema potrebi poduzeti daljnje mjere.

Novi potpredsjednik Nadzornog odbora Frank Elderson predsjednik je Mreže za ekologizaciju financijskog sustava i supredsjednik Radne skupine za financijske rizike povezane s klimatskim promjenama u sklopu Bazelskog odbora za nadzor banaka. On namjerava iskoristiti sinergije između tih uloga i rada ESB‑a.

ESB je u srpnju 2020. donio odluke o uspostavi bliske suradnje s bugarskom i hrvatskom središnjom bankom. Što to znači za europski nadzor banaka?

Prvi put u povijesti jedinstvenom nadzornom mehanizmu pridružile su se dvije države članice izvan europodručja. Za Bugarsku i Hrvatsku to je važan korak kojim se stvaraju preduvjeti za uvođenje eura u tim državama.

Za nas to znači da je ESB u listopadu 2020., nakon dovršetka odgovarajućih sveobuhvatnih procjena, počeo izravno nadzirati pet banaka u Bugarskoj i osam banaka u Hrvatskoj. Bugarski i hrvatski nadzornici postali su članovi odgovarajućih zajedničkih nadzornih timova, a predstavnici središnjih banaka tih država postali su članovi Nadzornog odbora s jednakim pravima i obvezama kao i svi drugi članovi, uključujući glasačko pravo. Poželjeli smo im srdačnu dobrodošlicu u obitelj.

ESB je u 2020. dao doprinos raspravama o politikama koje se odnose na europski okvir za upravljanje kriznim situacijama. Što ste posebno naglasili?

Naglasili smo pojedine poteškoće na koje smo naišli u praksi. Jedan je primjer preklapanje nadzornih mjera i mjera rane intervencije, koje dovodi do zabune, zbog čega se mjere rane intervencije rijetko aktiviraju. U zakonodavstvu bi trebalo jasno razlikovati ta dva skupa alata i ESB‑ovu ovlast rane intervencije trebalo bi uvrstiti u uredbu EU‑a, čime bi se spriječile neopravdane razlike koje nastaju kada se pravila prenose u nacionalno pravo. Istaknuli smo i pitanje banaka koje su proglašene institucijama „koje propadaju ili je vjerojatno da će propasti”, a koje u skladu s nacionalnim pravom ne ispunjavaju kriterije za pokretanje likvidacije i postupaka oduzimanja odobrenja za rad te su stoga zatočene u nekoj vrsti međuprostora.

Općenitije govoreći, ustvrdili smo da bi trebalo poduzeti odvažnije korake prema dovršenju bankovne unije, i to uspostavom europskog sustava osiguranja depozita i davanjem širih administrativnih ovlasti Jedinstvenom sanacijskom odboru u vezi s likvidacijom banaka. Pritom bismo se mogli povesti za korisnim primjerom američkog Saveznog društva za osiguranje depozita. No, dok se to ne postigne, daljnje usklađivanje na nacionalnoj razini i centraliziranija koordinacija na europskoj razini, na primjer posredovanjem Jedinstvenog sanacijskog odbora, već bi bili koraci u pravom smjeru.

Naposljetku, Edouard Fernandez-Bollo i ja u zajedničkoj smo objavi na blogu predložili djelotvorniji pristup upravljanju poteškoćama u prekograničnim bankama. Mogućnost sklapanja formalnih sporazuma o pružanju likvidnosne potpore između društava kćeri i matičnih društava, koji bi bili povezani s planovima oporavka bankovne grupe, pridonijela bi planiranju načina na koji se subjekti unutar grupe mogu međusobno podupirati u teškim situacijama uzimajući u obzir lokalne potrebe i ograničenja. To bi omogućilo i uspostavu odgovarajućih okidača za pružanje ugovorene potpore u ranoj fazi te pridonijelo integriranijem upravljanju likvidnošću u povoljnim razdobljima.

Povećanje transparentnosti i predvidljivosti europskog nadzora banaka jedan je od Vaših glavnih ciljeva još od početka mandata. Je li postignut napredak u tom smislu?

Uvjeren sam da su rezultati nadzora i naše politike sada transparentniji.

Transparentni rezultati nadzora korisni su za tržišta. Kada smo u siječnju 2020. prvi put objavili zahtjeve u sklopu drugog stupa za pojedinačne banke, dobili smo pozitivne povratne informacije. Pojedinačni zahtjevi pružaju konkretan, sveobuhvatan uvid u mišljenje nadzornika o ukupnoj rizičnosti banke, zahvaljujući čemu ulagači mogu donositi utemeljenije odluke, a banke mogu bolje procijeniti svoj položaj u odnosu na druge banke. S tom praksom nastavili smo u siječnju ove godine.

Transparentnost politika pridonosi našoj učinkovitosti, koja pak koristi našem ugledu. Želimo da nadzirane banke razumiju razloge za naše odluke i moramo imati dosljedan pristup kako bi one pouzdano znale što se od njih očekuje. Mislim da smo pisanom i usmenom komunikacijom s bankama i komuniciranjem s javnošću postigli visoku razinu transparentnosti o mjerama potpore povezanima s bolešću COVID‑19. Ta razina transparentnosti trebala bi odsad biti uobičajena.

Krajem 2020. promijenila se organizacijska struktura nadzora banaka ESB‑a. Zašto ste se odlučili za to?

Nakon šest godina došlo je vrijeme da se nadzor banaka ESB‑a pretvori iz početničke u zreliju organizaciju s nadzorom usmjerenijim na rizike i većom suradnjom između različitih timova.

Kako bismo to postigli, glavne uprave za nadzor pojedinačnih banaka ustrojili smo prema poslovnim modelima nadziranih banaka. Osnovali smo novu upravu Nadzorna strategija i nadzorni rizik, koja je odgovorna za strateško planiranje, predlaganje nadzornih prioriteta i dosljedno postupanje prema svim bankama. Uspostavili smo posebnu glavnu upravu za funkcije nadzora na licu mjesta i zadužili glavnu upravu Horizontalni nadzor poslovnih linija za jačanje stručnosti zajedničkih nadzornih timova kada je riječ o rizicima te za provođenje usporednih procjena, razvoj politika i primjenu metodologija. Zasebna glavna uprava Upravljanje i operativni postupci u SSM‑u podupire nadzorno odlučivanje i inovacije te upravlja postupcima odobrenja. Reorganizaciju je potaknula želja da pojednostavnimo procese i ugradimo tehnološke inovacije u nadzor u sklopu različitih odjela.

Vrlo sam ponosan što smo uspjeli osmisliti i provesti te promjene na temelju internih rasprava i prijedloga zaposlenika. U promjenama je u svojstvu „nositelja promjena” sudjelovalo šezdesetak nadzornika koji su u suradnji s višim rukovodstvom pomogli kolegama da se prilagode promjenama i odigrali važnu ulogu u uspješnoj provedbi reorganizacije.


1. Nadzor banaka u 2020.

1.1. Nadzirane banke u 2020.: uspješnost i glavni rizici

1.1.1. Otpornost bankovnog sustava europodručja

Na početku krize uzrokovane koronavirusom značajne kreditne institucije imale su snažnije kapitalne pozicije u usporedbi s posljednjom financijskom krizom.

Na početku krize izazvane pandemijom koronavirusa (COVID‑19) banke europodručja imale su snažnije kapitalne pozicije nego što je to bio slučaj u vrijeme velike financijske krize. Na kraju 2019. stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1) na agregatnoj razini iznosila je 14,9 % (Grafikon 1.) te je ostala uglavnom stabilna u 2020., na razini od 15,2 % u trećem tromjesečju 2020. To je djelomično bila posljedica izvanrednih nadzornih, regulatornih i fiskalnih mjera potpore koje su poduzete kao odgovor na krizu. Bankama je izdana i privremena preporuka da ne isplaćuju dividende ni ne otkupljuju dionice do 1. siječnja 2021. te da postupaju s izrazitom razboritošću kada odlučuju o dividendama, otkupu dionica i varijabilnim primitcima do 30. rujna 2021.[1]

Grafikon 1.

Stope kapitala značajnih institucija (prijelazna definicija)

(lijevo: mlrd. EUR; desno: postotci)

Izvor: ESB

Omjer financijske poluge na agregatnoj razini također se pokazao otpornim tijekom trajanja pandemije i iznosio je 5,6 % u trećem tromjesečju 2020. u usporedbi s 5,7 % na kraju 2019. Međutim, rizici za adekvatnost kapitala mogu se ostvariti u bilancama banaka tek kasnije, a mogu i se pojačati zbog učinaka litice koji nastaju istekom mjera potpore uvedenih u 2020., kao što su moratoriji, programi počeka, državna jamstva i drugi privremeni propisi.[2]

Grafikon 2.

Omjer financijske poluge značajnih institucija

Izvor: ESB

Zaštitni slojevi likvidnosti banaka europodručja bili su na dostatnoj razini na početku godine. Međutim, u ožujku su se počeli ostvarivati snažni pritisci zbog šoka prouzročenog koronavirusom.

Početkom godine banke europodručja imale su veće zaštitne slojeve likvidnosti nego što je to bio slučaj početkom velike financijske krize zahvaljujući reformama iz paketa Basel III. Međutim, tijekom ožujka 2020. počeli su se ostvarivati snažni pritisci zbog šoka prouzročenog koronavirusom. Na strani potražnje, korporativni klijenti iz sektora pogođenih krizom zatražili su znatnu financijsku pomoć bankarskog sektora povlačenjem svojih postojećih obvezujućih kreditnih linija. Osim toga, zbog naglih povećanja kolebljivosti na većini financijskih tržišta došlo je do aktiviranja maržnih poziva središnjih klirinških drugih ugovornih strana, a novčani fondovi suočili su se s dosad nezabilježenim odljevima te su tražili od nekih međunarodno aktivnih banaka da otkupe svoje nedospjele komercijalne zapise.

Likvidnost banaka bila je ograničena i na strani ponude. Ključna tržišta financiranja presušila su tijekom ožujka, što je sprječavalo banke da izdaju vrijednosne papire na neosiguranom segmentu tržišta, neovisno o dospijeću, a na osiguranom segmentu (repo ugovori) mogle su prikupljati sredstva samo uz vrlo kratka dospijeća. U takvim su uvjetima izvanteritorijalna (offshore) tržišta financiranja u američkim dolarima postala posebno skupa, ako su bila dostupna, zbog čega su se banke još više oslanjale na interne zaštitne slojeve likvidnosti i na dodatne kredite od ESB‑a.

U sklopu svojeg odgovora na krizu uzrokovanu koronavirusom nadzor banaka ESB‑a bankama je dopustio da se koriste svojim regulatornim zaštitnim slojevima likvidnosti i da privremeno posluju uz koeficijent likvidnosne pokrivenosti koji je manji od zahtijevanog.[3] Istodobno je vrlo akomodativna monetarna politika, uz ublažavanje pravila o prihvatljivosti kolaterala, omogućila bankama u sklopu europskog nadzora banaka lakši pristup financiranju kod središnjih banaka. Prosječni iznos neotplaćenih kredita koje je odobrio Eurosustav povećao se sa 659 mlrd. EUR u četvrtom tromjesečju 2019. na 1.605 mlrd. EUR u trećem tromjesečju 2020. (Grafikon 3.).

Grafikon 3.

Kretanje neotplaćenih kredita u Eurosustavu

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Zahvaljujući snažnom i usklađenom odgovoru politike, napetosti na tržištima postupno su popuštale u drugom tromjesečju 2020. Od travnja 2020. uvjeti financiranja banaka počeli su se poboljšavati. Neke su ponovno mogle izdavati neosigurane instrumente, među ostalim i na podređenom segmentu tržišta, no po višim prinosima od onih prije krize. Istodobno je povećanje depozita klijenata, koje je uglavnom potaknula štednja iz opreza kućanstava, omogućilo stvaranje dodatnih zaštitnih slojeva likvidnosti na svim razinama. Općenito gledajući, značajne institucije povećale su svoje zaštitne slojeve likvidnosti, što potvrđuje prosječni koeficijent likvidnosne pokrivenosti koji se povećao sa 145,91 % u četvrtom tromjesečju 2019. na 170,94 % u trećem tromjesečju 2020.

Grafikon 4.

Kretanje zaštitnog sloja likvidnosti, neto likvidnosnih odljeva i koeficijenata likvidnosne pokrivenosti

(lijevo: mlrd. EUR; desno: postotci)

Izvor: ESB

Znatan pad cijena dionica u ožujku negativno je utjecao na pozicije tržišnog rizika banaka.

Izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 u Europi i Sjedinjenim Američkim Državama prouzročilo je u ožujku znatan pad cijena dionica, porast kolebljivosti i opće povećanje kreditnih raspona korporativnih i državnih obveznica. To je negativno utjecalo ne samo na bilance banaka, već i na njihove kapitalne zahtjeve za tržišni rizik koji se temelje na internim modelima, kao i na njihove razborite prilagodbe vrednovanja (posebno za neizvjesnost tržišnih cijena i rizik modela), što je u korelaciji s nedavnom kolebljivošću. Nadzorne mjere potpore poduzete su kao odgovor na šok radi ograničavanja procikličkih učinaka krize na kapitalne zahtjeve za tržišni rizik i prilagodbe vrednovanja (npr. isključivanje određenih slučajeva prekoračenja u retroaktivnom testiranju internih modela, povećanje koristi od diversifikacije za razborite prilagodbe vrednovanja). Poboljšanjem tržišnih uvjeta u drugom i trećem tromjesečju ostvarena je dodatna potpora.

Grafikon 5.

Kretanje imovine ponderirane rizikom i razborite prilagodbe vrednovanja za tržišni rizik

(mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Općenito gledajući, uvedene kapitalne i likvidnosne mjere, zajedno s izvanrednim mjerama javne potpore koje su donesene u ranoj fazi pandemije bolesti COVID‑19, omogućile su bankama ublažavanje kretanja povezanih s kreditnim rizikom i nastavak pružanja financiranja realnog gospodarstva. Krediti i predujmovi kućanstvima i nefinancijskim društvima uglavnom su bili stabilni od početka izbijanja pandemije bolesti COVID‑19 i iznosili su –1,3 % za nefinancijska društva i +0.8 % za kućanstva u razdoblju od ožujka do rujna 2020. Državna jamstva, čija je vrijednost u rujnu 2020. iznosila 260 mlrd. EUR, bila su posebno važna za financiranje nefinancijskih društava.

Izvanredne mjere uvedene radi ublažavanja uvjeta financiranja i pomoći kućanstvima, malim poduzećima i trgovačkim društvima također su pridonijele održavanju ukupnog iznosa neprihodonosnih kredita u bilancama banaka na uglavnom nepromijenjenoj razini tijekom godine. Međutim, očekuje se da će se neprihodonosni krediti povećati u budućnosti kada isteknu mjere potpore. Nadzor banaka ESB‑a u tom je kontekstu istaknuo u svojim komunikacijama iz srpnja i prosinca[4] da je za banke ključno pravodobno pronalaženje odgovarajućih rješenja za održive dužnike u poteškoćama, čime će se obuzdati porast problematične imovine u bankama i po mogućnosti smanjiti učinci litice. Banke u tu svrhu trebaju omogućiti adekvatnu procjenu, klasifikaciju i mjerenje rizika u svojim bilancama. Trebale bi imati učinkovite prakse upravljanja rizicima za utvrđivanje, procjenu i provedbu rješenja kojima se može pružiti najbolja pomoć tim dužnicima i istodobno zaštititi banke od negativnih učinaka kreditnog rizika. Banke bi isto tako trebale nastaviti učinkovito upravljati neprihodonosnim kreditima koji su postojali prije izbijanja pandemije.

Grafikon 6.

Kretanje neprihodonosnih kredita značajnih institucija (ukupni krediti)

(lijevo: mlrd. EUR; desno: postotci)

Izvor: ESB

Grafikon 7.

Krediti na koje se primjenjuju mjere potpore kao udio u ukupnim kreditima

Izvor: ESB

Operativni rizici povećali su se od izbijanja pandemije bolesti COVID‑19. Međutim, nadzirane banke nisu u 2020. prijavile velike operativne incidente ili incidente povezane s IT sustavima.

Operativni rizici povećali su se od izbijanja pandemije bolesti COVID‑19 kao posljedica promjena u operativnim modelima banaka i veće složenosti poslovanja zbog provedbe programa državne pomoći. Unatoč tomu, nadzirane banke nisu u 2020. prijavile velike operativne incidente ili incidente povezane s IT sustavima. Iako se povećao broj pokušaja kibernapada, posebno napada distribuiranim onemogućavanjem pružanja usluge (DDoS napada) i krađa identiteta (phishing) klijenata banaka, čemu je pogodovala situacija s pandemijom, njihov je učinak na dostupnost IKT sustava i iznos gubitaka koje su ti napadi prouzročili bio vrlo ograničen.[5] U ranoj fazi pandemije, značajne institucije aktivirale su svoje planove kontinuiteta poslovanja, pri čemu se postotak zaposlenika koji su radili na daljinu zamjetno povećao (Grafikon 8.). Tijekom ljeta banke su započele s primjenom pravila upravljanja za „novo normalno”, što je među ostalim uključivalo postupni povratak u urede. Međutim, ponovni rast stopa zaraze koji je započeo u jesen preokrenuo je taj trend, pri čemu su se mnoge banke odlučile ponovno uvesti rad na daljinu kao poželjno ili obvezno rješenje.

Grafikon 8.

Rad na daljinu u značajnim institucijama

(postotak radne snage koja radi na daljinu)

Izvor: ESB
Napomena: Primijenjen je dosljedan uzorak značajnih institucija koje su prijavile sve točke podataka u promatranom razdoblju.

U 2020. nadzor banaka ESB‑a proveo je analizu ranjivosti 86 značajnih institucija kako bi procijenio učinak koji bi kriza uzrokovana koronavirusom mogla imati na bankarski sektor europodručja. Rezultati na agregatnoj razini objavljeni su 28. srpnja 2020.[6] Na isti je način za manje značajne institucije provedena procjena ranjivosti s obzirom na kreditni i likvidnosni rizik, koje mogu nastati zbog pogoršanja gospodarske situacije[7].

Rezultati ove analize pokazali su da bankarski sektor europodručja u velikoj mjeri može podnijeti stres izazvan pandemijom. No još postoji značajna neizvjesnost u vezi s opsegom u kojem će se kvaliteta imovine pogoršati u trenutku kad se ukinu mjere pomoći, posebno u gospodarskim sektorima koji su najpogođeniji. Ta neizvjesnost u vezi s kretanjem kvalitete imovine odražava se u različitim politikama rezervacija koje su banke donijele te ostaje pitanje koje izaziva zabrinutost nadzornika.

Analizom ranjivosti ispitana su dva scenarija povezana s pandemijom koja su uglavnom obuhvaćala učinak monetarnih, nadzornih i fiskalnih mjera potpore, poduzetih kao odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom. Prema središnjem scenariju, za koji stručnjaci Eurosustava procjenjuju da je najvjerojatnije da će se ostvariti, prosječna stopa redovnog osnovnog kapitala značajnih institucija smanjila se s 14,5 % na 12,6 %, što potvrđuje da su banke u sklopu europskog nadzora banaka trenutačno dostatno kapitalizirane i da mogu podnijeti kratkotrajnu duboku recesiju. Postojeći zaštitni slojevi kapitala u velikoj bi mjeri omogućili sektoru da podnese i učinak pesimističnog scenarija u kojem se pretpostavlja dublja recesija i sporiji gospodarski oporavak, zbog čega bi se prosječna stopa redovnog osnovnog kapitala smanjila s 14,5 % na 8,8 %. Prema tom scenariju neke bi banke ipak trebale poduzeti mjere kako bi mogle nastaviti zadovoljavati svoje minimalne kapitalne zahtjeve.

Ishodi dvaju scenarija potvrdili su da su banke u europodručju na početku krize uzrokovane koronavirusom imale značajno više razine kapitala i znatno veću otpornost na neočekivani financijski stres nego što je to bio slučaj u doba velike financijske krize. Rezultati analize ranjivosti kvalitativno su uključeni u postupak nadzorne provjere i ocjene kako bi se pomoglo nadzornim tijelima da preispitaju kapitalne projekcije banaka, poticala dosljednost u procjeni rizika i promicala razboritost politika rezervacija.[8]

Grafikon 9.

Projekcije prijelaznih stopa redovnog osnovnog kapitala za 2022. po scenarijima

(postotci)

Izvor: Pregled rezultata analize ranjivosti na krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID‑19

1.1.2. Općenita uspješnost banaka u europodručju

Pandemija je negativno utjecala na profitabilnost značajnih institucija u 2020., uglavnom zbog porasta umanjenja vrijednosti i rezervacija.

Profitabilnost značajnih institucija europodručja zabilježila je znatan pad u 2020. kao posljedica pandemije bolesti COVID‑19, pri čemu je godišnji povrat na kapital na agregatnoj razini bio manji od troška kapitala koji su prijavile same banke, smanjivši se s 5,2 % na kraju 2019. na 2,1 % u prva tri tromjesečja 2020.[9] (Grafikon 10.). Pad profitabilnosti vidljiv je i u daljnjem smanjenju omjera tržišne cijene i knjigovodstvene vrijednosti banaka, koji je zabilježio novu nisku srednju vrijednost od 0,3 u travnju 2020., zbog čega je značajnim institucijama teže pristupiti tržištima vlasničkih vrijednosnih papira, a da pritom ne dođe do znatnog razrjeđivanja za postojeće dioničare.

Grafikon 10.

Povrat na kapital značajnih institucija na agregatnoj razini, raščlanjen prema izvoru prihoda/rashoda

(postotak kapitala)

Izvor: Statistika nadzora SSM‑a, za neuravnoteženi uzorak svih značajnih institucija

Povećanje umanjenja vrijednosti za kreditne gubitke koje proizlazi iz pogoršanja makroekonomskog okružja bilo je glavni uzrok smanjenja profitabilnosti. Ono nije bilo popraćeno povećanjem neprihodonosnih kredita, već je samo odražavalo povećanje kreditnog rizika mnogih izloženosti. Veliko jednokratno smanjenje goodwilla i odgođena porezna imovina u određenim značajnim institucijama pridonijeli su smanjenju ukupne profitabilnosti.

Grafikon 11.

Omjer troškova i prihoda značajnih institucija s indeksiranim sastavnicama

(postotci)

Izvor: Statistika nadzora SSM‑a, za neuravnoteženi uzorak svih značajnih institucija

U 2020. agregatni omjer troškova i prihoda za banke ostao je nepromijenjen u odnosu na visoku razinu zabilježenu prethodne godine (Grafikon 11.). Smanjenja na strani prihoda djelomično su nadoknađena smanjenjima troškova, tako da su prihodi iz poslovanja prije umanjenja vrijednosti, rezervacija i poreza ostali razmjerno stabilni. Kad je riječ o pozitivnim utjecajima, kriza je bankama omogućila ubrzavanje digitalizacije, što bi moglo dovesti do djelotvornijih struktura troškova u srednjoročnom razdoblju.

Kako bi se očuvao kontinuitet poslovanja i konkurentnost s obzirom na kretanja povezana s pandemijom bolesti COVID‑19, značajne banke proširile su digitalnu komunikaciju s klijentima i povećale svoj raspon usluga, uključujući internetske savjetodavne usluge i veći broj beskontaktnih plaćanja. To povećanje digitalizacije, kojim se nastojalo odgovoriti na potražnju klijenata, omogućilo je smanjenje troškova. Smanjenja troškova također su bila posljedica zatvaranja podružnica, manjih troškova putovanja i drugih privremenih čimbenika. Unatoč većem kreditiranju i povijesno niskim stopama financiranja koje se nude nedavnim ciljanim operacijama dugoročnijeg refinanciranja, neto kamatni prihodi značajnih institucija dodatno su se smanjili u 2020. Zabilježen je i pad neto prihoda od naknada i provizija u većini aktivnosti kojima se stvaraju naknade.

Na profitabilnost manje značajnih institucija u 2020. nepovoljno je utjecala i veća razina umanjenja vrijednosti.

Kao i kod značajnih institucija, profitabilnost manje značajnih institucija smanjila se u 2020. uglavnom zbog većih umanjenja vrijednosti i rezervacija koji su posljedica pogoršanja makroekonomskih uvjeta. Prosječni povrat na kapital za manje značajne institucije pao je s 5,1 % na kraju 2019. na 3,5 % u lipnju 2020. Kamatni prihodi, koji čine najveću sastavnicu prihoda manje značajnih institucija, ostali su relativno nepromijenjeni u prvoj polovini 2020. u usporedbi s prethodnom godinom (Grafikon 12.). Međutim, neto kamatni prihodi neznatno su se smanjili zbog povećanja kamatnih rashoda. Konačno, trošak rizika manje značajnih institucija mjeren omjerom financijskih umanjenja vrijednosti i dobiti prije rezervacija naglo je porastao s 12,4 % na kraju 2019. na 22,4 % u lipnju 2020.

Grafikon 12.

Kretanje kamatnih prihoda, kamatnih rashoda i neto kamatnih prihoda manje značajnih institucija

(mlrd. EUR)

Izvor: statistički podatci ESB‑a o nadzoru banaka
Napomene: Grafikon se temelji na promjenjivom uzorku manje značajnih institucija. Podatci za drugo tromjesečje 2020. anualizirani su izračunom na temelju podataka za četiri prethodna tromjesečja.

Na troškovnoj strani, manje značajne institucije i dalje su nastojale smanjiti ukupne rashode ponajprije smanjivanjem svojih administrativnih troškova (Grafikon 13.). Omjer troškova i prihoda manje značajnih institucija bio je 72 % na kraju lipnja 2020., što je nešto više nego na kraju 2019. kada je iznosio 70 %. Bruto udio neprihodonosnih kredita za sektor manje značajnih institucija neznatno se povećao na 2,1 % od drugog tromjesečja 2020., što je povećanje od 20 baznih bodova u odnosu na prosinac 2019.

Grafikon 13.

Pregled troškova manje značajnih institucija

(lijevo: mlrd. EUR; desno: postotci)

Izvor: statistički podatci ESB‑a o nadzoru banaka
Napomene: Grafikon se temelji na promjenjivom uzorku manje značajnih institucija. Podatci za drugo tromjesečje 2020. anualizirani su izračunom na temelju podataka za četiri prethodna tromjesečja.

1.1.3. Glavni rizici u bankarskom sektoru

U bliskoj suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima nadzor banaka ESB‑a svake godine utvrđuje glavne rizike za banke u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju (tijekom dvije do tri godine). U postupku iz 2019. prvotno su bili utvrđeni sljedeći glavni pokretači rizika za 2020. i sljedeća razdoblja: (1) održivost poslovnog modela, (2) kazneno djelo u kiberprostoru i manjkavosti IT sustava te (3) ponovna pojava gospodarskih i političkih izazova i izazova povezanih s održivošću duga u europodručju. Ostali utvrđeni pokretači rizika obuhvaćali su rizik provedbe povezan s bankovnim strategijama za neprihodonosne kredite, povrede dužnosti, pranje novca i financiranje terorizma, Brexit i klimatske promjene.

Strukturne slabosti u profitabilnosti banaka produbile su se zbog gospodarskog pada prouzročenog pandemijom u 2020.

Zbog pandemije bolesti COVID‑19 nadzor banaka ESB‑a morao se u svojem nadzoru preusmjeriti na aktualnije probleme povezane s krizom i poduzeti ad hoc mjere za jačanje sposobnosti banaka za poslovanje u novom okružju.[10] Kriza uzrokovana koronavirusom u konačnici je povećala najizraženije rizike za bankarski sektor europodručja koji su bili utvrđeni i prije izbijanja pandemije, ali i stvorila neposredno opterećenje zbog velike neizvjesnosti gospodarskih izgleda.

Niska profitabilnost banaka u europodručju i održivost njihovih poslovnih modela također su izazivale posebnu zabrinutost nadzornika prošlih godina, uglavnom zbog rigidnosti strukture troškova mnogih značajnih banaka i općih poteškoća u ostvarivanju odgovarajućih profitnih marži s obzirom na okružje dugotrajno niskih kamatnih stopa i višak kapaciteta u europskom bankarskom sektoru. Pad gospodarske aktivnosti izazvan pandemijom bolesti COVID‑19 stvorio je dodatni pritisak na profitabilnost banaka kao posljedica povećanja umanjenja vrijednosti i rezervacija, zbog čega banke što hitnije moraju riješiti strukturne slabosti i ubrzati jačanje dugoročne otpornosti svojih poslovnih modela.

Pogoršavanje kvalitete imovine u bilancama banaka izaziva zabrinutost kako se kriza uzrokovana koronavirusom nastavlja.

I dalje visoka agregatna razina neprihodonosnih kredita u europodručju na kraju 2019. bila je predmet zabrinutosti nadzornika i u 2020. U tom je kontekstu kriza uzrokovana koronavirusom povećala rizik od daljnjeg rasta neprihodonosnih kredita u budućnosti, što je posljedica negativnog učinka pandemije na solventnost dužnika banaka.

Na početku djelovanja europskog nadzora banaka ESB je utvrdio potrebu za poboljšanjem okvira upravljanja banaka u europodručju, a ta je potreba i dalje postojala na kraju 2019. Područja funkcioniranja odbora banaka i njihovih organizacijskih okvira, funkcije interne kontrole, sposobnosti agregiranja podataka i kvaliteta bankovnih podataka bila su neka od područja u kojima su utvrđeni nedostatci te su stoga zahtijevala posebnu pozornost nadzornika.

Kriza uzrokovana koronavirusom produbila je slabosti u nekoliko područja unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, od kojih je većina bila utvrđena i prije izbijanja pandemije.

Kriza uzrokovana koronavirusom pružila je dodatne dokaze o tim slabostima, a posebno o sljedećem: (1) nedostatci u izvješćivanju i agregiranju podataka, koji potencijalno oslabljuju procese odlučivanja u bankama, (2) slaba uključenost upravljačkog tijela u svojoj nadzornoj funkciji u strateško odlučivanje na područjima koja su ozbiljno pogođena krizom, kao što su kreditni rizik i planiranje kapitala te nedovoljno preispitivanje tih odluka, (3) nedovoljna proaktivnost kontrolnih funkcija, posebno upravljanja rizikom i usklađenosti s propisima, u odgovaranju na krizu, pri čemu nekim bankama i dalje nedostaju zaposlenici i odgovarajući IT alati te procesi za utvrđivanje, mjerenje i praćenje rizika.

Tržišna previranja primijećena u prvom tromjesečju 2020. također su otkrila tržišne rizike na koje su banke osjetljivije te kojima je teško upravljati i koje je teško kvantificirati, posebno u vrijeme velike kolebljivosti. Gubitci nastali u knjizi trgovanja često su rezultat prilagodba naniže vrednovanja pozicija u izvedenicama, posebno prilagodba kreditnom vrednovanju i vrednovanju financiranja, kao i povećanja rizika osnove sadržanog u arbitražnom trgovanju, npr. u transakcijama arbitraže za vlasničke vrijednosne papire. Nadalje, pad cijena vlasničkih vrijednosnih papira i povećanje kreditnih raspona imali su značajan učinak na instrumente u knjizi banke koji se vode po fer vrijednosti, dok su niske kamatne stope negativno utjecale ne samo na profitabilnost osnovnog poslovanja, već i na kvantifikaciju mirovinskih obveza.

Okvir 1.
Mjere koje je poduzeo nadzor banaka ESB‑a kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19

Od 12. ožujka ESB je poduzeo niz nadzornih i operativnih mjera potpore za očuvanje financijske stabilnosti kojima se omogućuje bankama da i dalje ispunjavaju svoju ulogu u financiranju realnog gospodarstva.

Od izbijanja pandemije bolesti COVID‑19 nadzor banaka ESB‑a donio je sveobuhvatne mjere usmjerene na pružanje privremene kapitalne i operativne potpore za banke u državama sudionicama. Dana 12. ožujka odlučio je bankama dopustiti da privremeno posluju s manjom razinom kapitala od one utvrđene uputama u sklopu drugog stupa i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj kao i ispod razine likvidnosti utvrđene koeficijentom likvidnosne pokrivenosti. Te privremene mjere nadopunjuje odgovarajuće smanjenje protucikličkog zaštitnog sloja kapitala čiju razinu određuju nacionalna makrobonitetna tijela. Bankama je dopuštena primjena instrumenata kapitala koji ne ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala, kao što su instrumenti dodatnog osnovnog kapitala ili dopunskog kapitala, kako bi ispunile dio svojih zahtjeva u sklopu drugog stupa. Zbog toga je došlo do promjene sastava kapitala iz zahtjeva banaka u sklopu drugog stupa koja je prvotno trebala stupiti na snagu tek u siječnju 2021., kao dio najnovije izmjene direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD V). Osim toga, ESB je obavijestio banke o mjerama koje mogu poduzeti kako bi povećale operativnu fleksibilnost u provedbi svojih nadzornih mjera za pojedinačne banke. ESB je isto tako u potpunosti podržao odluku Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) o odgodi testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a za godinu dana te je proširio odgodu na sve banke koje podliježu testiranju otpornosti na stres u 2020.

Kako bi se zajamčilo da banke koje sudjeluju u bankovnoj uniji mogu nastaviti ispunjavati svoju ulogu financiranja kućanstava i trgovačkih društava nakon šoka prouzročenog koronavirusom, nadzor banaka ESB‑a je 20. i 27. ožujka pružio dodatne informacije o djelovanju mjera najavljenih 12. ožujka te je najavio dodatne mjere, kao što su omogućavanje veće fleksibilnosti u bonitetnom tretmanu kredita osiguranih mjerama javne potpore i pružanje uputa bankama o izbjegavanju prekomjernih procikličkih učinaka pri primjeni računovodstvenog standarda MSFI 9. Kad je riječ o fleksibilnosti, ESB je nastojao uravnotežiti potrebu za pomoći bankama da apsorbiraju učinak trenutačnog gospodarskog pada s jedne strane i potrebu za zadržavanjem ispravne prakse utvrđivanja rizika i poticaja za upravljanje rizicima s druge strane kao i zajamčiti primjenu samo održivih rješenja za održive dužnike u poteškoćama.

Kao odgovor na izvanredne razine kolebljivosti zabilježene na financijskim tržištima, ESB je 16. travnja također pojasnio da banke mogu izbjeći neželjeno povećanje kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik privremenom korekcijom dijela tih zahtjeva koji određuju nadzornici. Tom se mjerom nastojala izgladiti procikličnost kao i zadržati sposobnost banaka da pružaju tržišnu likvidnost te da nastave sa svojim aktivnostima održavanja tržišta. Izmjenom uredbe o kapitalnim zahtjevima[11] („brzo rješenje” za CRR II) objavljenom 26. lipnja 2020. uvedena je, među ostalim, dodatna fleksibilnost za nadležna tijela kako bi odgovorila na ekstremnu tržišnu kolebljivost zabilježenu tijekom pandemije bolesti COVID‑19 kojom se ESB‑u omogućuje da dopusti bankama da isključuju sva prekoračenja internih modela za tržišni rizik koja su se dogodila između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021. i koja ne proizlaze iz manjkavosti internih modela.

Kako bi se olakšala provedba monetarne politike u iznimnim okolnostima, „brzim rješenjem” za CRR II nadležnim tijelima dano je i diskrecijsko pravo da privremeno dopuste isključivanje određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge nakon savjetovanja s relevantnom središnjom bankom. ESB je 17. rujna ostvario to diskrecijsko pravo i objavio da banke koje izravno nadzire mogu isključivati određene izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti omjera financijske poluge do 27. lipnja 2021. Ta je odluka uslijedila nakon potvrde Upravnog vijeća da postoje iznimne okolnosti zbog pandemije bolesti COVID‑19.

Tijekom ljeta 2020. ESB je nastavio poticati banke da primjenjuju svoje zaštitne slojeve kapitala i likvidnosti za potrebe kreditiranja i apsorpcije gubitaka. U svojem priopćenju iz srpnja ESB je istaknuo da neće od banaka zahtijevati da započnu obnavljati svoje zaštitne slojeve kapitala prije nego što se dosegne vrhunac u smanjenju kapitala. Konkretno, ESB se obvezao da će dopustiti bankama da posluju uz kapital koji je ispod razine uputa u sklopu drugog stupa i zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj barem do kraja 2022. te uz koeficijent likvidnosne pokrivenosti koji je manji od zahtijevanog barem do kraja 2021., a da se automatski ne pokrenu nadzorne radnje. Pojašnjeno je da će se o točnom vremenskom rasporedu odlučiti nakon testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a u 2021. i kao u svakom nadzornom ciklusu, od slučaja do slučaja, ovisno o pojedinačnom stanju svake banke.

Budući da je bankarski sektor europodručja pokazao dostatnu operativnu otpornost tijekom proljeća i početkom ljeta 2020., ESB je u srpnju 2020. odlučio da neće produljiti šestomjesečne operativne mjere potpore koje je odobrio bankama u ožujku 2020., uz izuzeće podnošenja strategija za smanjenje neprihodonosnih kredita za banke s visokom razinom neprihodonosnih kredita. Od tih se banaka svejedno očekuje da i dalje aktivno upravljaju svojim neprihodonosnim kreditima. Osim toga, ESB je nastavio s daljnjim aktivnostima za banke kojima su izrečene korektivne mjere nakon ranijih odluka na temelju SREP‑a, nadzorima na licu mjesta i provjerama internih modela. Nastavio je i s izdavanjem odluka nakon ciljane provjere internih modela (TRIM), pisama o daljnjim aktivnostima na licu mjesta i odluka o internim modelima te je poslao dopise bankama u kojima ih je obavijestio o svojim očekivanjima o tomu da bi trebale uvesti učinkovite prakse upravljanja i imati dostatnu operativnu sposobnost za odgovor na očekivano povećanje izloženosti prema dužnicima u poteškoćama.[12]

Krajem 2020. ESB je i dalje pomno pratio krizu uzrokovanu koronavirusom i njezinim posljedicama za bankarski sektor, u bliskoj suradnji s drugim tijelima i nadziranim bankama, te je bio spreman iskoristiti fleksibilnost u sklopu svojeg nadzornog alata radi poduzimanja daljnjih mjera ako to bude potrebno.

Preporuke u vezi s dividendama

Osim kapitalnih mjera potpore koje je uveo u ožujku, nadzor banaka ESB-a poduzeo je korake kako bi bankama omogućio da očuvaju kapital s obzirom na iznimnu neizvjesnost izazvanu pandemijom bolesti COVID‑19. ESB je 27. ožujka objavio Preporuku bankama o raspodjeli dividendi. Kako bi se ojačala sposobnost banaka za apsorpciju gubitaka i pružila potpora kreditiranju kućanstava, malih poduzeća i trgovačkih društava, bankama je preporučeno da ne isplaćuju dividende za financijsku godinu 2019. i 2020. barem do 1. listopada 2020. te da se suzdrže od otkupa dionica s ciljem naknade dioničarima. Time su banke trebale dobiti dodatnu sposobnost kreditiranja i apsorbiranja gubitaka u vrijeme kada je to bilo osobito potrebno.

ESB je 28. srpnja produljio svoju Preporuku o raspodjeli dividendi do 1. siječnja 2021. i naglasio da su mjere i dalje privremene i iznimne te da im je cilj zadržati sposobnost banaka da apsorbiraju gubitke i podupiru gospodarstvo u okružju koje je iznimno neizvjesno. Kao što je pokazala analiza ranjivosti, razina kapitala u sustavu mogla bi se značajno smanjiti kada bi se ostvario pesimistični scenarij. ESB je isto tako objavio dopis bankama u kojem od njih traži da pokažu krajnju umjerenost u vezi s isplatom varijabilnih primitaka, primjerice smanjivanjem ukupnog iznosa varijabilne plaće. Ako to nije moguće, bankama je preporučeno da odgode veći dio varijabilnog primitka i razmotre isplate u instrumentima kao što su vlastite dionice. ESB je, kao i obično, nastavio ocjenjivati politike primitaka banaka u sklopu svojeg postupka nadzorne provjere i ocjene, a posebno učinak koji bi takve politike mogle imati na sposobnost banaka da održe dobru kapitalnu osnovu. ESB‑ov pristup dividendama i primitcima usklađen je s povezanom Preporukom Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB).

Od trećeg tromjesečja 2020. bankama su bili na raspolaganju izdašni zaštitni slojevi kapitala, djelomično zahvaljujući raznim kapitalnim mjerama potpore koje su poduzeli ESB i makrobonitetna tijela. Agregatni manevarski prostor za kapital povećao se s 2,8 % na 5,3 % od trećeg tromjesečja 2020., pri čemu je, prema procjenama, potpora za upute u sklopu drugog stupa činila 1,1 % tog povećanja, doprinos prijevremene primjene pravila o sastavu zahtjeva u sklopu drugog stupa bio je 0,5 %, a s po 0,3 % svaki pridonijeli su ograničenja dividendi, prijelazni aranžmani za primjenu MSFI‑ja 9 i potpora u obliku makrobonitetnog zaštitnog sloja.

ESB je u četvrtom tromjesečju 2020. preispitao svoje stajalište o dividendama i primitcima. Dana 15. prosinca 2020. objavio je izmijenjenu Preporuku kojom je pozvao banke da postupaju s izrazitom razboritošću kada odlučuju o dividendama i otkupima dionica. U tu je svrhu ESB zatražio od svih banaka da ne isplaćuju dividende u gotovini te da ne provode otkupe dionica, ili da takve raspodjele ograniče, do 30. rujna 2021. S obzirom na dugotrajnu neizvjesnost u vezi s gospodarskim učinkom pandemije bolesti COVID‑19, ESB očekuje da će dividende i otkupi dionica ostati ispod razine od 15 % kumulativne dobiti za razdoblje 2019. – 2020. te da neće biti veći od 20 baznih bodova stope redovnog osnovnog kapitala, ovisno o tome koja je vrijednost manja. ESB je izvijestio kako očekuje da bi samo profitabilne banke sa snažnim kapitalnim kretanjima trebale razmotriti isplatu dividendi ili otkup dionica te da bi banke koje razmatraju takve raspodjele trebale stupiti u kontakt sa svojim zajedničkim nadzornim timom s kojim bi provjerile je li razina željene raspodjele razborita. Isto je tako ESB u svojem novom dopisu bankama ponovno istaknuo svoje stajalište u vezi s varijabilnim primitcima. Preporuka je sadržavala procjenu stabilnosti financijskog sustava i donesena je u bliskoj suradnji s ESRB‑om.


1.2. Nadzorni prioriteti i projekti u 2020.

1.2.1. Nadzorni prioriteti za 2020. i pragmatični pristup SREP‑u

U 2020. izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 potaknulo je ESB da preispita svoje nadzorne prioritete, postupke i aktivnosti kako bi ojačao sposobnost banaka da podupiru gospodarstvo i odgovore na operativne izazove koji su nastali zbog pandemije. U tom su kontekstu zajednički nadzorni timovi ponovno odredili prioritetne aktivnosti te su svoju pozornost usmjerili na sposobnost banaka da se uhvate ukoštac s učincima pandemije.

U takvim su okolnostima nadzorna tijela proaktivno surađivala s bankama kako bi se razmotrile pojedinačne mjere, kao što je prilagodba vremenskih rasporeda, postupaka i rokova za nadzore na licu mjesta i provjere internih modela. Osim toga, nadzorna tijela produljila su rokove za određene nadzorne mjere i zahtjeve za podatcima koji nisu od ključne važnosti.

Izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 u 2020. potaknulo je ESB da preispita svoje nadzorne prioritete, postupke i aktivnosti. Nadzor banaka ESB‑a pragmatično je pristupio provedbi svoje godišnje temeljne aktivnosti.

Isto tako, nadzor banaka ESB‑a pragmatično je pristupio provedbi svoje godišnje temeljne aktivnosti, postupka nadzorne provjere i ocjene (SREP), u skladu sa EBA‑inim smjernicama.[13]

U skladu s pragmatičnim pristupom SREP‑u iz 2020. ESB se usmjerio na sposobnost banaka da odgovore na poteškoće i rizike za kapital i likvidnost koji proizlaze iz sadašnje krize. Kao opće pravilo, ESB je odlučio da će zadržati dodatne kapitalne zahtjeve (zahtjev u sklopu drugog stupa i upute u sklopu drugog stupa) nepromijenjenima, kao i da neće posuvremeniti ocjene na temelju SREP‑a, osim ako se promjene mogu opravdati iznimnim okolnostima koje utječu na pojedinačnu banku. Nadalje, ESB je odlučio da će pitanja koja su izazivala zabrinutost nadzornika rješavati davanjem kvalitativnih preporuka. Osim toga, zajednički nadzorni timovi koristili su se rezultatima analize ranjivosti ESB‑a za utvrđivanje novih ranjivosti i za preispitivanje financijskih i kapitalnih projekcija banaka, a ti su rezultati naknadno bili uključeni u procjene u sklopu SREP‑a.

U skladu s prošlogodišnjim ciljem pružanja veće transparentnosti za banke i ulagače objavljivanjem nadzornih kapitalnih zahtjeva proizišlih iz SREP‑a u siječnju 2020., ESB je u siječnju 2021. objavio ukupne rezultate SREP‑a, s raščlambom prema poslovnom modelu i zahtjevima u sklopu drugog stupa po pojedinačnim bankama, zajedno s povezanim sastavom kapitala.[14] S tim u vezi, ukupni kapitalni zahtjevi i upute proizišli iz SREP‑a, isključujući sistemske zaštitne slojeve i protuciklički zaštitni sloj, ostali su stabilni u 2020. na prosječnoj razini od oko 14 %, dok je zahtjev za redovni osnovni kapital smanjen s 10,6 % u 2019. na 9,6 % zahvaljujući novom kriteriju kvalitete kapitala za zahtjev u sklopu drugog stupa. Bankama je dopušteno i da se djelomično koriste instrumentima kapitala koji ne ispunjavaju uvjete za instrumente redovnog osnovnog kapitala kako bi ispunile zahtjeve u sklopu drugog stupa, prijevremenom primjenom mjere koja je prvotno trebala stupiti na snagu u siječnju 2021. u sklopu najnovije izmjene direktive o kapitalnim zahtjevima (CRD V). Osim kapitalnih zahtjeva i uputa, u 2020. svim su bankama dane kvalitativne preporuke. Većina je preporuka bila usmjerena na područja unutarnjeg upravljanja (uglavnom na funkcije unutarnje kontrole, upravljačko tijelo te nova i stara pitanja povezana s agregiranjem podataka) i kreditni rizik (uglavnom na klasifikaciju kredita, rezervacije i učinke litice). U usporedbi s prethodnim ciklusom SREP‑a iz 2019., rezultati o sastavnicama kreditnog rizika i poslovnog modela znatno su se povećali u 2020., dok su rezultati koji se odnose na unutarnje upravljanje i kapital ostali uglavnom stabilni, iako su rezultati za unutarnje upravljanje i dalje bili najbrojniji u apsolutnom smislu.

1.2.2. Rad na kriterijima odobravanja kredita

Kako bi ocijenio kvalitetu kriterija odobravanja kredita banaka, nadzor banaka ESB‑a pokrenuo je poseban projekt prikupljanja podataka o novim kreditima koje su odobrile banke u europodručju između 2016. i 2018. Rezultati su objavljeni u lipnju 2020.[15] Rad nadzora banaka ESB‑a na postupcima odobravanja kredita nadopunjuje kontinuirane strateške napore za rješavanje pitanja postojećih neprihodonosnih kredita.

U izvješću o značajnim institucijama ističu se određene slabosti u načinu na koji banke odobravaju nove kredite i određuju njihovu cijenu posljednjih godina. Posebice, banke su snižavale svoje standarde odobravanja kredita za kredite kućanstvima. Analizom je također utvrđeno da su banke s visokim razinama neprihodonosnih kredita bile sklone konzervativnijem odobravanju stambenih kredita nego ostale banke te da nisu sve banke posvećivale dovoljno pozornosti određivanju cijena na temelju rizika kako bi zajamčile da su određivanjem cijene kredita barem pokrile očekivane gubitke i troškove. Nisu pronađeni dokazi da je određivanje cijena na temelju rizika bilo bolje u bankama koje se koriste internim modelima za izračun kapitalnih zahtjeva.

U 2019. nadzor banaka ESB‑a pokrenuo je poseban projekt prikupljanja podataka o novim kreditima koje su odobrile banke u europodručju. U izvješću o značajnim institucijama ističe se povećanje kredita kućanstvima, djelomično zbog naglog rasta cijena stambenih nekretnina koji nije bio u potpunosti popraćen povećanjem dohotka kućanstava.

Krediti kućanstvima znatno su porasli između 2016. i 2018., djelomično zbog naglog rasta cijena stambenih nekretnina koji nije bio u potpunosti popraćen povećanjem dohotka kućanstava (Grafikon 14.). Zbog toga su se pogoršali glavni pokazatelji rizika koji se temelje na prihodu u portfeljima stambenih nekretnina i potrošačkih kredita, a razlike u određivanju cijena su se smanjile.

Međutim, novi krediti odobreni nefinancijskim društvima imali su različite značajke. Glavni pokazatelji rizika za portfelj nefinancijskih drugih ugovornih strana poboljšali su se (Grafikon 15.) iako su kreditne strukture postale rizičnije, a razlike u određivanju cijena u ovom portfelju manje. Zajednički nadzorni timovi provode posebne daljnje procjene u sklopu svakodnevnog nadzora.

Grafikon 14.

Stambene nekretnine: rast kredita i makroekonomski čimbenici

(složena godišnja stopa rasta između 2016. i 2018.; postotci)

Izvori: nadzor banaka ESB‑a, prikupljanje podataka o odobravanju kredita za 2019., Eurostat
Napomene: Podatci o indeksu cijena stambenih nekretnina u 2018. nisu prijavljeni za Grčku. Prosjeci europodručja i država temelje se na uravnoteženim podatcima.

Istodobno s analizom odobravanja kredita značajnih institucija, nadzor banaka ESB‑a, u bliskoj suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, proveo je horizontalnu analizu na razini SSM‑a prakse odobravanja kredita manjih banaka na temelju uzorka manje značajnih institucija. Pri prikupljanju podataka o manje značajnim institucijama uzelo se u obzir načelo proporcionalnosti. Rezultati pokazuju da se većina manje značajnih institucija iz uzorka suočava sa znatnim poteškoćama u vezi s raspoloživošću podataka o pokazateljima kreditnog rizika. Manje značajne institucije zabilježile su mnogo veći rast kredita od usporedivih značajnih institucija, kao i znatno povećanje kreditnog opterećenja svojih dužnika. Zbog snažnog tržišnog natjecanja stvorio se dodatni pritisak na kreditne marže manje značajnih institucija te su one bile prisiljene prilagoditi svoje poslovne strategije i strategije na području rizika. Utvrđena je vrlo mala korelacija između određivanja cijene kredita manje značajnih kreditnih institucija i odnosnog kreditnog rizika. ESB i nacionalna nadležna tijela poduzet će daljnje aktivnosti na temelju rezultata analize standarda odobravanja kredita manje značajnih institucija.

Grafikon 15.

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi): poboljšanje glavnih pokazatelja rizika

(INP-om ponderirani prosječni OUDE, D/K omjer i SPK)

Izvori: nadzor banaka ESB‑a, prikupljanje podataka o odobravanju kredita za 2019., Eurostat; European Commission Annual Report on European SMEs 2017./2018. i 2018./2019.
Napomene: INP = iznos novih poslova, OUDE = omjer ukupnog duga i EBITDA‑e, D/K = omjer duga i kapitala, SPK = stopa pokrića kamata. Prosjeci su ponderirani stanjem MSP‑ova ili raspoloživim podatcima o INP‑u i temelje se na uravnoteženim podatcima.

1.2.3. Rad na neprihodonosnim kreditima

Iznos neprihodonosnih kredita koje drže značajne institucije smanjio se za oko 50 % između 2014. i 2020.

Obujam neprihodonosnih kredita koje drže značajne institucije smanjio se s oko 1 bil. EUR (udio neprihodonosnih kredita od 8 %) na početku djelovanja europskog nadzora banaka krajem 2014. na 485 mlrd. EUR (udio neprihodonosnih kredita od 2,82 %) na kraju rujna 2020., što je smanjenje od oko 50 % (Grafikon 16.). Slično tome, za manje značajne institucije udio neprihodonosnih kredita smanjio se s 4,4 % u 2016. na 2,1 % u lipnju 2020.

Grafikon 16.

Kretanje neprihodonosnih kredita značajnih institucija

(lijevo: postotci, desno: mlrd. EUR)

Izvor: ESB

Banke s visokom razinom neprihodonosnih kredita[16] smanjile su u 2019. svoj iznos neprihodonosnih kredita za 23 % i tako premašile svoje godišnje ciljno smanjenje.

Grafikon 17.

Planirano smanjenje iznosa neprihodonosnih kredita za banke s visokom razinom neprihodonosnih kredita za cijelu 2019. u odnosu na stvarno smanjenje u 2019.

(os x: izvori povećanja i smanjenja neprihodonosnih kredita; os y: mlrd. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: uzorak od 30 značajnih institucija

Izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 stvara velike izazove za banke. Prvo, očekuje se da će značajne institucije morati uložiti dodatne napore za daljnje smanjenje svojih neprihodonosnih kredita iako je njihov iznos bio uglavnom stabilan do lipnja 2020. kada je iznosio 503 mlrd. EUR, a zatim se smanjio na 485 mlrd. EUR u trećem tromjesečju 2020. Drugo, očekuje se da će nepovoljni učinci pandemije na gospodarstvo biti vidljivi u povećanju neprihodonosnih kredita u budućnosti. U tom kontekstu najvažnije je da značajne institucije postignu pravu ravnotežu između izbjegavanja prekomjerne procikličnosti i primjerenog evidentiranja rizika s kojima su suočene u svojim bilancama.

Posebno postoji rizik da će nastati ozbiljni učinci litice kada mjere javne potpore počnu istjecati. Stoga je ključno da banke ispravno utvrde i evidentiraju kreditni rizik u svojim bilancama te da se u operativnom smislu pripreme za odgovor na povećanje dužnika u poteškoćama: kašnjenje u priznavanju i djelovanju kako bi se riješio problem pogoršanja kvalitete imovine pojačalo bi procikličke učinke i umanjilo sposobnost bankarskog sektora da podupire gospodarski oporavak.

Pravodobno i održivo restrukturiranje povećava vrijednost oporavka i sprječava gomilanje neprihodonosnih kredita. Visoke razine neprihodonosnih kredita uzrokuju povećanje troškova financiranja i umanjuju sposobnost stvaranja prihoda, što također nepovoljno utječe na sposobnost banaka da podupiru gospodarski oporavak.

Odgoda reklasifikacije i uspostave odgovarajućih razina rezervacija do isteka mjera moratorija imala bi za posljedicu učinke litice, snažnije razduživanje te stoga i veću procikličnost. Percipirana neadekvatnost vrednovanja kredita i politika klasifikacije banaka ugrozila bi povjerenje ulagača u bankarskom sektoru i prouzročila povećanje troškova financiranja. Snažno razduživanje i povećanje troškova financiranja smanjuju sposobnost banaka da podupiru gospodarski oporavak.

Nadzor banaka ESB‑a odgovorio je na izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 širokom lepezom inicijativa koje se odnose na kreditni rizik i vanjskom komunikacijom.[17] Poštujući EBA‑ine Smjernice o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita[18], ESB je također omogućio bankama fleksibilnost s obzirom na klasifikaciju restrukturiranja i procjenu restrukturiranja slijedom poteškoća u poslovanju za izloženosti koje su predmet moratorija, a koje zadovoljavaju kriterije iz EBA‑inih Smjernica.

Nadzornim inicijativama i komunikacijom ESB nastoji postići da značajne institucije uvedu učinkovite prakse upravljanja kreditnim rizikom te da imaju dostatnu operativnu sposobnost da primjereno procjenjuju, klasificiraju i mjere kreditni rizik u svojim bilancama. To bi trebalo pridonijeti sprječavanju pogoršanja kvalitete imovine banaka, čime bi se ublažili učinci litice kad god je to moguće. Zajednički nadzorni timovi surađuju sa značajnim institucijama u daljnjim aktivnostima u vezi s provedbom tih nadzornih očekivanja koja se odnose na kreditni rizik.

Osim toga, ESB je odlučio produljiti rok bankama s visokom razinom neprihodonosnih kredita za podnošenje svojih strategija za smanjenje neprihodonosnih kredita za 12 mjeseci, do ožujka 2021. Nadzor banaka ESB‑a pojasnio je i da su očekivanja povezana s pokrivenošću neprihodonosnih izloženosti i dalje u potpunosti na snazi za iznos neprihodonosnih kredita koji je akumuliran prije izbijanja pandemije.

U svojoj funkciji nadgledanja nadzora manje značajnih institucija, ESB je i dalje procjenjivao provode li nacionalna nadležna tijela EBA-ine smjernice za upravljanje neprihodujućim i restrukturiranim izloženostima[19]. Nadalje, u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima ESB je proveo analizu ranjivosti s obzirom na kreditni rizik kako bi bolje shvatio mogući učinak krize uzrokovane koronavirusom na manje značajne institucije, uzimajući u obzir i ublažavajuće učinke nacionalnih mjera. U 2021. daljnje aktivnosti bit će, među ostalim, usmjerene na procjenu učinka ukidanja nacionalnih mjera potpore na profile kreditnog rizika manje značajnih institucija kao i na njihovu spremnost da odgovore na moguće povećanje izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza.

1.2.4. Ciljana provjera internih modela

Svrha projekta ciljane provjere internih modela (TRIM), koji je trebao trajati od 2016. do 2020., bila je procijeniti adekvatnost i primjerenost internih modela institucija kao i ujednačiti nadzorne prakse koje se odnose na interne modele u cijelom jedinstvenom nadzornom mehanizmu (SSM‑u). Zahvaljujući TRIM‑u, postiglo se zajedničko razumijevanje regulatornih zahtjeva povezanih s internim modelima na razini SSM-a, u obliku ESB‑ova vodiča o internim modelima, čime se pridonosi smanjenju neopravdane varijabilnosti (koja se ne temelji na riziku) u izračunu imovine ponderirane rizikom kao i stvaranju jednakih uvjeta poslovanja za banke u državama sudionicama.

U sklopu TRIM‑a provedeno je 200 provjera na licu mjesta u 65 značajnih institucija s naglaskom na modele.

Nakon četiri godine projekt se sada približava svojem završetku. U sklopu TRIM‑a u razdoblju od 2017. do 2019. provedeno je 200 provjera internih modela na licu mjesta u 65 značajnih institucija, kojima su bili obuhvaćeni interni modeli za kreditni i tržišni rizik i rizik druge ugovorne strane. Za te provjere razvijen je zajednički metodološki pristup na temelju standardiziranih zahtjeva za podatcima i nadzornih tehnika i alata. Osim toga, postupak je proveden na nekoliko razina osiguranja kvalitete, usporedbama među institucijama i horizontalnim analizama kako bi se postigla dosljednost i usporedivost ishoda provjera u sklopu TRIM‑a.

Slučajevi neusklađenosti s regulatornim zahtjevima u sklopu TRIM‑a utvrđeni su u više od 5.800 nalaza za sve vrste rizika, a oko 30 % tih nalaza bilo je vrlo ozbiljno.

Zbog toga projekt TRIM podrazumijeva intenzivne daljnje nadzorne aktivnosti s uključenim institucijama u kojima bi trebalo ispraviti utvrđene nedostatke i provesti nove regulatorne proizvode tijekom sljedećih godina. Na temelju provjera u sklopu TRIM‑a na kraju 2020. doneseno je 179 odluka koje su sadržavale različite nadzorne mjere, u obliku obveza, preporuka i ograničenja, a neke od njih imale su znatan kvantitativan učinak na iznose imovine ponderirane rizikom.

TRIM će sada biti završen u prvoj polovini 2021.

Operativna potpora koju je institucijama u ožujku 2020. odobrio nadzor banaka ESB‑a kao odgovor na izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 obuhvaćala je šestomjesečnu odgodu izdavanja odluka na temelju TRIM-a, pisama o daljnjim aktivnostima na licu mjesta i odluka o internim modelima koje nisu bile priopćene institucijama do tog datuma. Zbog toga je završetak projekta TRIM odgođen s 2020. na prvu polovinu 2021.

1.2.5. Rad na ICAAP‑u i ILAAP‑u

Pouzdani postupci procjene adekvatnosti internog kapitala (ICAAP) i procjene adekvatnosti interne likvidnosti (ILAAP) ključni su za banke kako bi ojačale svoju otpornost, što će im omogućiti da nastave svoje poslovanje tijekom poslovnog ciklusa i podnesu gospodarske šokove. Cilj je obaju tih postupaka omogućiti bankama da adekvatno mjere svoj kapital i likvidnosni rizik te da njima upravljaju strukturirano na način prilagođen svakoj instituciji.

Za postizanje otpornosti banaka ključni su kapital i likvidnost.

Nadzor banaka ESB‑a poduzeo je nekoliko mjera za potporu bankama u uspostavi njihovih postupaka ICAAP i ILAAP kao dragocjenog okvira za upravljanje rizicima. Postupci ICAAP i ILAAP u bankama redovito se preispituju u sklopu postupka nadzorne provjere i ocjene. U 2018. ESB je objavio vodiče o postupku ICAAP i ILAAP kako bi pojasnio svoja očekivanja povezana s tim postupcima. U 2019. proveo je u 37 značajnih institucija sveobuhvatnu analizu praksi ICAAP‑a s obzirom na nadzorna očekivanja koja je odredio. Rezultati te analize objavljeni u kolovozu 2020. u izvješću ECB Report on banks’ ICAAP practices pokazuju da mnogo toga još treba učiniti, posebno u trima glavnim područjima, unatoč tomu što su banke znatno poboljšale svoje postupke ICAAP posljednjih godina.

Prvo, mnoge banke i dalje imaju neodgovarajuće okvire kvalitete podataka koji bi mogli umanjiti njihovu sposobnost donošenja utemeljenih odluka primjenom pouzdanih, brzo dostupnih podataka.

Drugo, mnoge banke ne uzimaju u obzir potpun skup rizika koji bi mogli imati značajan učinak na njihov interni kapital. Slabosti su utvrđene primjerice u načinu na koji banke procjenjuju instrumente dodatnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala pri određivanju svojih potreba za internim kapitalom kako bi osigurale neprekinuto poslovanje (pretpostavka kontinuiteta) te u širem smislu u načinu na koji banke određuju pravu ekonomsku vrijednost svojeg kapitala kada pokrivaju svoje ekonomske rizike (razmatranja o ekonomskoj vrijednosti), kao što je prikazano u Grafikonu 18. Ako ne uspiju utvrditi i kvantificirati sve značajne ekonomske rizike, sposobnost banaka za postizanje ekonomske adekvatnosti kapitala može biti umanjena te stoga njihova sveukupna financijska otpornost može biti oslabljena.

Treće, testiranje otpornosti na stres tek treba postati učinkovit, sastavni dio praksi upravljanja rizikom u bankama, kao što prikazuje Grafikon 19. Pandemija bolesti COVID‑19 pokazala je da su banke izložene različitim rizicima koji se mogu neočekivano ostvariti. Međutim, mnoge institucije sustavno ne prate gospodarsko okružje kako bi utvrdile nove rizike, a njihovi se scenariji u testiranju otpornosti na stres i sposobnosti ne preispituju redovito. To može ozbiljno ugroziti sposobnost banaka da učinkovito odgovore na stresne situacije.

Grafikon 18.

Razmatranje pretpostavke kontinuiteta i razmatranja o ekonomskoj vrijednosti u definiciji internog kapitala

Pretpostavka kontinuiteta i razmatranje o ekonomskoj vrijednosti

Izvor: ECB report on banks’ ICAAP practices, Grafikon 26.

Grafikon 19.

Postupak testiranja otpornosti na stres za utvrđivanje novih prijetnji adekvatnosti kapitala

Ima li banka postupak za praćenje i utvrđivanje novih prijetnji, ranjivosti i promjena u okružju?

Izvor: ECB report on banks’ ICAAP practices, Grafikon 43.

Dobre prakse povezane s ICAAP‑om važne su u krizi, ali i u uobičajenim okolnostima.

Iako je prethodna analiza provedena prije izbijanja pandemije bolesti COVID‑19, ESB vjeruje da su dobre prakse povezane s ICAAP‑om jednako važne u uvjetima velikog stresa kao i u uobičajenim okolnostima. Dobro oblikovane prakse povezane s ICAAP‑om ključne su za učinkovito upravljanje rizicima, financijsku pouzdanost i dugoročnu održivost.

Procjenom u sklopu SREP‑a otkrivene su slabosti u praksama testiranja otpornosti na stres banaka te u planiranju kapitala i likvidnosti.

U kontekstu pragmatičnog pristupa SREP‑u iz 2020. nadzor banaka ESB‑a utvrdio je slabosti u praksama banaka povezanim s ICAAP‑om i ILAAP‑om koje ugrožavaju pouzdanost njihovih prospektivnih projekcija te mogu smanjiti njihovu sposobnost uspješnog upravljanja svojim kapitalnim i likvidnosnim pozicijama za vrijeme krize uzrokovane koronavirusom. Banke se potiču da temeljito utvrde učinak i vjerojatnost ozbiljnijih ishoda kretanja povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19 u svojim osnovnim i nepovoljnim scenarijima.

Ubuduće će postupci ICAAP i ILAAP imati sve veće uloge u SREP‑u.

Ubuduće će postupci ICAAP i ILAAP imati veću ulogu u SREP‑u, čime bi se trebalo potaknuti banke da trajno unaprjeđuju te interne postupke. Nadalje, u pristupu nadzora banaka ESB‑a utvrđivanju zahtjeva u sklopu drugog stupa više će se uzimati u obzir pokretači rizika. Očekuje se da će se time banke potaknuti da bolje utvrđuju različite rizike kojima su izložene.

1.2.6. IT rizik i rizik za kibersigurnost

U 2020. kazneno djelo u kiberprostoru i manjkavosti IT sustava ponovno su prepoznati kao jedan od glavnih pokretača rizika za bankarski sektor. Kako bi se ojačala otpornost banaka na tom području, jedan od prioriteta nadzora banaka ESB‑a u 2020. bio je procijeniti IT rizik i rizik za kibersigurnost banaka nadzornim radnjama kao što su nadzori na licu mjesta, godišnji SREP, postupak izvješćivanja o kiberincidentima u sklopu SSM‑a te ostale horizontalne aktivnosti i aktivnosti specifične za pojedinačnu banku.

Pouzdanost IT sustava postala je ključna kada su banke počele zatvarati svoje podružnice i organizirati svoj rad na daljinu. U takvim je uvjetima nadzor banaka ESB‑a utvrdio IT rizik i rizik za kibersigurnost kao jedan od najizraženijih rizika povezanih s krizom uzrokovanom koronavirusom. Broj važnih kiberincidenata koje su nadzirane institucije prijavile ESB‑u uistinu se povećao u 2020., a posebno broj zlonamjernih incidenata.[20] Do sada su takvi incidenti uglavnom imali za posljedicu nedostupnost usluge banaka ili pružatelja usluga bankama. Međutim, zbog porasta kiberincidenata banke moraju povećati otpornost svojeg IT sustava i otkloniti manjkavosti kao što su previše složena arhitektura IT sustava i oslanjanje na velik broj sustava informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) koji su na kraju životnog ciklusa za provođenje ključnih funkcija.

U lipnju 2020. nadzor banaka ESB‑a objavio je svoje godišnje izvješće o ishodu upitnika o IT rizicima u sklopu SREP‑a[21], sastavljeno u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima, na temelju samoprocjene banaka u vezi s upitnikom o IT rizicima. U izvješću su prikazani ključni podatci o praksama banaka povezanim s IT rizicima od prvog tromjesečja 2019. Proračuni banaka za eksternalizaciju i dalje su se povećavali u 2018. do početka 2019., pri čemu su usluge računalstva u oblaku postajale sve važnije. Zabrinjavajuća je situacija da je broj sustava na kraju životnog ciklusa koji su podržavali ključne poslovne aktivnosti nastavio rasti, a upravljanje kvalitetom podataka i dalje je bilo najslabije razvijeno područje kontrole rizika.

Nadzor banaka ESB‑a pridonio je i publikacijama međunarodnih radnih skupina o tim temama, a to su učinkovite prakse za odgovor na kiberincident i oporavak[22] Odbora za financijsku stabilnost, savjetodavni dokument Bazelskog odbora za nadzor banaka o načelima za operativnu otpornost[23] te EBA‑ine Smjernice o upravljanju rizicima IKT‑a i sigurnosnim rizicima[24] koje su stupile na snagu u lipnju 2020.

1.2.7. Brexit

Nadzor banaka ESB‑a i dalje će pratiti provedbu ciljnih modela poslovanja banaka u razdoblju poslije Brexita.

Ujedinjena Kraljevina napustila je Europsku uniju 1. veljače 2020. i ušla u prijelazno razdoblje u kojem se pravo EU‑a nastavilo primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u njoj. To je prijelazno razdoblje završilo 31. prosinca 2020. Nadzor banaka ESB‑a svojim je radom u 2020. omogućio da banke i nadzorna tijela budu spremni na završetak prijelaznog razdoblja za Brexit te je pomno pratio provedbu planova banaka za razdoblje poslije Brexita.

Tijekom godine nadzor banaka ESB‑a pratio je političke pregovore između EU‑a i Ujedinjene Kraljevine te je sa stajališta nadzora procjenjivao njihove implikacije. ESB je pružio i tehnički doprinos radu europskih nadzornih tijela tako što je omogućio da se uzimaju u obzir ključna nadzorna pitanja.

U sklopu kontinuiranog nadzora značajnih institucija nadzor banaka ESB‑a stalno je posuvremenjivao svoju procjenu učinka koji bi imao potencijalni scenarij Brexita bez sporazuma ili odluke o istovjetnosti na kraju prijelaznog razdoblja na značajne institucije u nizu područja, kao što su investicijske usluge i mjesta trgovanja. Nadzor banaka ESB‑a savjetovao je bankama da se nastave pripremati za sve moguće ishode Brexita te je od njih tražio da provedu mjere ublažavanja za rješavanje mogućih rizika u slučaju „tvrdog” Brexita. Općenito gledano, pripreme banaka za završetak prijelaznog razdoblja smatrale su se dostatnima i nisu zabilježeni poremećaji na tržištu na području financijskih usluga početkom siječnja 2021.

Nadzor banaka ESB‑a i dalje je pratio provedbu planova za Brexit značajnih institucija koje su pogođene izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a kako bi omogućio njihovo napredovanje u skladu s prethodno dogovorenim vremenskim okvirima za provedbu svojih ciljnih modela poslovanja u razdoblju poslije Brexita. Postupke horizontalnog praćenja dopunjavale su daljnje aktivnosti za pojedinačne banke i poduzete su nadzorne radnje ako su bili utvrđeni nedostatci. Kako bi u potpunosti ispunile nadzorna očekivanja ESB‑a, neke će banke još morati poduzeti mjere na područjima unutarnjeg upravljanja, sklapanja novih poslova, modela knjiženja i financiranja, izmjena ugovora s klijentima iz EU-a, dogovora unutar grupe te IT infrastrukture i izvješćivanja o IT‑u.

Tijekom 2020. nadzor banaka ESB‑a i dalje je obavještavao o svojim nadzornim očekivanjima u vezi s Brexitom u nekoliko članaka Biltena o nadzoru banaka, objava na blogu o nadzoru banaka te u bilateralnim raspravama s nadziranim subjektima.[25]

Nakon Brexita nadzor banaka ESB‑a nastavit će pratiti provedbu ciljnih modela poslovanja banaka i usmjerit će se na ključna nadzorna pitanja koja mogu proizići iz prelaska na novi režim. Prema novom okviru za suradnju sklopljenom u 2019. nadzor banaka ESB‑a i nadzorna tijela Ujedinjene Kraljevine i dalje će surađivati u nadzoru banaka koje posluju u državama sudionicama i u Ujedinjenoj Kraljevini.

1.2.8. Financijska tehnologija i digitalizacija

Tijekom 2020. nadzor banaka ESB‑a nastavio je raditi na svojem pristupu nadzoru uporabe financijske tehnologije u značajnim i manje značajnim institucijama. Aktivnosti su bile usmjerene na razvoj zajedničkog razumijevanja rizika povezanih s financijskom tehnologijom i pružanje metodološke potpore i alata nadzornim tijelima.

Nadzor banaka ESB‑a i dalje je surađivao s nacionalnim nadzornim tijelima, značajnim institucijama i manje značajnim institucijama te drugim važnim sudionicima na tržištu radi boljeg razumijevanja načina na koji banke upotrebljavaju inovativne tehnologije kao i implikacija za njihove poslovne modele i okvire za upravljanje rizicima. U tom je kontekstu nastavio pratiti tržišna kretanja i rizike u nastajanju, uključujući učinak pandemije bolesti COVID‑19 na digitalizaciju i inovaciju u bankama. Pandemija je pokazala da su banke u sklopu europskog nadzora banaka sposobne ostati operativno otporne, čak i kada se potreba za radom na daljinu znatno povećala. U budućnosti će digitalna transformacija i inovacija i dalje biti ključne za uspješno poslovanje banaka u vrlo konkurentnom okružju, s obzirom na ulogu koju digitalizirani sustavi mogu imati u smanjenju troškova i ispunjavanju sve većih očekivanja klijenata banaka povezanih s digitalizacijom.

ESB je 27. kolovoza 2020. objavio dokument ESCB/European banking supervision response to the European Commission’s consultation on digital finance koji sadržava detaljne odgovore na pitanja o raznim čimbenicima koje treba uzeti u obzir u Komisijinoj strategiji. ESB u velikoj mjeri podupire prioritetna područja koja je utvrdila Komisija kako bi se poticao razvoj digitalnih financija u EU‑u, koje su dobile još veće značenje nakon izbijanja pandemije bolesti COVID‑19. ESB je svjestan da digitalizacija i inovacija mogu donijeti značajne koristi za financijske institucije, financijski sustav i gospodarstvo u širem smislu, no pri transformaciji bankarskog sektora moraju se također uzeti u obzir svi povezani rizici. Iako je pandemija ubrzala aktivnosti banaka povezane s digitalizacijom i pokazala važnost ulaganja u inovacije, naglasila je i dodatne poteškoće koje zahtijevaju daljnje praćenje i treba ih uzeti u obzir u okvirima za sklonost preuzimanju rizika banaka.

ESB je član raznih međunarodnih i europskih skupina i mreža u kojima svojim iskustvom i mišljenjima pridonosi razvoju regulatornih i nadzornih okvira na području financijske tehnologije i digitalizacije. Osim toga, u 2020. nadzor banaka ESB‑a pridonio je i ESB‑ovu radu na području kriptoimovine i digitalnih valuta središnje banke, u kojem se bavio pitanjima važnima za nadzor banaka. Sudjelovao je u unutarnjim i vanjskim radionicama, tečajevima i seminarima za poticanje zajedničkog nadzornog pristupa i praćenja različitih kretanja na području financijske tehnologije i digitalizacije.

Okvir 2.
Nadzorna tehnologija

Naglo povećanje količine dostupnih podataka i računalne snage kao i brzo uvođenje novih tehnologija transformiraju globalno financijsko okružje više nego ikada i pritom stvaraju prilike i izazove za nadzorna tijela i nadzirane subjekte. Pandemija bolesti COVID‑19 intenzivirala je taj trend i dodatno ubrzala digitalnu transformaciju.

Kao odgovor na takvu situaciju, ESB je u 2019. osnovao poseban centar za nadzorne tehnologije. Taj centar okuplja unutarnje i vanjske dionike radi istraživanja mogućnosti umjetne inteligencije i drugih naprednih nadzornih tehnologija.

Nacrt za digitalizaciju u SSM‑u

Nacrt za digitalizaciju u SSM‑u, koji su zajednički oblikovali nacionalna nadležna tijela i ESB, pruža dugoročnu viziju i konkretan akcijski plan za upotrebu tehnologije i digitalizacije u SSM‑u. Projekti utvrđeni u nacrtu odnose se na šest područja: (1) poboljšanje nadzornog izvješćivanja i razmjene informacija s bankama putem potpune digitalizacije, (2) iskorištavanje snage podataka služeći se naprednom analitikom i najsuvremenijom arhitekturom podataka, (3) jačanje IT sustava u SSM‑u poticanjem orijentacije na korisnika, povezanosti i integracije nadzorne tehnologije, (4) obrada dokumenata i nestrukturiranih podataka služeći se tekstualnom analizom koja se temelji na umjetnoj inteligenciji, (5) smanjenje broja manualnih zadataka i veća kontrola informacija automatizacijom procesa te (6) pružanje pametnih alata za suradnju za digitalnu razmjenu informacija na razini SSM‑a.

U nacrtu se također određuju ključni čimbenici koji omogućuju oslobađanje potpunog inovacijskog potencijala SSM‑a, kao što su najsuvremeniji okvir upravljanja inovacijama, najagilniji modaliteti za suradnju na projektima na razini SSM‑a, snažan inovacijski ekosustav te inicijative za poticanje digitalne kulture, uključujući program usavršavanja u digitalizaciji. Nacrtom su također obuhvaćeni aspekti koji se odnose na etičku i transparentnu upotrebu novih tehnologija i usklađenost te upotrebe s okvirom za zaštitu podataka.

Tijela na razini SSM‑a koja sudjeluju u digitalnom programu

U 2020. osnovan je Upravljački odbor u svojem sastavu za digitalni program, sastavljen od članova Nadzornog odbora, kako bi se omogućila rasprava o pitanjima povezanima s digitalnom strategijom. Istodobno je uspostavljen forum inovatora u nadzoru koji okuplja nadzorna tijela i stručnjake za IT iz nacionalnih nadležnih tijela i ESB‑a. Forum je imao ključnu ulogu u utvrđivanju potreba nadzora i konkretnih primjena novih tehnologija za nadzor banaka. Centar za nadzorne tehnologije nastavio je s uspostavom novih načina rada u obliku agilnih inovacijskih timova sastavljenih od zaposlenika ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela s multidisciplinarnim iskustvima i znanjem (npr. iz područja IT‑ja, nadzora, znanosti o podatcima). Prva četiri takva tima uspostavljena su u rujnu 2020., a najviše 10 dodatnih timova planira se uspostaviti u 2021.

Veliki događaji za podizanje razine osviještenosti

U skladu s ciljem nacrta koji se odnosi na poticanje digitalne kulture, u 2020. održan je niz velikih događaja. Na virtualnom sastanku iz područja nadzorne tehnologije i na konferenciji Supervision Innovators Conference, održanima u lipnju odnosno u studenome, okupili su se inovatori na području nadzora iz cijelog svijeta kako bi se potaknula suradnja i predstavila najsuvremenija postignuća u alatima umjetne inteligencije.

Novi alati nadzorne tehnologije

U 2020. ESB je ostvario znatan napredak u razvoju alata strojnog čitanja za upitnike za procjenu sposobnosti i primjerenosti te mrežne analitike za udjele rizičnog kapitala u nadziranim subjektima. I dalje se istražuju novi alati nadzorne tehnologije. To uključuje prototip alata za pretvorbu govora u tekst kako bi se dobili automatski prijepisi na temelju prepoznavanja glasa kao i alat za automatsko modeliranje tema i analizu reakcija za omogućavanje analiza kvalitativnih podataka i novosti. Nove tehnologije, kao što su obrada prirodnog jezika i strojno učenje, upotrebljavat će se za korjenite promjene u analizi teksta i nestrukturiranih podataka u mnogim nadzornim zadaćama od nadzora na licu mjesta do horizontalnih funkcija. Nadalje, jedan od glavnih projekata nadzorne tehnologije, virtualni laboratorij, pružit će modularnu platformu za digitalnu suradnju i razmjenu informacija u sklopu SSM-a i omogućiti, na primjer, dijeljenje koda i modela.


1.3. Izravni nadzor značajnih institucija

1.3.1. Nadzor na daljinu

Nadzor banaka ESB‑a nastoji nadzirati značajne institucije na razmjeran način koji se temelji na riziku, a istodobno je zahtjevan i dosljedan. U tu svrhu utvrđuje skup temeljnih aktivnosti kontinuiranog nadzora za svaku godinu. Te se aktivnosti zasnivaju na postojećim regulatornim zahtjevima, Nadzornom priručniku SSM‑a i nadzornim prioritetima SSM‑a i uključene su u kontinuirani program nadzornog ispitivanja za svaku značajnu instituciju.

Osim tih centralno utvrđenih temeljnih aktivnosti, u program nadzornog ispitivanja mogu biti uključene i druge nadzorne aktivnosti koje su prilagođene specifičnostima banaka, pri čemu se ostavlja prostor zajedničkim nadzornim timovima da analiziraju i uzmu u obzir idiosinkrastične rizike.

Aktivnosti programa nadzornog ispitivanja na daljinu obuhvaćaju: (1) aktivnosti povezane s rizicima (npr. SREP), (2) ostale aktivnosti u vezi s organizacijskim, administrativnim ili pravnim zahtjevima (npr. godišnja procjena značajnosti) te (3) dodatne aktivnosti koje planiraju zajednički nadzorni timovi kako bi kontinuirani program nadzornog ispitivanja prilagodili specifičnostima nadzirane grupe ili nadziranog subjekta (npr. analize poslovnih modela ili upravljačke strukture banaka). Dok se prva dva skupa aktivnosti utvrđuju centralno, treći je specifičan za svaku banku i te aktivnosti utvrđuje odgovarajući zajednički nadzorni tim.

Proporcionalnost

Planirane nadzorne aktivnosti u 2020. zasnivale su se na načelu proporcionalnosti, a intenzitet nadzora prilagođavao se profilu rizika i sistemskoj važnosti nadziranih banaka.

Program nadzornog ispitivanja zasniva se na načelu proporcionalnosti, što znači da intenzitet nadzora ovisi o veličini, sistemskoj važnosti i složenosti svake institucije. U 2020. prosječan broj planiranih nadzornih aktivnosti po značajnoj instituciji bio je relativno sličan onome iz prethodne godine (Grafikon 20.), čime se zajedničkim nadzornim timovima dalo dovoljno prostora da se bave rizicima specifičnim za instituciju.

Grafikon 20.

Prosječan broj planiranih zadataka po značajnoj instituciji u 2019. i 2020.

Izvor: ESB
Napomena: Podatci su dobiveni na dan 31. prosinca.

Primjena pristupa prilagođenog riziku

U programu nadzornog ispitivanja primjenjuje se pristup prilagođen riziku koji je usmjeren na najvažnije kategorije rizika za svaku značajnu instituciju. Na primjer, postotak zadataka povezanih s kreditnim rizikom veći je za banke s visokom razinom neprihodonosnih kredita nego što je to za prosječnu banku, dok je postotak zadataka koji se odnose na tržišni rizik veći za banke s velikim izloženostima tržištu i aktivnostima trgovanja nego što je to za prosječnu banku (Grafikon 21.).

Grafikon 21.

Aktivnosti programa nadzornog ispitivanja u 2019. i 2020.: aktivnosti povezane s kreditnim i tržišnim rizikom kao udio u svim aktivnostima

Kreditni rizik

(postotci)

Tržišni rizik

(postotci)

Izvor: ESB
Napomene: Uzete su u obzir samo planirane aktivnosti povezane s kategorijama rizika. Podatci su dobiveni na dan 31. prosinca.

Najvažnije aktivnosti nadzora na daljinu u 2020.

Kao posljedica pandemije bolesti COVID‑19 nadzor banaka ESB‑a preispitao je svoje nadzorne postupke i aktivnosti kako bi pružio bankama dostatnu operativnu potporu i omogućio zajedničkim nadzornim timovima da se mogu primjereno usredotočiti na praćenje sposobnosti banaka da odgovore na krizu.

Planirani početak aktivnosti na daljinu za 2020. stoga je promijenjen tako što su aktivnosti otkazane, pojednostavnjene ili odgođene. Ključne promjene uključuju: (1) odgodu testiranja otpornosti na stres na razini EU‑a do 2021. i njegovu zamjenu analizom ranjivosti na temelju već dostupnih podataka radi procjene određenih rizika koji proizlaze iz krize uzrokovane koronavirusom, (2) donošenje pragmatičnog pristupa za SREP (vidi odjeljak 1.2.), (3) uvođenje postupka za praćenje učinka pandemije bolesti COVID‑19 na profile rizika banaka (s više interakcije s bankama) i (4) produljenje rokova za šest mjeseci za sve nadzorne mjere čiji rokovi još nisu prošli.

Te aktivnosti, zajedno s radnjama koje su zajednički nadzorni timovi već poduzeli u vezi s mjerama za pojedinačne banke i promjenom usmjerenosti na sposobnost banaka da odgovore na krizu, imale su za posljedicu nešto manji broj provedenih aktivnosti u odnosu na broj koji je prvotno bio planiran početkom 2020. (Grafikon 22.).

Grafikon 22.

Prosječan broj zadataka po značajnoj instituciji u 2020.

Izvor: ESB
Napomena: Podatci su dobiveni na dan 31. prosinca.

Nalazi nadzora

„Nalazi nadzora” jedan su od glavnih rezultata redovitih nadzornih aktivnosti i u njima su vidljivi nedostatci koje banke trebaju otkloniti. Zajednički nadzorni timovi odgovorni su za praćenje provedbe daljnjih aktivnosti povezanih s tim nalazima. Na dan 31. prosinca 2020. ukupan broj evidentiranih nalaza bio je manji u odnosu na prethodne godine, uglavnom zbog smanjenja nadzora na licu mjesta i provjera internih modela kao posljedica krize uzrokovane koronavirusom. Većina nalaza proizišla je iz nadzora na licu mjesta, provjera internih modela i aktivnosti povezanih s odobrenjima. Najveći broj nalaza odnosi se na područje kreditnog rizika (Grafikon 23.).

Grafikon 23.

Nalazi nadzora

broj nalaza u odnosu na prethodnu godinu

Izvor: ESB
Napomena: Isključeno je 58 nalaza starih zajedničkih nadzornih timova.

1.3.2. Nadzor na licu mjesta

U sklopu promjena organizacijske strukture ESB‑a koje su najavljene u srpnju 2020. uspostavljena je strukturno neovisna funkcija nadzora na licu mjesta: glavna uprava Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela. Njezine odgovornosti opisane su u odjeljku 5.1. – Organizacijski ustroj nadzora banaka ESB‑a.

Primijenjen je siguran, reaktivan i proporcionalan pristup nadzoru na licu mjesta kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19.

Ograničenja putovanja koja su uvedena kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19 značajno su utjecala na nadzore na licu mjesta i provjere internih modela u 2020. U ožujku 2020. Izvršni odbor ESB‑a odlučio je privremeno prekinuti sva poslovna putovanja i sve nadzore na licu mjesta i provjere internih modela koji su bili u pripremnoj fazi. Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela koji su bili u fazi istrage nastavljeni su na daljinu kada je to bilo moguće, dok su oni koji su bili u konačnoj fazi izvješćivanja završeni kako je bilo i predviđeno.

Privremeni koncept „provjera na daljinu” uveden je radi daljinske procjene rizika.

Za potrebe zadržavanja odgovarajuće razine nadzorne kontrole, nadzor banaka ESB‑a osmislio je privremeni koncept „provjera na daljinu” kako bi daljinski istražio najizraženije rizike nastale zbog krize uzrokovane koronavirusom, na primjer vođenjem razgovora s bankama na daljinu i primjenom alata za suradnju na daljinu. Cilj je ponovno se početi koristiti tradicionalnim praksama na licu mjesta kada se zdravstvena situacija poboljša. Ipak, iz iskustva nadzora na daljinu mogu se izvući korisne pouke koje će nadzor banaka ESB‑a moći primijeniti u svojoj budućoj metodologiji nadzora na licu mjesta.

Zajednički nadzorni timovi ponovno su odredili prioritete s obzirom na nadzore na licu mjesta i provjere internih modela planiranih za 2020. na temelju svoje procjene najizraženijih rizika banaka u kontekstu krize uzrokovane koronavirusom, kao i na temelju sposobnosti samih banaka da pruže potporu provjerama. Program za 2020. stoga se sastojao od 96 nadzora na licu mjesta i 83 provjere internih modela, od kojih je većinu trebalo provesti na daljinu zbog sigurnosnih zahtjeva povezanih s pandemijom bolesti COVID‑19.

Ukupno je u 2020. izdano 168 nadzornih odluka o provjerama internih modela[26].

Grafikon 24.

Smanjenje provjera u 2020. zbog pandemije bolesti COVID‑19

(broj provjera)

Izvor: nadzor banaka ESB‑a

Program osposobljavanja za zaposlenike SSM‑a koji su uključeni u nadzore na licu mjesta u 2020. uglavnom se provodio na daljinu i sastojao se od 15 aktivnosti osposobljavanja koje su obuhvatile sve glavne vrste rizika u sklopu SREP‑a i postupke koji su važni za nadzore. Budući da su se tečajevi održavali na daljinu, bio je moguć veći broj polaznika, pa je tako više od 586 inspektora i nadzornika sudjelovalo u tom programu.

1.3.2.1. Ključni nalazi nadzora na licu mjesta

U sljedećoj analizi daje se pregled najvažnijih nalaza utvrđenih nadzorima na licu mjesta.[27]

Unutarnje upravljanje

U najvažnijim nalazima utvrđene su manjkavosti u sljedećim područjima upravljanja:

  • funkcije unutarnje kontrole (uključujući usklađenost, upravljanje rizicima i unutarnju reviziju): ozbiljni nedostatci povezani s neovisnošću, resursima i opsegom aktivnosti svih funkcija unutarnje kontrole
  • korporativna struktura i organizacija: slaba transparentnost organizacijske strukture banaka zbog neodgovarajuće raspodjele odgovornosti i nejasnih linija izvješćivanja, manjkavosti okvira unutarnje kontrole i neodgovarajući ljudski i tehnički resursi
  • provedba postupaka upravljanja i nadzor nad njima: nedovoljan nadzor upravljačkog tijela nad provedbom poslovnih strategija banaka i njihovih strategija na području rizika
  • agregiranje podataka o rizicima i izvješćivanje o rizicima: nedovoljno obuhvatan okvir agregiranja podataka o rizicima i izvješćivanja o rizicima, slabosti arhitekture podataka i IT infrastrukture.
Kreditni rizik

Oko polovine broja nadzora kreditnog rizika bilo je usmjereno na kvalitetu imovine banaka i provodilo se provjerom kreditnih spisa. Tako su utvrđene dodatne potrebe za rezervacijama iz bonitetnog gledišta u iznosu većem od 2,3 mlrd. EUR i reklasifikacije iz prihodonosnog u neprihodonosni status za imovinu u iznosu od oko 3,1 mlrd. EUR.[28] Preostali nadzori bili su usmjereni na kvalitativne aspekte postupka upravljanja kreditnim rizikom. Najvažniji nalazi obuhvaćali su sljedeća područja:

  • podcjenjivanje očekivanih gubitaka po kreditima: precijenjenost kolaterala i stopa oporavka, neprimjeren izračun očekivanih gubitaka po kreditima zbog nedostataka u primijenjenoj metodologiji i parametrima rezerviranja
  • neprimjerena klasifikacija dužnika: nedostatci u definiranju i/ili utvrđivanju izloženosti sa statusom neispunjavanja obveza ili neprihodonosnih izloženosti, podcjenjivanje bruto izloženosti u drugoj i u trećoj fazi te manjkavosti u postupcima utvrđivanja izloženosti za restrukturiranje
  • slabi postupci praćenja: nedostatci u utvrđivanju ranih znakova pogoršanja kredita i neodgovarajući rejting-sustavi koji su često nastali zbog niske kvalitete podataka i nedosljednosti podataka između različitih IT sustava i zbog prekomjernog oslanjanja na ručna usklađivanja.
IT rizik

Većina vrlo ozbiljnih nalaza otkrila je manjkavosti na sljedećim područjima:

  • upravljanje kontinuitetom IT‑a: neodgovarajući kontinuitet IT‑a, neučinkoviti planovi kontinuiteta IT‑a ili planovi koji ne zadovoljavaju standarde za kontinuitet IT‑a
  • upravljanje kibersigurnošću: mjere za kibersigurnost ne mogu jamčiti povjerljivost, cjelovitost i dostupnost ključnih podataka te pravodobno otkrivanje incidenata povezanih s kibersigurnošću
  • upravljanje IT rizikom: nedostatna integracija IT rizika u opći okvir upravljanja rizicima.
Regulatorni kapital i ICAAP

Glavni nalazi u vezi s regulatornim kapitalom (prvi stup) odnosili su se na manjkavosti kontrolnog okvira u utvrđivanju ispravne upotrebe pondera rizika za izloženosti za sve rizike iz prvog stupa te na podcijenjenost imovine ponderirane rizikom zbog neispravnog raspoređivanja u kategorije izloženosti. Ostali se nalazi odnose na neutvrđivanje špekulativnog financiranja nekretnina i na upotrebu neprihvatljivog kolaterala za tehnike smanjenja kreditnog rizika.

Najozbiljniji problemi utvrđeni u nadzorima u sklopu ICAAP‑a odnose se na: (1) slabosti interne kvantifikacije rizika, uglavnom za modeliranje rizika udjela, mirovinskog rizika, tržišnog rizika i kreditnog rizika, (2) nedostatak pouzdanog višegodišnjeg i prospektivnog planiranja kapitala te (3) nedosljedne međusobne veze postupaka strateškog planiranja i okvira za sklonost preuzimanju rizika, uglavnom zbog nepostojanja dosljednih i granularnih ograničenja sklonosti preuzimanju rizika.

Tržišni rizik

Najozbiljniji nalazi odnosili su se na mjerenje rizika vrednovanja i upravljanje njime, uključujući značajne nedostatke u mjerenju fer vrijednosti (nedostatnu pokrivenost neovisne provjere cijena, neodgovarajuće metodologije za hijerarhiju fer vrijednosti, neprimjerenu praksu priznavanja dobiti na prvi dan, nepostojanje usklađivanja s fer vrijednošću) i provedbu EBA‑inih regulatornih tehničkih standarda za bonitetno vrednovanje.

Kamatni rizik u bankovnoj knjizi

Većina ključnih nalaza odnosila se na mjerenje i praćenje kamatnog rizika u bankovnoj knjizi i upravljanje njime: neadekvatnost metoda kvantifikacije, uporabu pretpostavki i parametara koji nisu primjereno opravdani ili pouzdani, nepostojanje čvrste osnove za modeliranje depozita bez ugovorenog roka dospijeća te neredovitu validaciju modela kamatnog rizika u bankovnoj knjizi.

Likvidnosni rizik

Većina vrlo ozbiljnih nalaza odnosila se na slabosti u okviru testiranja otpornosti na stres (nedovoljno konzervativan okvir scenarija testiranja otpornosti na stres, manjkavosti u određivanju pretpostavki i parametara koji se upotrebljavaju za kvantifikaciju učinaka testiranja otpornosti na stres) i u mjerenju i praćenju rizika (manjkavosti u procjeni profila pretpostavki isteka financijskih proizvoda i greške u izračunu koeficijenta likvidnosne pokrivenosti).

Operativni rizik

Najozbiljniji nalazi odnosili su se na upravljanje operativnim rizicima (manjkavosti u postupku prikupljanja podataka o operativnom riziku, neadekvatno sprječavanje rizika i korektivne mjere pri postupanju s događajima povezanima s operativnim rizikom) te njihovo utvrđivanje (nepotpuna pokrivenost i definicija značajnih operativnih rizika).

Poslovni modeli i profitabilnost

Najvažniji nalazi odnosili su se na manjkavosti u određivanju cijena proizvoda (neuključivanje relevantnih troškova i rizika u alat za određivanje cijena, utvrđene cijene ne mogu stvoriti održivu profitabilnost), mogućnostima strateškog usmjeravanja (nedostatne aktivnosti kontrole upravljanja u smislu provedbe poslovne strategije) i raspodjeli prihoda, troškova i kapitala (manjkavosti u raspodjeli dobiti, troškova i kapitala koje dovode do iskrivljenog prikaza profitabilnosti).


1.4. Neizravni nadzor manje značajnih institucija

Nakon izbijanja pandemije bolesti COVID‑19 ESB je ojačao i preusmjerio se na svoje aktivnosti nadgledanja manje značajnih institucija kako bi proaktivno odgovorio na povećanje rizika. Istodobno su se ESB i nacionalna nadležna tijela dogovorili da će u određenoj mjeri biti fleksibilniji u provedbi nekih aktivnosti koje su prvotno bile planirane za 2020.

Jačanje i usmjerenost na aktivnosti nadgledanja nadzora manje značajnih institucija za odgovor na rizike nastale zbog krize uzrokovane koronavirusom

Procjena ranjivosti manje značajnih institucija na trenutačnu krizu

ESB je pojačao suradnju s nacionalnim nadležnim tijelima tijekom godine na tehničkoj i upravljačkoj razini kako bi proaktivno odgovorio na rizike nastale zbog krize uzrokovane koronavirusom. ESB je posebnu pozornost posvetio ranjivostima s obzirom na kreditni i likvidnosni rizik u manje značajnim institucijama koje bi mogle nastati zbog pogoršanja gospodarske situacije. Tom je procjenom obuhvaćena koncentracija izloženosti manje značajnih institucija na gospodarske sektore koji su više izloženi posljedicama pandemije (npr. prijevoz, smještaj itd.) kao i moguće ranjivosti manje značajnih institucija na iznenadne potrebe za likvidnošću ili šokove za izvore financiranja. Kada je riječ o kvaliteti imovine, analiza je pokazala da se i banke izložene manje ranjivim sektorima mogu suočiti s poteškoćama zbog posljedica krize uzrokovane koronavirusom, posebno ako su na počeku krize imale visoke razine neprihodonosnih kredita. Što se tiče likvidnosti, velik broj malih i srednjih manje značajnih institucija i dalje je izložen likvidnosnim rizicima. Mnoge banke primjerice imaju vrlo visoke razine obvezujućih kreditnih linija u odnosu na svoju raspoloživu visokokvalitetnu likvidnu imovinu, što ih čini ranjivima u slučaju navale poduzeća na likvidnost, slične onoj zabilježenoj tijekom prve faze krize uzrokovane koronavirusom. Drugo pitanje povezano s likvidnošću odnosi se na manje značajne institucije koje se u velikoj mjeri ili pretjerano, u određenim slučajevima, oslanjanju na pribavljanje sredstava na financijskom tržištu. Zbog toga bi mogle biti izložene kolebljivosti na financijskim tržištima.

Osim toga, ESB je pružio pomoć nacionalnim nadležnim tijelima u poticanju dosljedne primjene više nadzornih pristupa na razini SSM-a, kao što je provedba EBA‑inih Smjernica o pragmatičnom postupku nadzorne provjere i ocjene u 2020. godini u svjetlu krize COVID‑19[29], EBA‑inih Smjernica o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID‑19[30] te procjena prijenosa značajnog kreditnog rizika za transakcije sekuritizacije s obzirom na provedbu programa državnih jamstava.

ESB je poboljšao svoj sustav ranog upozorenja za manje značajne institucije čija je svrha utvrditi ranjive manje značajne institucije i pružiti potporu dijalogu s nacionalnim nadležnim tijelima, uključivanjem informacija o povredama povezanim s kapitalom i velikim izloženostima.

ESB je nastavio s radom na institucionalnim sustavima zaštite.

ESB je u 2020. nastavio s radom na institucionalnim sustavima zaštite. U tom je kontekstu ESB pružio potporu središnjoj banci Banca d’Italia u njezinoj procjeni institucionalnog sustava zaštite samo za manje značajne institucije, koji se sastoji od Raiffeisen banaka u regiji Trentino – Južni Tirol. Institucionalni sustav zaštite priznat je za bonitetne svrhe od 4. studenoga 2020. ESB je također proveo dodatne aktivnosti praćenja za hibridne institucionalne sustave zaštite koji su djelomično predmet znatnih izmjena.

Fleksibilnost za prilagodbu nadzornih prioriteta manje značajnih institucija kriznoj situaciji

Dovršetak provedbe metodologije SREP‑a za manje značajne institucije odgođen je do 2021.

U 2020. ESB i nacionalne središnje banke dogovorili su se da će odgoditi provedbu nove metodologije SREP‑a za manje značajne institucije do 2021.[31] U slučajevima kada su nacionalna nadležna tijela odlučila primijeniti metodologiju na te manje značajne institucije u 2020. prema prvotnim planovima, ESB je odobrio pragmatičan pristup SREP‑u, u skladu s EBA‑inim Smjernicama o pragmatičnom postupku nadzorne provjere i ocjene u 2020. godini u svjetlu krize COVID‑19, koji obuhvaća samo procjenu značajnih rizika i uglavnom ne utječe na primjenjive zahtjeve i upute u sklopu drugog stupa. Plan provedbe SREP‑a za manje značajne institucije također je prilagođen i neke od tema određene su kao manje prioritetne.

Kriza uzrokovana koronavirusom pokazala je kako se oslanjanjem na IT sustave (npr. daljinske veze, digitalne kanale kojima se koriste klijenti banaka) povećavaju rizici za banke (nedostupnost sustava, dulje vrijeme odziva, manja reaktivnost informatičke podrške itd.). Zbog toga je ESB u 2020. preporučio da nacionalna nadležna tijela posvete odgovarajuću pozornost IT riziku i načinu na koji se manje značajne institucije nose s trenutačnom krizom na operativnoj razini / razini IT sustava.

Tijekom 2020. ESB je nastavio s pripremama za plan postupnog uvođenja svojeg sustava upravljanja informacijama s obzirom na funkcije u sklopu SREP‑a, što će u budućnosti nacionalnim nadležnim tijelima omogućiti da evidentiraju procjenu u sklopu SREP‑a za manje značajne institucije u jedinstvenom sustavu na razini SSM‑a.

Zahvaljujući pandemiji upotreba videokonferencija postala je svrhovit alat za djelotvornu razmjenu informacija s nacionalnim nadležnim tijelima.

Druge važne teme za nadzor manje značajnih institucija

U 2020. ESB je nastavio sa svojim radom na utvrđivanju malih i jednostavnih institucija. Provedena je analiza stanja zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima kako bi se omogućilo raspoređivanje nove klasifikacije u cijelom SSM‑u. Tom su postupku raspoređivanja neizravno pomogli popisi malih i jednostavnih institucija koje su dostavila nacionalna nadležna tijela u kontekstu novih predložaka za FINREP o neprihodonosnim kreditima.

Nakon što je uspostavljen EBA‑in Savjetodavni odbor za proporcionalnost, ESB je dao doprinos prvom pismu preporuka odbora EBA‑inu Odboru nadzornih tijela o tome kako EBA može bolje uzeti u obzir proporcionalnost u pet odabranih tema svojeg nacrta programa rada za 2021. Preporuke su obuhvatile SREP, unutarnje upravljanje, investicijska društva, objave povezane s klimom i studiju troškova usklađenosti. ESB trenutačno pruža potporu EBA‑i u razvoju metodologija procjene učinka Savjetodavnog odbora za proporcionalnost.


1.5. Makrobonitetne zadaće ESB‑a

U 2020. od nacionalnih tijela primljeno je više od 100 makrobonitetnih obavijesti.

ESB je u 2020. nastavio aktivno surađivati s nacionalnim tijelima u skladu s makrobonitetnim zadaćama koje su mu dodijeljene na temelju članka 5. uredbe o SSM‑u[32].

U 2020. ESB je primio više od 100 obavijesti o makrobonitetnim politikama od nacionalnih tijela, među ostalim od Bugarske i Hrvatske, nakon uspostave bliske suradnje s tim državama. Većina se obavijesti odnosila na tromjesečne odluke o utvrđivanju protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala i odluke o utvrđivanju i tretmanu kapitala globalnih sistemski važnih institucija ili ostalih sistemski važnih institucija. Neke su se odluke, posebno o utvrđivanju protucikličkih zaštitnih slojeva kapitala, odnosile na oslobađanje kapitala za omogućavanje apsorpcije kreditnih gubitaka i potporu kreditiranju gospodarstva za vrijeme pandemije bolesti COVID‑19. Konačno, ESB je procijenio obavijesti o drugim makrobonitetnim mjerama, na primjer o utvrđivanju zaštitnih slojeva za sistemski rizik ili o mjerama uvedenim na temelju članka 458. uredbe o kapitalnim zahtjevima.

Na temelju metodologije koju je osmislio Bazelski odbor za nadzor banaka ESB i nacionalna tijela utvrdili su osam globalnih sistemski važnih institucija[33] koje će u 2022. morati držati dodatne zaštitne slojeve kapitala u rasponu od 1,0 % do 1,5 %. Nacionalna tijela utvrdila su i odredila stope zaštitnog sloja kapitala za 124 ostale sistemski važne institucije. Te stope bile su u skladu s metodologijom određivanja donje granice zaštitnih slojeva kapitala ostalih sistemski važnih institucija, koju ESB primjenjuje od 2016.[34]

Nadzor banaka ESB‑a bio je aktivno uključen i u nekoliko područja rada Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), koji je odgovaran za makrobonitetni nadzor financijskog sustava EU‑a. To je obuhvaćalo rad ESRB‑a na ograničenjima raspodjele dividendi. ESRB je 27. svibnja 2020. donio Preporuku ESRB/2020/7 kojom je pozvao odgovarajuća tijela da od financijskih institucija u njihovu djelokrugu nadzora zatraže da se suzdrže od isplate dividendi, otkupa redovnih dionica ili stvaranja obveza isplate varijabilnih primitaka osobama koje preuzimaju značajni rizik do 1. siječnja 2021.[35]

Ta je preporuka preispitana i izmijenjena u prosincu 2020. Kao posljedica bliske suradnje između ESRB‑a i ESB‑a, ESB je zajamčio da je njegovo stajalište o raspodjelama i dalje u potpunosti usklađeno s preporukom ESRB‑a.


1.6. Pogled u budućnost – rizici i nadzorni prioriteti za 2021.

Procjena rizika pruža pravodoban prikaz postojećih rizika, rizika u nastajanju i ranjivosti te ona pomaže u utvrđivanju nadzornih prioriteta.

Kako bi učinkovito ispunio svoje nadzorne zadaće, nadzor banaka ESB‑a kontinuirano utvrđuje, procjenjuje i prati postojeće rizike, rizike u nastajanju i ranjivosti za bankarski sektor. Tako može prilagođavati svoje aktivnosti i određivati najvažnije među njima te brzo preusmjeriti nadzorne programe i resurse kako bi odgovorio na nove prijetnje za nadzirane institucije. U 2020. nadzor banaka ESB‑a morao se u svojem nadzoru preusmjeriti kao odgovor na izvanredan gospodarski šok nastao zbog pandemije bolesti COVID‑19, što je opet značajno promijenilo sveukupno stanje rizika u bankarskom sektoru. Kad je riječ o budućem razdoblju, značajne neizvjesnosti još su prisutne u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju s obzirom na ponovno izbijanje zaraze koronavirusom na početku 2021. To uključuje mogućnost novih mjera zatvaranja ograničena trajanja, koje uzrokuju slabljenje financijskih aktivnosti, kao i nejasan vremenski okvir cijepljenja stanovništva, a time i povratak uobičajenoj gospodarskoj aktivnosti.

Karta rizika SSM‑a za 2021., zajedno s tablicom ranjivosti (Grafikon 25.), daje prikaz glavnih izazova za bankarski sektor u sljedeće dvije do tri godine, kao što je procijenio nadzor banaka ESB‑a u bliskoj suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima. Karta rizika SSM‑a prikazuje najznačajnije pokretače rizika koji mogu nepovoljno utjecati na nadzirane institucije zbog postojećih unutarnjih i vanjskih ranjivosti, na primjer značajki bankovnog sustava ili okružja u kojem banke posluju. S obzirom na trenutačnu sliku o rizicima, utvrđene ranjivosti određuju područja na koja se nadzor treba usmjeriti u 2021.

Visoka razina neizvjesnosti s obzirom na makroekonomske izglede prouzročena pandemijom bolesti COVID‑19 oblikuje sliku o rizicima za banke.

Izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 i povezane mjere za sprječavanje širenja zaraze izazvale su dosad nezabilježen pad gospodarske aktivnosti u europodručju u 2020., a predviđa se da će se realni BDP postupno vratiti na svoju razinu prije pandemije sredinom 2022.[36] Brzina oporavka ovisit će o tijeku pandemije, trajanju mjera za sprječavanje širenja zaraze, mogućem postupnom ukidanju mjera politika potpore kao i o uspješnoj provedbi i raspodjeli učinkovitih medicinskih rješenja. Moguć ponovni nastanak geopolitičkih napetosti, povezan ponajprije s trgovinskim sukobima, jedan je od najistaknutijih dodatnih negativnih rizika za gospodarski oporavak. Takve geopolitičke napetosti mogu osim toga prouzročiti naglu ponovnu procjenu premija za rizik i ponovno određivanje cijena na financijskim tržištima. Očekuje se da će učinak završetka prijelaznog razdoblja za Brexit na gospodarstvo europodručja biti ograničen i također relativno ograničen kada je riječ o bankarskom sektoru, i to zbog priprema pogođenih banaka, premda se od nekih tek očekuje da pojačaju aktivnosti s tim u vezi (vidi odjeljak 1.2.7.).

Grafikon 25.

Karta rizika SSM‑a i tablica ranjivosti za 2021.

Slika o rizicima, koju su obilježile pandemija bolesti COVID‑19 i velika neizvjesnost povezana s makroekonomskim izgledima...

... utjecat će na banke zbog postojećih ranjivosti na koje treba usmjeriti nadzor.

Izvori: ESB i nacionalna nadležna tijela
Napomene: Pokretači rizika i ranjivosti ne bi se trebali promatrati izolirano jer mogu aktivirati ili pojačavati jedni druge. U karti rizika kružići prikazuju pokretače rizika za koje se očekuje da će se snažno pojačati u sljedećih pet godina. PN/FN pokrata je za pranje novca i financiranje terorizma. NK pokrata je za neprihodonosne kredite. U tablici o ranjivostima prikazani su problemi „unutarnjih ranjivosti” koje mogu rješavati same banke, a „vanjske ranjivosti” odnose se na okružje u kojem banke posluju.

Pogoršanje kvalitete imovine ključan je rizik za bankarski sektor i može dovesti u pitanje kapitaliziranost banaka.

Kreditni rizik jedan je od najneposrednijih izazova za europski bankarski sektor. Očekuje se da će slabije gospodarsko okružje imati za posljedicu pogoršanje kvalitete imovine, posebno kada se državni programi potpore konačno ukinu. Nefinancijska društva u mnogim sektorima suočavaju se s povećanim rizikom solventnosti zbog naglog smanjenja dobiti, koje se u nekim sektorima ubrzalo kao posljedica promjene ponašanja klijenata, dok bi sposobnost otplate duga sektora kućanstava mogla biti dovedena u pitanje zbog mogućeg pogoršanja uvjeta na tržištu rada. Visoke razine privatnog duga povezane su s rizikom povećanog negativnog učinka na banke jer se poduzeća s visokim razinama duga mogu smatrati manje održivima čak i kada se gospodarsko okružje počne vraćati u normalno stanje. Rizici ispravaka na tržištu poslovnih i stambenih nekretnina povećavaju se jer cijene nekretnina i dalje pokazuju znakove precijenjenosti. Nadalje, znatan rast izloženosti banaka domaćem državnom dugu može ponovno pokrenuti negativne povratne sprege između država i banaka u nekim zemljama ako se u srednjoročnom razdoblju pojavi zabrinutost povezana s održivošću javnog duga.

Moguće pogoršanje kvalitete imovine u budućnosti izazov je za adekvatnost kapitala banaka. Banke stoga trebaju imati pouzdane strategije na području rizika, posebno strukturirane kako bi se poboljšale prakse upravljanja kreditnim rizikom. Učinkovito praćenje rizika, pouzdano utvrđivanje pogoršanja kreditne kvalitete (označavanje restrukturiranja i procjena male vjerojatnosti podmirenja), transparentno i točno upravljanje problematičnom imovinom i, zadnje, ali ne i manje važno, adekvatna i pravodobna pokrivenost rizika rezervacijama značajke su pouzdane strategije na području rizika.

Trenutačna kriza stvara dodatne poteškoće za održivost poslovnih modela banaka.

Predviđa se da će se profitabilnost nadziranih institucija samo umjereno oporaviti u 2021., do razine koja je još niska i uz slabe izglede za zaradu. Nadalje, zbog učinka pandemije vjerojatno će nastati potreba za većim rezervacijama, što će opet dodatno opteretiti strukturno nisku profitabilnost u bankarskom sektoru. Pritisak na banke da otklone postojeće slabosti, kao što su višak kapaciteta u bankarskom sektoru i dugotrajne troškovne neučinkovitosti, vjerojatno će se pojačati. Međutim, konsolidacija u bankarskom sektoru može pomoći u rješavanju tih strukturnih poteškoća i poduprijeti održivost poslovnog modela banaka. Veća konkurencija nebankovnih financijskih institucija i veća digitalizacija tržišta stvaraju prilike, no isto tako povećavaju rizike koji proizlaze iz manjkavosti IT sustava, kaznenih djela u kiberprostoru i poremećaja poslovanja u bankarskom sektoru.

Tijekom pandemije bolesti COVID‑19 došlo je do izražaja više ranjivosti koje su već otprije postojale u okvirima upravljanja banaka.

Snažno unutarnje upravljanje i strateško usmjeravanje u bankama ključni su za primjereno rješavanje problema prouzročenih trenutačnom krizom. Prethodno utvrđene poteškoće u agregiranju podataka o rizicima banaka i sposobnosti praćenja rizika neka su od ključnih pitanja koja treba riješiti u budućnosti. Nadalje, kod određenog broja banaka utvrđena je potreba za boljom integracijom okvira za sklonost preuzimanju rizika u prakse upravljanja rizicima i procese odlučivanja, kao i nedostatan nadzor upravljačkih tijela u njihovoj nadzornoj funkciji. Slabo upravljanje i loša kontrola rizika također imaju za posljedicu povećavanje rizika pranja novca i financiranja terorizma za banke.

Daljnja područja usmjerenosti nadzora: rascjepkanost regulatornog okvira i povećanje rizika povezanih s klimatskim promjenama

Usklađivanje regulatornog okvira EU‑a i dovršavanje bankovne unije ključni su za povećanje učinkovitosti i otpornosti bankarskog sektora EU‑a. Ta bi dva čimbenika pridonijela uklanjanju prepreka za prekogranične aktivnosti i uklonila prepreke za konsolidaciju među bankama. Učinak rizika povezanog s klimatskim promjenama postaje sve važniji i nadzorna tijela naglašavaju de facto potrebu za ubrzavanjem razvoja aktivnog upravljanja rizicima i objavljivanje tih rizika[37] (vidi Okvir 3.).

Nadzorni prioriteti za 2021. usmjerit će se na četiri ključna područja značajno pogođena krizom uzrokovanom koronavirusom.

Nadzorni prioriteti za 2021. usmjereni su na četiri ključna područja značajno pogođena krizom uzrokovanom koronavirusom:

  • Nadzor banaka ESB-a odredit će svoje prioritetne radnje za procjenu prikladnosti upravljanja kreditnim rizikom banaka te aktivnosti povezane s tim rizikom, prakse praćenja kreditnog rizika i izvještavanja o njemu. Posebno će se usmjeriti na sposobnost banaka da utvrđuju pogoršanje kvalitete imovine u ranoj fazi, u skladu s tim evidentiraju odgovarajuće i pravodobne rezervacije te poduzimaju potrebne radnje s obzirom na upravljanje dospjelim neplaćenim obvezama i neprihodonosnim kreditima.
  • Nadalje, ključno je da banke imaju dobre prakse planiranja kapitala, temeljene na kapitalnim projekcijama koje se prilagođavaju okružju koje se dinamički mijenja, posebno u kriznoj situaciji kao što je trenutačna pandemija. Osim toga, testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a koje koordinira EBA nastavit će se u 2021. i bit će važan čimbenik u ocjenjivanju kapitaliziranosti banaka.
  • Profitabilnost banaka i održivost njihovih poslovnih modela pod pritiskom su gospodarskog okružja, niskih kamatnih stopa, viška kapaciteta, niske troškovne učinkovitosti i konkurencije banaka i nebankovnih financijskih institucija. U uvjetima pandemije bolesti COVID‑19 ti su se pritisci pojačali. U 2021. nadzor banaka ESB-a nastavit će kritički preispitivati strateške planove banaka i povezane mjere koje je više rukovodstvo banaka poduzelo kako bi se otklonili utvrđeni nedostatci.
  • Aktivnosti nadzornika i dalje će biti usmjerene na upravljanje i posebno na sposobnosti agregiranja podataka o rizicima i informacijske sustave banaka kao i na način na koji one upravljaju rizikom u kriznim situacijama. Nadzor banaka ESB‑a nastavit će procjenjivati unutarnje kontrole banaka, među ostalim radi smanjivanja rizika pranja novca i financiranja terorizma (vidi Okvir 5.).

U 2021. provest će se druge strukturne aktivnosti neovisno o pandemiji bolesti COVID‑19, posebno u vezi s usklađenošću banaka s očekivanjima iznesenima u ESB‑ovu Vodiču o klimatskim i okolišnim rizicima (vidi Okvir 3.) i spremnošću banaka za provedbu konačnog reformskog paketa Basel III. Ovisno o tijeku krize, nadzor banaka ESB‑a možda će morati ponovno odrediti svoje prioritetne aktivnosti.

Tablica 1.

Ranjivosti u bankarskom sektoru i nadzorni prioriteti SSM‑a za 2021.

Izvor: ESB

Okvir 3.
Javno savjetovanje o ESB-ovu Vodiču o klimatskim i okolišnim rizicima

Klimatski i okolišni rizici vjerojatno će imati znatan učinak na realno gospodarstvo i na banke.[38] Riječ je o dvjema vrstama rizika. „Fizički rizici” proizlaze iz ekstremnih vremenskih događaja i postupne promjene klime kao i degradacije okoliša. „Prijelazni rizici” proizlaze iz procesa prilagodbe na niskougljično i održivije gospodarstvo.[39] Rizici su kao takvi pokretači već postojećih kategorija rizika.

S tim u vezi, ESB je u 2020. nakon javnog savjetovanja objavio svoj Vodič o klimatskim i okolišnim rizicima. ESB je tijekom savjetovanja primio 49 odgovora različitih dionika, ne samo iz bankarskog sektora, nego i od članova akademske zajednice i nevladinih organizacija.

U vodiču se iznosi ESB‑ovo shvaćanje sigurnog i razboritog upravljanja klimatskim i okolišnim rizicima u sklopu postojećeg bonitetnog okvira. Isto tako, iznose se ESB‑ova očekivanja od banaka o tome kako bi trebale poboljšati svoje objave o klimatskim i okolišnim rizicima.

ESB očekuje da u razmatranju klimatskih i okolišnih rizika banke zauzmu strateški i sveobuhvatan pristup okrenut prema budućnosti, da procijene jesu li njihove postojeće prakse sigurne i razborite s obzirom na očekivanja te da ih počnu prilagođavati ako je to potrebno. Kada je riječ o manje značajnim institucijama, u ESB‑ovu vodiču preporučuje se da nacionalna nadležna tijela primjenjuju ESB‑ov vodič prema načelu proporcionalnosti.

U 2020. ESB je objavio svoje izvješće Report on institutions’ climate-related and environmental risk disclosures koje sadržava pregled razine objava tih rizika s obzirom na nadzorna očekivanja iznesena u ESB‑ovu vodiču kao i izvješće Report on banks’ ICAAP practices u kojem se ističu područja, kao što su klimatski rizici, u kojima banke trebaju dodatno razraditi svoje pristupe.[40]

ESB će u sklopu nadzornog dijaloga u prvoj polovini 2021. zatražiti od banaka da procijene svoje prakse u odnosu na nadzorna očekivanja iznesena u vodiču te da na temelju toga izrade akcijske planove.

U 2022. ESB će provesti potpunu nadzornu procjenu svih banaka koje izravno nadzire te će poduzeti konkretne daljnje mjere ako to bude potrebno. Nadalje, nadzorno testiranje otpornosti na stres, koje će se provesti 2022., bit će usmjereno na klimatske rizike.

ESB pozorno prati kretanja koja će vjerojatno utjecati na banke koje nadzire te nastavlja sudjelovati u međunarodnim forumima, koji, među ostalim, uključuju EBA-u, Mrežu središnjih banaka i nadzornih tijela za ekologizaciju financijskog sustava i Bazelski odbor za nadzor banaka.


2. Odobrenja, provedba pravila o nadzoru i sankcije

2.1. Odobrenja

2.1.1. Godišnja procjena značajnosti

Nakon godišnjeg preispitivanja značajnosti i ad hoc procjena ESB od 1. siječnja 2021. izravno nadzire 115 banaka.

Godišnja procjena u skladu s okvirnom uredbom o SSM‑u[41] o tome ispunjava li banka ili bankovna grupa bilo koji od kriterija značajnosti[42] dovršena je u studenome 2020. Dopunjena je ad hoc procjenama značajnosti koje su provedene nakon uspostave bliske suradnje ESB‑a sa središnjom bankom Българска народна банка (Bugarska narodna banka) i Hrvatskom narodnom bankom te promjena strukture grupa i drugih kretanja unutar bankovnih grupa. Osim toga, uvedena je promjena metodologije kako bi se izbjegao dvostruki obračun. Sada se subjekti koji su među tri najveće kreditne institucije u državi članici i ujedno su društva kćeri značajnih institucija obračunavaju samo jednom.

Stoga je 30. studenoga 2020. u značajne institucije bilo svrstano 115 institucija[43], što je smanjenje sa 117 u prethodnoj procjeni značajnosti[44].

Na popis nadziranih subjekata u 2020. uvršteno je pet bankovnih grupa.

  • Zbog godišnje procjene značajnosti dvije su nove bankovne grupe svrstane u značajne: bankovna grupa LP Group B.V. sa sjedištem u Nizozemskoj svrstana je u značajne jer iznos njezine imovine premašuje 30 mlrd. EUR, a bankovna grupa Agri Europe Cyprus Limited svrstana je u značajne nakon što je jedna od banaka unutar grupe, Gorenjska Banka d.d., Kranj, postala treća kreditna institucija po veličini u Sloveniji. Obje bankovne grupe ESB izravno nadzire od 1. siječnja 2021.
  • Banka AS „Citadele banka” svrstana je u značajne nakon što je postala treća kreditna institucija po veličini u Latviji. Tu banku ESB izravno nadzire od 1. siječnja 2021.
  • Nakon uspostave bliske suradnje ESB‑a s Bugarskom narodnom bankom i Hrvatskom narodnom bankom u listopadu 2020. ESB je počeo izravno nadzirati pet banaka u Bugarskoj i osam banaka u Hrvatskoj.
  • Kada je riječ o Bugarskoj, 1. listopada 2020. ESB je preuzeo odgovornost za izravan nadzor kreditne institucije DSK Bank AD i četiriju društava kćeri postojećih značajnih bankovnih grupa (UniCredit Bulbank AD, United Bulgarian Bank AD, Eurobank Bulgaria AD i Raiffeisenbank (Bugarska) EAD).
  • Što se tiče Hrvatske, 1. listopada 2020. ESB je počeo izravno nadzirati sedam društava kćeri postojećih značajnih bankovnih grupa (Zagrebačka banka d.d., Privredna banka Zagreb d.d., Erste & Steiermärkische Bank d.d., PBZ stambena štedionica d.d., Raiffeisenbank Austria d.d., Raiffeisen stambena štedionica d.d. i Sberbank d.d.) te društvo kćer nove značajne bankovne grupe (Addiko Bank d.d.).
  • Nakon uspostave bliske suradnje između ESB‑a i Hrvatske narodne banke u Austriji je 7. listopada 2020., zahvaljujući znatnim prekograničnim aktivnostima, u značajne svrstana i grupa Addiko Bank AG. U sklopu nadzora grupe Addiko Bank AG nadziru se njezina društva kćeri Addiko Bank d.d. u Sloveniji i Addiko Bank d.d. u Hrvatskoj.

U međuvremenu su s popisa značajnih subjekata brisane četiri banke.

  • Premda ispunjavaju kriterij veličine, banku Dexia SA i njezina društva kćeri Dexia Crédit Local i Dexia Crediop S.p.A. (društvo kći banke Dexia Crédit Local) ESB je svrstao u manje značajne u dogovoru s francuskim tijelom nadležnim za bonitetni nadzor i sanaciju (Autorité de contrôle prudentiel et de resolution – ACPR), središnjim bankama Nationale Bank van België / Banque Nationale de Belgique i Banca d’Italia zbog posebnih okolnosti u skladu s petim podstavkom članka 6. stavka 4. uredbe o SSM‑u i člankom 70. okvirne uredbe o SSM‑u, kojima se utvrđuju posebne okolnosti zbog kojih se značajni nadzirani subjekt svrstava u manje značajne.
  • Postojeća značajna bankovna grupa kojoj je na čelu Biser Topco S.à.r.l. pripojila je Abanku d.d., koja je poslije s njom i spojena.
  • Banci AS PNB Banka oduzeto je odobrenje za rad nakon procjene ESB‑a u skladu s člankom 18. stavkom 1. točkom (a) uredbe o SSM‑u[45] da banka propada ili je vjerojatno da će propasti te odluke kojom je Sud okruga Vidzeme u Gradu Rigi proglašava insolventnom.
  • Bankovnu grupu Unione di Banche Italiane Società per Azioni pripojila je druga značajna bankovna grupa kojoj je na čelu Intesa Sanpaolo S.p.A.

Popis nadziranih subjekata posuvremenjuje se svaki mjesec. Najnoviji popis nalazi se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

Tablica 2.

Značajne i manje značajne bankovne grupe ili samostalne banke pod europskim nadzorom banaka nakon godišnje procjene 2020.

Izvor: ESB
Napomene: „Ukupna imovina” odnosi se na ukupnu imovinu subjekata uključenih na popis nadziranih subjekata koji je objavljen u prosincu 2020. (s referentnim datumom 30. studenoga 2020. za odluke o značajnosti dostavljene nadziranim institucijama koje proizlaze iz godišnje procjene značajnosti i 1. studenoga 2020. u pogledu drugih promjena i kretanja povezanih sa strukturom grupa). Referentni datum za ukupnu imovinu jest 31. prosinca 2019. (ili najnoviji raspoloživi datum odnosno datum posljednje procjene značajnosti).

U okolnostima povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a u lipnju 2020. ESB je dovršio sveobuhvatne procjene banaka UBS Europe SE i Bank of America Merrill Lynch International Designated Activity Company. Obje banke ispunile su kriterij veličine da budu pod izravnim nadzorom ESB‑a nakon što su svoje aktivnosti iz Ujedinjene Kraljevine premjestile u europodručje.

U istom mjesecu ESB je dovršio sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka, koja je provedena nakon što je Hrvatska podnijela zahtjev za uspostavu bliske suradnje između ESB‑a i Hrvatske narodne banke. Sveobuhvatna procjena sastavni je dio procesa uspostave bliske suradnje između ESB‑a i nacionalnog nadležnog tijela države članice EU‑a čija valuta nije euro.

Nadalje, u kolovozu 2020. ESB je pokrenuo sveobuhvatnu procjenu dviju talijanskih zadružnih bankovnih grupa (Iccrea Banca S.p.A. – Istituto Centrale del Credito Cooperativo i Cassa Centrale Banca – Credito Cooperativo Italiano S.p.A.) te dviju baltičkih banaka (Luminor Bank AS u Estoniji i Akcinė bendrovė Šiaulių bankas u Litvi). Dovršetak procjene predviđa se krajem prve polovine 2021.

2.1.2. Postupci odobrenja

U 2020. je nadzoru banaka ESB-a upućeno ukupno 3385 postupaka odobrenja.

Broj postupaka

U 2020. je nadzoru banaka ESB-a upućeno ukupno 3385 postupaka odobrenja (Tablica 3.). Njima je bilo obuhvaćeno 28 zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, 18 odluka o oduzimanju odobrenja za rad, 49 obavijesti o prestanku važenja odobrenja za rad, 101 postupak stjecanja kvalificiranih udjela, 361 postupak povezan s jedinstvenom putovnicom i 2828 postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti[46] (pojedinačne procjene članova upravnih i nadzornih odbora, nositelja ključnih funkcija i voditelja podružnica u trećim zemljama).

Tablica 3.

Postupci odobrenja koji su upućeni ESB-u

Izvor: ESB

U 2020. dovršena je oko 1361 odluka o odobrenjima[47]. Od tog broja Nadzorni odbor podnio je 522 nacrta odluka, koje je Upravno vijeće potom odobrilo. Preostalih 839 odluka odobrilo je više rukovodstvo u sklopu okvira za prenošenje ovlasti.[48] Tu 1361 odluku o odobrenjima čini 56,6 % svih pojedinačnih nadzornih odluka ESB‑a.

Broj postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti malo se smanjio u odnosu na 2019.

Broj postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti te broj zajedničkih postupaka izdavanja odobrenja za rad ili postupaka povezanih sa stjecanjem kvalificiranih udjela i onih povezanih sa sustavom jedinstvene putovnice neznatno se smanjio u odnosu na 2019.

Razvoj zajedničkih postupaka

U 2020. je ESB-u upućeno manje zajedničkih postupaka nego u 2019. jer su zbog makroekonomske neizvjesnosti povezane s krizom uzrokovanom koronavirusom neka pripajanja i planovi za osnivanje banaka stavljeni na čekanje. U manjem broju postupaka za stjecanje kvalificiranih udjela podnositelji zahtjeva odlučili su povući upućene zahtjeve nakon što su već podnijeli prve nacrte ili zbog neizvjesnog makroekonomskog okružja u 2020. ili iz specifičnih razloga, uključujući dvojbe ili zabrinutost koje su nadzorna tijela iznijela tijekom prvotne procjene.

Velika većina postupaka za izdavanje odobrenja za rad u 2020. bila je povezana s osnivanjem novih manje značajnih institucija. Kao i prethodnih godina dva glavna razloga za nove zahtjeve banaka bila su povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU‑a i povećana primjena digitalnih inovacija za pružanje usluga klijentima iz EU‑a (financijskotehnološki poslovni modeli).

Postupci za izdavanje odobrenja za rad značajnih institucija proizlazili su ponajprije iz organizacijskog restrukturiranja ili potrebe za izdavanjem odobrenja za pružanje dodatnih reguliranih aktivnosti koje banka planira. Dva postupka za izdavanje odobrenja za rad odnosila su se na velike transformacije značajnih institucija, pri čemu su obje institucije pružanje bankovnih usluga izdvojile u novoosnovane subjekte.

Postupci za oduzimanje odobrenja za rad pokretali su se uglavnom zbog banaka koje su dobrovoljno prestale s poslovanjem ili su sudjelovale u spajanjima odnosno drugim vrstama restrukturiranja. U takvim okolnostima oko polovine svih postupaka za oduzimanje odobrenja za rad odnosilo se na institucije koje su se odrekle odobrenja.

Većina postupaka povezanih sa stjecanjem kvalificiranih udjela upućenih ESB‑u u 2020. odnosila se na unutarnju reorganizaciju dioničarske strukture nadziranih subjekata. Tim se reorganizacijama ponajprije nastojalo pojednostavniti strukturu grupe odnosno smanjiti troškove. Premda se mali broj postupaka odnosio na stjecanje udjela u značajnim institucijama od strane ulagača rizičnoga kapitala ili drugih nadziranih subjekata, nije bilo zamjetnog trenda u odnosu na 2019. Postupci započeti krajem 2020. upućuju na to da nadzirani subjekti sve više nastoje ostvariti snažan položaj na tržištu ili spajanjem s drugim nadziranim subjektima ojačati svoj ionako vodeći položaj u određenim državama. Međutim, unatoč novijoj tendenciji transformacije i dinamici aktivne konsolidacije, zabilježene su tek ograničene aktivnosti prekogranične konsolidacije.

ESB i nacionalna nadležna tijela obradili su 322 postupka povezana s jedinstvenom putovnicom. Zahvaljujući zaključenju višestranog sporazuma o razmjeni informacija između ESB‑a i tijela nadležnih za pitanja koja se odnose na sprječavanje pranja novca i suzbijanje financiranja terorizma, danas postoji poseban režim za obavješćivanje tih tijela o postupcima povezanima s jedinstvenom putovnicom.

Nakon reorganizacije nadzora banaka ESB‑a u listopadu 2020. svi zajednički postupci procjenjuju se u preoblikovanom odjelu Odobrenja. Time se osigurava još veća usklađenost između postupaka koji se odnose na značajne institucije ili manje značajne institucije. Odjel Odobrenja zadužen je i za postupke povezane s jedinstvenom putovnicom, procjene značajnosti i održavanje popisa nadziranih subjekata.

Investicijska društva i (mješoviti) financijski holdinzi

ESB se u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima počeo pripremati za buduće izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima.

ESB se u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima počeo pripremati za buduće izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima. Novi regulatorni okvir za nadzor investicijskih društava stupa na snagu u lipnju 2021. (članak 4. stavak 1. točka 1. podtočka (b) CRR‑a u vezi s člankom 8.a CRD‑a). Novim se okvirom uvode uvjeti pod kojima investicijsko društvo mora imati odobrenje za rad kao kreditna institucija. Potreba za odobrenjem temelji se na kvalitativnim kriterijima (aktivnosti koje društvo obavlja) i kvantitativnim kriterijima (vrijednost imovine) na pojedinačnoj ili na grupnoj osnovi. U protivnom, služeći se diskrecijskim ovlastima predviđenima okvirom, konsolidirajuće nadzorno tijelo može donijeti odluku da investicijsko društvo na temelju određenih kriterija postaje kreditna institucija.

Člankom 21.a CRD-a uveden je nov nadzorni režim za neke (mješovite) financijske holdinge[49] u nadziranim grupama. Ti posebni (mješoviti) financijski holdinzi bit će zaduženi za to da se nadzirana grupa uskladi s bonitetnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi. U slučaju značajnih nadziranih grupa ESB je odgovoran za izdavanje odobrenja tim posebnim (mješovitim) financijskim holdinzima ili za njihovo izuzeće od zahtjeva za odobrenje od datuma prenošenja članka 21.a CRD‑a u nacionalno pravo država članica, koje se očekuje do 28. prosinca 2020.

Kretanja procjena sposobnosti i primjerenosti

U 2020. je ESB obaviješten o malo manje postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti za provedbu nego u 2019. Godišnje glavne skupštine nekih bankovnih grupa odgođene su zbog krize uzrokovane koronavirusom, tako da je ESB velik broj zahtjeva za procjenu sposobnosti i primjerenosti dobio nešto kasnije nego obično.

Oko 74 % svih postupaka procjene sposobnosti i primjerenosti zaprimljenih u 2020. odnosilo se na članove upravljačkog tijela u nadzornoj funkciji. Preostalih 26 % odnosilo se na članove upravljačkog tijela u upravljačkoj funkciji (oko 23 %), nositelje ključnih funkcija (2,6 %) i voditelje podružnica u trećim zemljama (0,4 %).

ESB primjenjuje stroži pristup procjenama sposobnosti i primjerenosti kako bi ojačao unutarnje upravljanje nadziranim bankama.

Za oko 50 % procjenjivanih članova upravljačkih tijela ESB je utvrdio razloge za zabrinutost u vezi s ispunjavanjem jednog ili više kriterija sposobnosti i primjerenosti. To je povećanje za 19 % u odnosu na 2019. koje proizlazi iz strožeg i prodornijeg pristupa ESB‑a procjenama sposobnosti i primjerenosti te nastojanja da se ojača unutarnje upravljanje nadziranim bankama. ESB je značajnim institucijama odredio uvjete, obveze ili preporuke za rješavanje utvrđenih problema, koji su se najčešće odnosili na iskustvo članova odbora, njihove sukobe interesa i mogućnost posvećivanja dovoljno vremena.

Tijekom procjena sposobnosti i primjerenosti ESB surađuje s odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima i samim bankama. Ako se pojave dvojbe ili zabrinutost u vezi s prikladnošću kandidata, često sami kandidati ili kreditne institucije odluče povući zahtjev, stoga se u takvim slučajevima ne donosi negativna odluka. U 2020. su na taj način povučena 22 zahtjeva, što je za 45 % više nego 2019. To se opet može povezati sa strožim pristupom procjenama sposobnosti i primjerenosti kako bi se poboljšalo upravljanje u bankama u sklopu europskog nadzora banaka. ESB je 2020. u nekoliko slučajeva proveo ponovnu procjenu, što je dovelo do ostavke članova odbora.

Novi odjel ESB‑a Sposobnost i primjerenost djeluje od listopada 2020., a Nadzorni je odbor nedavno odobrio sveobuhvatan paket mjera za daljnje poboljšanje nadzora sposobnosti i primjerenosti unutar SSM‑a.

Prvo, povećat će se transparentnost nadzornih očekivanja ESB‑a u pogledu kvalitete imenovanih osoba. U tu svrhu ESB planira objaviti revidirani priručnik koji će služiti umjesto sadašnjeg Vodiča o procjenama sposobnosti i primjerenosti i novi upitnik ESB‑a za procjenu sposobnosti i primjerenosti.

Drugo, ESB će povećati svoj utjecaj u ranoj fazi procjena prikladnosti koje se u skladu s nekim nacionalnim zakonodavstvima provode nakon što imenovane osobe već dođu na slobodno radno mjesto (poznate pod nazivom ex post procjene). Kako bi to ostvario, ESB planira primijeniti nov pristup kojim će se banke potaknuti da mu svoje zahtjeve za procjenu prikladnosti članova izvršnog odbora šalju prije njihova imenovanja na tu dužnost.

Treće, u procjeni prikladnosti članova odbora u većoj će se mjeri uzeti u obzir njihova pojedinačna odgovornost, na primjer u slučajevima u kojima je imenovana osoba te dužnosti već obnašala u bankama za koje su nalazi nadzora bili ozbiljni. Imenovana osoba trebala bi biti sposobna suprotstaviti se nekim odlukama i grupnom razmišljanju jer se članovi odbora ne bi trebali skrivati iza kolektivne odgovornosti odbora. Ti će argumenti biti uključeni u novi pristup u sklopu procjena.

Četvrto, u tom paketu pojasnit će se postupak u ponovnoj procjeni prikladnosti. U tu svrhu ESB će osigurati detaljnije upute o načinu na koji pojava novih bitnih činjenica, osobito nalaza koji se odnose na pranje novca, može utjecati na prikladnost članova odbora.

Portal sustava upravljanja informacijama (IMAS)

Banke se tim internetskim portalom sada mogu služiti za podnošenje zahtjeva za procjenu sposobnosti i primjerenosti.

U postupcima odobrenja potrebna je intenzivna komunikacija među bankama i nadzornim tijelima. Kako bi olakšali tu komunikaciju i učinili je bržom i sigurnijom, ESB i nacionalna nadležna tijela izradili su digitalni pristupnik pod nazivom portal IMAS. Sada se banke mogu služiti tim internetskim portalom za podnošenje zahtjeva za procjenu sposobnosti i primjerenosti, praćenje statusa svojih zahtjeva i primanje novih informacija. Podnositelji zahtjeva mogu jednostavno učitati popratnu dokumentaciju.

U osmišljavanju portala bilo je uključeno više značajnih banka, koje su sudjelovale i u njegovu tromjesečnom postupnom uvođenju koje je počelo 20. listopada 2020. Njihova je potpora bila odlučujuća za dodatno unaprjeđenje portala i pripremu za njegovo puštanje u rad za javnost 27. siječnja 2021. Tijekom 2021. na portal će se dodati više postupaka kao što su postupak povezan s jedinstvenom putovnicom, kvalificiranim udjelima i izdavanjem odobrenja za rad.

Okvir 4.
ESB-ov nadzorni pristup konsolidaciji

Zahvaljujući konsolidaciji, banke u europodručju mogu lakše ostvariti ekonomiju razmjera, postati učinkovitije i sposobnije suočavati se s novim izazovima kao što je digitalizacija. Među nadzornim prioritetima ESB‑a za 2020. bili su profitabilnost i održivost poslovnih modela banaka, koji su važni za povećanje otpornosti banaka i za njihovu sposobnost podupiranja gospodarstva, među ostalim u okolnostima pandemije bolesti COVID‑19. Ipak, premda konsolidacija može donijeti koristi, treba sagledati i rizike njezine provedbe, koja u nekim slučajevima može otežati provedivost sanacije.

Pripreme vodiča ESB-a o nadzornom pristupu konsolidaciji

U 2020. je ESB sastavio vodič o nadzornom pristupu konsolidaciji u bankarskom sektoru (Vodič), u kojem pojašnjava svoj nadzorni pristup projektima konsolidacije u koje su uključene banke u državama članicama sudionicama. To je dio širih nastojanja nadzora banaka ESB-a da se poveća transparentnost i predvidljivost nadzornog postupka.[50] U Vodiču su navedena nadzorna očekivanja koja se odnose na poslovni plan, kapitalne zahtjeve, pravila upravljanja, interne modele i IT sustave novoosnovanih subjekata te se opisuje način primjene nadzornog okvira za procjenu projekata konsolidacije.

Strankama koje planiraju provesti postupak konsolidacije predlaže se da se savjetuju s nadzorom banaka ESB‑a već u ranoj fazi i kad god je moguće prije javnih objava sudionicima na tržištu. ESB će upotrijebiti svoje nadzorne alate kako bi olakšao provedbu projekata konsolidacije koji se smatraju održivima. Projekti se moraju temeljiti na vjerodostojnom poslovnom planu i planu integracije, a njima se poslovni modeli moraju očuvati ili poboljšati, uz poštovanje visokih standarda internog upravljanja i upravljanja rizicima. Svi projekti konsolidacije i dalje će se procjenjivati na pojedinačnoj osnovi i pomno će se pratiti provedba svakog plana integracije kako bi se osiguralo da se novi subjekt koji time nastaje brzo približi standardnim nadzornim aktivnostima. U slučaju očitog odstupanja od plana konsolidacije hitro će se poduzeti nadzorne radnje. ESB će se povezati s Jedinstvenim sanacijskim odborom i odgovarajućim makrobonitetnim tijelima kako bi procijenili moguće probleme povezane s provedivošću sanacije i financijskom stabilnošću.

U skladu s posebnim nadzornim pristupom održivim projektima konsolidacije polazište za kapitalne zahtjeve novoosnovanih subjekata bit će ponderirani prosjek kapitalnih zahtjeva u sklopu drugog stupa banaka koje se spajaju i uputa u sklopu drugog stupa prije konsolidacije. Nakon toga su od slučaja do slučaja moguće prilagodbe naviše ili naniže koje bi odgovarale rizicima konsolidacije ili koristima od nje. S bonitetnog stajališta priznavat će se negativni računovodstveni goodwill koji bude propisno provjeren. ESB očekuje da će negativni goodwill koji proizlazi iz postojećih slabosti novog spojenog subjekta biti iskorišten za povećanje održivosti poslovnog modela. U takvim okolnostima nadzor banaka ESB‑a očekuje da se dobit od badwilla neće raspodijeliti dioničarima spojenog subjekta sve dok održiv poslovni model ne bude čvrsto uspostavljen.

U Vodiču se navode i uvjeti pod kojima će nadzor banaka ESB‑a prihvaćati privremenu primjenu postojećih internih modela konsolidirajućeg subjekta u spojenom subjektu, pod uvjetom da postoji vjerodostojan i konkretan plan uvođenja.

Javno savjetovanje o vodiču ESB‑a o nadzornom pristupu konsolidaciji u bankarskom sektoru

Nacrt vodiča ESB-a o nadzornom pristupu konsolidaciji u bankarskom sektoru ESB je objavio u svrhu javnog savjetovanja[51] 1. srpnja 2020. s namjerom prikupljanja povratnih informacija od sudionika na tržištu i drugih zainteresiranih. Javno savjetovanje završilo je 1. listopada 2020. U njemu su kao davatelji podataka sudjelovali banke, druge financijske institucije, odvjetnička društva, sektorska udruženja, ulagači i analitičari, predstavnici akademske zajednice i organizacije za strateško promišljanje, agencije za kreditni rejting, konzultantska društva i neke javne organizacije. Konačna verzija Vodiča, u kojoj su uzete u obzir primljene povratne informacije, objavljena je 12. siječnja 2021.


2.2. Prijava povreda, provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

2.2.1. Provedba pravila o nadzoru i izricanje sankcija

Četiri od osam postupaka u 2020. završilo je uz donošenje jedne odluke ESB‑a.

Prema uredbi o SSM‑u i okvirnoj uredbi o SSM‑u raspodjela ovlasti između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela za provedbu pravila o nadzoru i izricanje sankcija ovisi o prirodi navodnog kršenja, odgovornoj osobi i mjeri koju je potrebno donijeti (vidi Godišnje izvješće ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2014.). U skladu s mjerodavnim pravnim okvirom kazne koje izriče ESB unutar svoje nadležnosti za nadzorne zadaće objavljuju se na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Na istim se mrežnim stranicama objavljuju i kazne koje u postupcima pokrenutima na zahtjev ESB‑a izriču nacionalna nadležna tijela.

U 2020. godini ESB je rješavao osam postupaka izricanja sankcija iz 2019. (Tablica 4.). Svi su se odnosili na sumnju u povrede izravno primjenjivog prava EU‑a (uključujući odluke i uredbe ESB‑a) od strane pet značajnih institucija. Četiri od tih osam postupaka zaključena su 2020. jednom posebnom odlukom ESB‑a zbog primjene načela proporcionalnosti na konkretne postupke. Krajem 2020. preostala četiri postupka još su bila u tijeku.

Tablica 4.

ESB-ove aktivnosti provedbe pravila o nadzoru i izricanja kazni u 2020.

Izvor: ESB
Napomena: Četiri postupka riješena su jednom odlukom ESB‑a.

Na prethodne zahtjeve za pokretanje postupaka nacionalna nadležna tijela u 2020. su, ocijenivši predmete u skladu s nacionalnim pravom, odredila tri novčane kazne u iznosu od 6,8 mil. EUR.

Na prethodne zahtjeve ESB-a za pokretanje postupaka nacionalna nadležna tijela u 2020. su, ocijenivši predmete u skladu s nacionalnim pravom, odredila tri novčane kazne u iznosu od 6,8 mil. EUR.

Potpuna raščlamba sumnji u povrede koje su predmet postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija koje je ESB rješavao u 2020., po područjima, prikazana je na Grafikonu 26. Vidljivo je da se ti postupci uglavnom odnose na kapitalne zahtjeve i velike izloženosti.

Grafikon 26.

Sumnje u povrede koje su predmet postupaka provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija

Izvor: ESB

Ako ESB ima razlog za sumnju da je počinjeno kazneno djelo, od odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela traži da predmet uputi odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućeg kaznenog progona u skladu s nacionalnim pravom. U 2020. su odgovarajućim nacionalnim nadležnim tijelima podnesena tri takva zahtjeva.

2.2.2. „Zviždanje”

U 2020. je ESB primio 208 prijava povreda, što je povećanje za 56 % u odnosu na prethodnu godinu.

U skladu s člankom 23. uredbe o SSM‑u ESB je dužan osigurati uspostavu djelotvornih mehanizama kojima se svakoj osobi omogućuje da prijavi povrede mjerodavnog prava EU‑a (postupak koji se obično naziva „zviždanjem”). Kako bi to omogućio, ESB je uspostavio mehanizam prijave povreda koji obuhvaća unaprijed strukturiranu mrežnu platformu dostupnu na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

ESB osigurava potpunu tajnost prijava povreda primljenih na mrežnoj platformi ili drugim kanalima (npr. e‑poštom ili običnom poštom) te u obavljanju svojih nadzornih zadaća uzima u obzir sve dostupne informacije.

U 2020. je ESB primio 208 prijava povreda, što je povećanje za 56 % u odnosu na prethodnu godinu. Od toga se 126 prijava odnosilo na navodne povrede mjerodavnog prava EU‑a, za 113 prijava smatralo se da su u djelokrugu nadzora ESB‑a, a 13 u djelokrugu nadzora nacionalnih nadležnih tijela. Ostale prijave uglavnom su se odnosile na navodne povrede koje nisu povezane s bonitetnim zahtjevima (npr. zaštita potrošača) i stoga su bile izvan djelokruga mehanizma prijave povreda.

Među najčešćim su navodnim povredama bila pitanja povezana s upravljanjem (76,9 %) i neadekvatnim izračunom regulatornoga kapitala i kapitalnih zahtjeva (5 %). Potpuna raščlamba prikazana je na Grafikonu 27. Pitanja povezana s upravljanjem uglavnom su se odnosila na upravljanje rizicima i unutarnje kontrole, funkcije upravljačkog tijela, zahtjeve za sposobnost i primjerenost te organizacijsku strukturu.[52]

Grafikon 27.

Navodne povrede prijavljene mehanizmom prijave povreda

(postotci)

Izvor: ESB

O informacijama primljenima mehanizmom prijave povreda obaviješteni su odgovarajući zajednički nadzorni timovi. Te su informacije razmotrene na odgovarajući način (npr. procjenom njihova utjecaja na profil rizika nadziranog subjekta) te je ESB u sklopu svojih nadzornih zadaća poduzeo daljnje aktivnosti. Glavne istražne radnje provedene u 2020. u vezi s primljenim prijavama o povredama mjerodavnog prava EU‑a bile su:

  • unutarnja procjena na temelju postojeće dokumentacije (75 % slučajeva)
  • zahtjev za unutarnju reviziju ili nadzor na licu mjesta (23 % slučajeva)
  • zahtjev za dokumente ili objašnjenja nadziranog subjekta (2 % slučajeva).

3. Doprinos upravljanju krizama

3.1. Interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom

U 2020. nadzor banaka ESB‑a i Jedinstveni sanacijski odbor (SRB) i dalje su blisko surađivali na svim razinama. Nadzorni odbor ESB‑a pozivao je predsjednicu SRB‑a da sudjeluje na njegovim sastancima kao promatrač za točke koje se odnose na zadaće i odgovornosti SRB‑a, a predstavnik ESB‑a sudjelovao je kao promatrač na izvršnim i plenarnim sjednicama SRB‑a. Nadalje, između predsjednica i višeg rukovodstva ESB‑a i SRB‑a redovito se razmjenjivalo mišljenje o temama upravljanja krizom i mehanizmima za suradnju i razmjenu informacija između ESB‑a i SRB‑a. Konačno, u skladu s memorandumom o razumijevanju sklopljenom između ESB‑a i SRB‑a, nadzor banaka ESB‑a podijelio je skup važnih podataka i informacija sa SRB‑om, pomažući tako u smanjenju tereta izvješćivanja za banke.

U skladu s regulatornim okvirom u 2020. nadzor banaka ESB‑a savjetovao se s SRB‑om o 96 planova oporavka koje su podnijele značajne institucije za koje je ESB konsolidirajuće nadzorno tijelo. Nadzor banaka ESB‑a uzeo je u obzir povratne informacije SRB‑a pri procjeni tih planova i pripremi vlastitih povratnih informacija za banke.

U sklopu savjetovanja o sanacijskim planovima SRB‑a nadzor banaka ESB‑a daje povratne informacije iz nadzornog gledišta i gledišta vremenske neograničenosti poslovanja.

Nadalje, SRB se savjetovao s nadzorom banaka ESB‑a o 100 nacrta planova oporavka. To je savjetovanje obuhvatilo i utvrđivanje minimalnog zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL), procjene mogućnosti sanacije i po potrebi odluke o odobrenju izuzeća od unutarnjeg MREL‑a. Povratne informacije nadzora banaka ESB‑a SRB‑u bile su usredotočene na način na koji bi sanacijski planovi mogli utjecati na sposobnost banaka da nastave s poslovanjem.

U 2020. ESB i SRB sudjelovali su u dvjema simulacijama krize radi (1) testiranja koordinacije i pravodobnosti dijeljenja informacija među odgovarajućim tijelima prije i za vrijeme sanacije te (2) poboljšanja razumijevanja postupka odlučivanja i operativnog postupka svakog tijela u slučajevima sanacije.

Suradnja sa SRB‑om obuhvatila je i razmjenu mišljenja o mogućim poboljšanjima okvira politike upravljanja krizom. Kao i prethodnih godina, SRB se savjetovao s nadzorom banaka ESB‑a o izračunu ex ante doprinosa jedinstvenom fondu za sanaciju banaka, pri čemu se procjena ESB‑a usredotočila na mogući učinak na značajne banke iz gledišta vremenske neograničenosti poslovanja.


3.2. Rad na planiranju oporavka

Planovima oporavka svrha je osigurati otpornost banaka na ozbiljan financijski stres.

U procjeni planova oporavka ESB je u prvom redu nastojao provjeriti jesu li banke spremne i sposobne ponovno uspostaviti svoju održivost u razdobljima ozbiljnog financijskog stresa. Stoga planovi trebaju sadržavati vjerodostojne mogućnosti oporavka koje banke mogu pravodobno provesti. Financijski stres prouzročen pandemijom bolesti COVID‑19 pokazao je koliko je važno da banke imaju dobre planove oporavka kao alat za upravljanje krizom u takvim stresnim situacijama.

Pandemija je imala značajan učinak na ESB‑ov rad na planiranju oporavka u 2020. U travnju je ESB odobrio znatnu operativnu potporu bankama za poslove koji ne čine dio temeljnog poslovanja u njihovim planovima oporavka.[53] No budući da je pripremljenost za krizu ključna kako bi se prebrodio financijski stres, ESB je potaknuo banke da preispitaju i ojačaju temeljne čimbenike svojih planova oporavka, kao što su pokazatelji planova oporavka, mogućnosti oporavka i ukupna mogućnost oporavka[54], kao i da navedeno evidentiraju u planovima oporavka podnesenim za posljednje tromjesečje 2020.

Ključni nalaz ESB‑ove analize učinka pandemije bolesti COVID‑19 na mogućnosti oporavka banaka, ukupnu mogućnost oporavka i njihovu sposobnost odgovora na takav izvanredan događaj na temelju njihovih planova oporavka iz 2019. bio je taj da bi kretanja povezana s pandemijom bolesti COVID‑19 mogla značajno smanjiti ukupnu mogućnost oporavka banaka. Ako dokapitalizacija i prodaja društava kćeri nisu moguće zbog nepovoljnih tržišnih uvjeta, ukupna mogućnost oporavka banaka mogla bi pasti za oko 60 % (Grafikon 28.). Nalazi su slični za likvidnost. Ako pribavljanje sredstava na financijskom tržištu postane nedostupno u kriznoj situaciji, mogućnost oporavka likvidnosti smanjila bi se za 27 %.[55] Isto tako, neke se banke oslanjaju na vrlo mali broj mogućnosti oporavka. Za 16 % značajnih institucija glavna mogućnost oporavka čini više od 80 % njihovih ukupnih mogućnosti oporavka.

ESB je također utvrdio da kalibriranje određenih pokazatelja nije bilo učinkovito za prevladavanje stresa povezanog s pandemijom bolesti COVID‑19. Unatoč činjenici da je bilo više povreda pokazatelja plana oporavka od početka pandemije bolesti COVID‑19, makroekonomski i tržišni pokazatelji bili su pretjerano retrospektivni kako bi rezultirali pravodobnim povredama pokazatelja.

Pri procjeni planova oporavka u 2021. ESB će se stoga usredotočiti na preispitivanje planova oporavka i ukupnih mogućnosti oporavka banaka, utvrđivanje područja koja treba poboljšati (kao što su unaprjeđenje izvedivosti tih mogućnosti i vremena potrebnog za njihovu provedbu) te na poticanje banaka da uključe pouzdanije i prospektivnije pokazatelje u svoje okvire za oporavak. Cilj je dobiti realističniji pregled ukupne mogućnosti oporavka banaka u stresnim scenarijima i pomoći im da poboljšaju upotrebljivost planova oporavka banaka u kriznim situacijama.

Grafikon 28.

Mogućnost oporavka kapitala u stresnim uvjetima pandemije i pod prvotnim pretpostavkama banaka

(os x: vrijeme u mjesecima, os y: redovni osnovni kapital u postotnim bodovima)

Izvor: planovi oporavka koje su podnijele značajne institucije u 2019.
Napomene: Mogućnost oporavka kapitala mjeri se stopom redovnog osnovnog kapitala. U stresnom scenariju pandemije pretpostavlja se da se kapital povećava, a prodaje društva kćeri nisu moguće zbog stresa prouzročenog pandemijom bolesti COVID‑19.


3.3. Upravljanje krizama i europska integracija

Poboljšanjem okvira za upravljanje krizom može se povećati integracija europskog bankovnog tržišta.

U 2020. nadzor banaka ESB‑a dao je doprinos raspravama o politikama o mogućim poboljšanjima okvira za upravljanje krizom, pri čemu se usmjerio na teme važne za nadzor banaka i one koje bi mogle omogućiti veću integraciju europskog bankovnog tržišta.

U tom je kontekstu ESB nastavio isticati značenje uklanjanja preklapanja između nadzornih mjera i mjera rane intervencije kao i uvođenja ovlasti rane intervencije ESB‑a u uredbu EU‑a, koje bi tako bile izravno primjenjive. Naglasio je i da treba omogućiti neodrživim bankama za koje je utvrđeno da propadaju ili je vjerojatno da će propasti i koje nisu predmet sanacije da izađu iz bankarskog sektora u relativno kratkom roku i da nadzornom tijelu treba dodijeliti ovlast za oduzimanje njihova odobrenja za rad u svim slučajevima.

Kad je riječ o temi prekogranične integracije bankovnih grupa, u zajedničkoj objavi na blogu[56] predsjednik Nadzornog odbora ESB‑a i Edouard Fernandez-Bollo, član Nadzornog odbora, iznijeli su neke konkretne prijedloge kojima bi se omogućila djelotvorna raspodjela izvora likvidnosti unutar bankovnih grupa, istodobno pružajući zaštitne mjere tijelima domaćinima. Odobravanje izuzeća od likvidnosnih zahtjeva na prekograničnoj razini moglo bi se povezati s postojanjem odgovarajućih sporazuma o financijskoj potpori unutar grupe, koji su uključeni u planove oporavka bankovnih grupa. Tim bi se sporazumima matična društva i društva kćeri obvezali da će si međusobno pružati likvidnosnu potporu kada nastupi povreda određenih pokazatelja planova oporavka. Ta snažnija veza s planom oporavka grupe pružila bi dodatnu sigurnost s obzirom na primjenu potpore grupe i na razini matičnog društva i na razini društva kćeri. Budući da nadzor banaka ESB‑a procjenjuje planove oporavka, mogao bi se ovlastiti za provođenje sporazuma uključenih u te planove.

Konačno, nadzor banaka ESB‑a pridonio je raspravi o politici tako što je istaknuo da bi se s neodrživim bankama koje trenutačno nisu predmet sanacije moglo bolje postupati primjenom alata na europskoj razini ili barem usvajanjem usklađenog pristupa u cijeloj bankovnoj uniji. Uspostava administrativnog režima likvidacije banaka u EU‑u, koji se dopunjuje jedinstvenim sustavom osiguranja depozita za bankovnu uniju, sličnim američkom modelu Saveznog društva za osiguranje depozita, mogla bi biti jedno od mogućih rješenja. U tom je kontekstu potreban daljnji napredak kako bi se uspostavio europski sustav osiguranja depozita (EDIS) koji čini ključni treći stup bankovne unije. EDIS‑om bi se dodatno unaprijedila zaštita deponenata i podržala financijska stabilnost, što bi pridonijelo boljoj integraciji jedinstvenog tržišta.

Na rasprave o politikama i navedene prijedloge povoljno su djelovale i razmjene tehničkih pretpostavki i rasprava na razini zaposlenika između ESB‑a i SRB‑a.[57]


3.4. Upravljanje krizama u manje značajnim institucijama

Za upravljanje krizama u manje značajnim institucijama potrebna je bliska suradnja između odgovarajućeg nacionalnog nadležnog tijela i ESB‑a, pri čemu nacionalno nadležno tijelo djeluje kao tijelo izravno odgovorno za nadzorne zadaće koje se odnose na manje značajne institucije, a ESB djeluje u svojoj funkciji nadgledanja nadzora te u svojoj izravnoj funkciji donošenja odluka o zajedničkim postupcima. Potreba za pojačanom suradnjom javlja se kada se utvrdi da se manje značajna institucija suočava s pogoršanjem svojeg financijskog položaja i približava trenutku neodrživosti. U toj se fazi ESB i nacionalno nadležno tijelo moraju dogovarati o mogućem oduzimanju odobrenja za rad, procjeni stjecanja ili povećanja kvalificiranih udjela i izdavanju novih odobrenja za rad (npr. prijelaznoj instituciji).

Takva bliska suradnja na području upravljanja krizama u manje značajnim institucijama ima za cilj poduprijeti nacionalna nadležna tijela i ESB u njihovim zadaćama i omogućiti im dostupnost potrebnih informacija kada trebaju donijeti žurne odluke. Informacije koje se razmjenjuju, radnje koje se poduzimaju i suradnja između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela razmjerne su rizicima manje značajne institucije, kao i mogućem negativnom učinku, uzimajući u obzir i rješenja za privatni sektor koja je nacionalno nadležno tijelo već utvrdilo.

U upravljanju krizom u 2020. uspostavljene su koordinacijske skupine između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela.

Suradnju nacionalnih nadležnih tijela i ESB‑a tijekom cijele 2020. obilježila je redovita i neometana razmjena informacija. Među ostalim, u tu svrhu osnovane su i posebne koordinacijske skupine za upravljanje krizama, sastavljene od zaposlenika ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela kako bi se osigurala učinkovita suradnja i koordinacija među institucijama. Pojačanom suradnjom omogućuje se pravodobno i usklađeno poduzimanje nadzornih radnji i donošenje odluka kad god je to potrebno.

U 2020. nacionalna nadležna tijela obavijestila su ESB o 12 novih slučajeva koji su se odnosili na pogoršavanje financijskog položaja manje značajnih institucija. Nadalje, ESB i nacionalna nadležna tijela nastavila su blisko surađivati i razmjenjivati informacije o približno 40 aktivnih slučajeva pogoršavanja financijskog položaja manje značajnih institucija u europskom nadzoru banaka. Utvrđeno je da se u šest slučajeva ozbiljnijeg pogoršanja financijskog položaja radi o kriznim slučajevima te su oni bili predmetom pojačane suradnje između ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela. Nacionalna nadležna tijela u 2020. su obavijestila ESB i o deset slučajeva povezanih s oduzimanjem odobrenja za rad. U sedam od tih slučajeva ESB je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad, dok je za preostala tri slučaja procjena još u tijeku.

Glavni uzroci pogoršanja financijskog položaja manje značajnih institucija u 2020. bili su sljedeći: neodrživi poslovni modeli, kontinuirano niska profitabilnost koja uzrokuje povrede regulatornih zahtjeva (npr. minimalnih kapitalnih i likvidnosnih zahtjeva i ograničenja velikih izloženosti) i manjkavi sustavi upravljanja (uključujući neodgovarajuće okvire za sprječavanje pranja novca). Osim toga, računovodstvene prijevare pojavile su se kao snažan pokretač pogoršanja financijskog položaja. Izbijanje pandemije bolesti COVID‑19 i kolebljivost na tržištu na početku 2020. imali su znatan negativan učinak na neke manje značajne institucije, što je prouzročilo pogoršanje njihove financijske situacije.


4. Prekogranična suradnja

4.1. Proširenje SSM-a bliskom suradnjom

U 2020. uspostavljena je bliska suradnja s Bugarskom narodnom bankom i Hrvatskom narodnom bankom.

Države članice EU-a čija valuta nije euro mogu sudjelovati u SSM‑u tako što će zatražiti uspostavu bliske suradnje između ESB‑a i svojeg nacionalnog nadležnog tijela. Taj je koncept zaživio 2020., kada je ESB po ispunjenju potrebnih nadzornih i zakonodavnih preduvjeta uspostavio blisku suradnju sa središnjom bankom Българска народна банка (Bugarska narodna banka) i Hrvatskom narodnom bankom.[58] U SSM‑u nakon proširenja sudjeluje ukupno 21 država članica EU‑a, čime će se poduprijeti cjelovitiji nadzor banaka i pridonijeti održavanju i produbljivanju unutarnjeg tržišta.

Ključni korak u postupku bio je dovršetak sveobuhvatne procjene.

Uspostavom bliske suradnje uspješno je dovršen postupak pokrenut zahtjevima Bugarske 2018. i Hrvatske 2019. ESB je 5. lipnja 2020. objavio[59] da je dovršio sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka.[60] Dana 11. rujna 2020. najavio je[61] da će ESB izravno nadzirati pet banaka u Bugarskoj i osam banaka u Hrvatskoj, koje su svrstane u značajne institucije.

Od listopada 2020. ESB je zadužen za nadzor značajnih institucija u Bugarskoj i Hrvatskoj i za zajedničke postupke.

Predstavnici dvaju nacionalnih nadležnih tijela imenovani u Nadzorni odbor imaju jednaka prava i obveze kao i svi drugi članovi, a izravni nadzor značajnih institucija u tim dvjema državama članicama počeo je 1. listopada 2020. Nadalje, ESB je postao nadzorno tijelo zaduženo za zajedničke postupke za sve nadzirane institucije i preuzeo je odgovornost za nadgledanje nadzora manje značajnih institucija u tim dvjema državama. U sklopu bliske suradnje ESB svoje nadzorne zadaće provodi upućivanjem naputaka dvama nacionalnim nadležnim tijelima, koja potom nadzorne odluke upućuju bankama. Nadzor banaka ESB‑a, Bugarska narodna banka i Hrvatska narodna banka vrlo su blisko surađivali kako bi osigurali nesmetanu integraciju tih dvaju nacionalnih tijela u SSM.


4.2. Europska i međunarodna suradnja

4.2.1. Suradnja s drugim nadzornim tijelima u EU-u i tijelima država izvan EU-a

Nadzor banaka ESB-a održava opsežnu suradnju s drugim nadzornim tijelima u EU‑u i izvan njega.

ESB surađuje i redovito razmjenjuje informacije s tijelima država članica EU‑a u skladu s odredbama CRD‑a o suradnji i razmjeni informacija među nadležnim tijelima EU‑a. Po potrebi stupa u pregovore i o memorandumima o razumijevanju i zaključuje ih s nacionalnim tijelima za nadzor tržišta iz država članica EU‑a.

Osim toga, memorandumima o razumijevanju, sudjelovanjem u nadzornim kolegijima i sporazumima koji se sklapaju na pojedinačnoj osnovi surađuje s bonitetnim tijelima u državama izvan EU‑a. Do sada je ESB sklopio memorandume o razumijevanju s 18 nadzornih tijela u državama izvan EU‑a. U 2020. sklopio je memorandume o razumijevanju s pet nadzornih tijela u državama koje nisu članice EU‑a, među njima i s trima bonitetnim tijelima SAD‑a: Odborom guvernera Sustava federalnih rezervi, Uredom glavnog deviznog revizora i Saveznim društvom za osiguranje depozita. Memorandumima o razumijevanju obuhvaćena je razmjena nadzornih informacija i drugi oblici suradnje važni za provedbu zadaća stranaka povezanih s bonitetnim nadzorom banaka i bankovnih organizacija u dotičnim državama.

Osim toga, kako bi dodatno ojačao okvir za svoju transparentnost i odgovornost, ESB je odobrio politiku objava koja obuhvaća sve postojeće i buduće memorandume o razumijevanju iz područja nadzora koje je ESB sklopio ili će sklopiti u svojstvu bonitetnog nadzornog tijela. ESB radi na provedbi te nove politike.

Naposljetku, nakon interne reorganizacije nadzora banaka ESB‑a 1. listopada 2020. osnovan je poseban odjel za odgovornost i suradnju u Tajništvu SSM‑a glavne uprave Upravljanje i operativni postupci u SSM‑u. Među zadaćama povjerenima novom odjelu jesu pregovori i zaključivanje memoranduma o razumijevanju te rješavanje ad hoc zahtjeva za razmjenu informacija s europskim tijelima i onima izvan EU‑a.

4.2.2. Programi procjene financijskog sektora MMF‑a

Programi procjene financijskog sektora MMF‑a sveobuhvatne su, dubinske procjene financijskog sektora neke države.

Nadzor banaka ESB-a proveo je mnoge preporuke za europodručje iz Programa procjene financijskog sektora MMF‑a.

MMF je svojim Programom procjene financijskog sektora 2018. ispitivao strukturu za nadzor i sanaciju banaka u europodručju. Nadzor banaka ESB‑a već je u svoju nadzornu praksu ugradio brojne preporuke MMF‑a, a suzakonodavci EU‑a upravo razmatraju preporuke koje zahtijevaju promjene prava EU‑a.

Nacionalni programi procjene financijskog sektora ne obuhvaćaju procjenu europskog nadzora banaka.

U 2020. MMF je dovršio provedbu nacionalnih programa procjene financijskog sektora za Austriju i Italiju te nastavio s radom na programu za Latviju. Nacionalnim programima procjene financijskog sektora procjenjuju se nebankovne teme kao što su domaći sustav osiguranja i makrobonitetni okvir te se daje holistička procjena bankovnih pitanja, osobito onih u nadležnosti nacionalnih tijela koja nadziru manje značajne institucije odnosno aspekata povezanih sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma.

ESB je uključen u nacionalna savjetovanja u vezi s člankom IV. Statuta MMF‑a.

ESB sudjeluje u nacionalnim savjetovanjima u vezi s člankom IV. Statuta MMF‑a za države koje sudjeluju u europskom nadzoru banaka u vezi s mikrobonitetnim i makrobonitetnim pitanjima, u skladu sa svojom odgovornošću na tim područjima.

Nakon izbijanja bolesti COVID‑19 MMF je obustavio rad na programima procjene financijskog sektora i savjetovanja u vezi s člankom IV. Planira postupan nastavak svojih nadzornih aktivnosti, a nadzor banaka ESB‑a i dalje će sudjelovati u njima u skladu sa svojim nadležnostima.


4.3. Doprinos izradi europskog i međunarodnog regulatornog okvira

4.3.1. Doprinos radu Odbora za financijsku stabilnost

U 2020. nadzor banaka ESB‑a aktivno je pridonosio radu Odbora za financijsku stabilnost.

U 2020. Odbor za financijsku stabilnost (FSB) bio je usredotočen na to da se na međunarodnoj razini osigura brz i usklađen odgovor na izazove financijskoj stabilnosti koji su proizišli iz pandemije bolesti COVID‑19 kako bi podupro neprekinut dotok financiranja i druge ključne financijske usluge realnom gospodarstvu.

Kao član FSB‑a nadzor banaka ESB‑a aktivno je pridonio osmišljavanju i provedbi odgovora na bolest COVID‑19 te ostvarenju ključnih ciljeva predsjedništva skupine G‑20. Radilo se na sintezi mjera koje su poduzimane u svim zemljama skupine G‑20, utvrđivanju najučinkovitijih odgovora politike i analizi fleksibilnosti standarda i usklađenosti mjera politike s međunarodnim standardima.

Osim odgovora na bolest COVID‑19 nadzor banaka ESB‑a pridonio je i širem djelovanju FSB‑a na pitanjima kao što su (1) godišnje utvrđivanje globalnih sistemski važnih banaka u dogovoru s Bazelskim odborom za nadzor banaka (BCBS), (2) dovršetak instrumenata učinkovite prakse za odgovor na kiberincidente i oporavak, (3) ocjena učinaka reformi radi rješavanja problema institucija za koje se smatra da su prevelike da bi propale, (4) nadzorna pitanja povezana s prelaskom na nove, čvršće referentne kamatne stope u financijskim ugovorima, (5) predpozicioniranje kapitalnih i likvidnosnih resursa u zemljama domaćinima u sklopu nastojanja da se riješi problem rascjepkanosti tržišta u vezi s međunarodnim bankovnim grupama te (6) implikacije promjena klime za financijsku stabilnost. U tim okolnostima nadzor banaka ESB‑a sudjelovao je na plenarnim sjednicama FSB‑a i sastancima Stalnog odbora za provedbu standarda, Stalnog odbora za nadzornu i regulatornu suradnju te upravljačke skupine za sanaciju i europske regionalne savjetodavne skupine FSB‑a.

Nadzor banaka ESB‑a i dalje će pridonositi programu rada FSB‑a na više područja, među kojima su odgovor na bolest COVID‑19, daljnje aktivnosti na području kiberotpornosti, dovršetak ocjene institucija za koje se smatra da su prevelike da bi propale, klimatske promjene, napredak u vezi s pitanjima ukupnoga kapaciteta pokrića gubitaka i unutarnje sanacije.

4.3.2. Doprinos bazelskom procesu

Kao član BCBS-a nadzor banaka ESB-a promicao je međunarodnu suradnju i koordinaciju mjera politike i u kriznim vremenima.

U 2020. je BCBS bio usredotočen na to da se osigura brz i međunarodno usklađen odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19. Članovi BCBS‑a donijeli su niz regulatornih i nadzornih mjera kako bi osigurali da banke mogu i dalje odobravati kredite i pružati druge ključne financijske usluge realnom gospodarstvu, a pritom su im olakšavali mogućnost uredne apsorpcije gubitaka.[62] U takvim je okolnostima Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzora kao nadzorno tijelo Bazelskog odbora najavila odgodu provedbe Basela III kako bi se povećala operativna sposobnost banaka i nadzornih tijela za odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID‑19.[63] Odbor je donio dodatne mjere kako bi se ublažio gospodarski utjecaj koronavirusa, osobito kada je riječ o prijelaznim aranžmanima za postupanje s regulatornim kapitalom za obračun očekivanih gubitaka po kreditima.[64] ESB je aktivno pridonio tim nastojanjima.

Osim toga, Bazelski je odbor nastavio sa strateškim preispitivanjem s ciljem jačanja svoje sposobnosti da odgovori na buduće izazove i prilike. Nakon što je preispitivanje u listopadu 2020. dovršeno, odobrila ga je Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzora.[65] ESB je svojim iskustvom stečenim u drugim europskim i međunarodnim forumima pridonio tom preispitivanju te je poticao BCBS da stavi strateški naglasak na glavne rizike i pouke iz njega.

Nadzor banaka ESB‑a sudjelovao je i u redovitim raspravama o politikama, pružanjem stručnih znanja u radnim skupinama BCBS‑a, suradnjom s njegovim članovima unutar EU‑a i iz cijelog svijeta te podupiranjem važnih analiza učinaka. Osim rada u raznim radnim skupinama povezanima s bolešću COVID‑19, sudjelovao je i na druge načine kao što su (1) pokretanje savjetovanja o načelima za operativni rizik i operativnu otpornost, (2) zajedničko izvješće BCBS‑a i FSB‑a o nadzornim preporukama za prijelaz na referentne stope i (3) dovršetak smjernica o suradnji na području nadzora u vezi sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma.

4.3.3. Doprinos radu EBA‑e

U 2020. nadzor banaka ESB-a nastavio je blisko surađivati s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA) radi promicanja dosljednog nadzora u cijelom europskom bankarskom sektoru i povećanja financijske stabilnosti. Taj rad u 2020. bio je snažno usmjeren na regulatorni i nadzorni odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom.

Odgovori ESB-a i EBA-e na cijelu krizu uzrokovanu koronavirusom potpuno su usklađeni.

ESB i EBA bili su potpuno usklađeni u svojim odgovorima na krizu, što je vidljivo iz ranih nadzornih mjera potpore koje je ESB objavio 12., 20. i 27. ožujka i stavova koje je iznijela EBA 12., 25. i 31. ožujka. ESB je potpuno podržao odluku EBA‑e da odgodi testiranje otpornosti na stres u cijelom području EU‑a za godinu dana i tu je odgodu proširio na sve značajne institucije koje su podlijegale testiranju otpornosti na stres ESB‑a u 2020. Nadzor banaka ESB‑a pridonio je i izradi te naknadnoj provedbi EBA‑inih Smjernica o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID‑19. Nadalje, ESB je sudjelovao u posuvremenjivanju EBA‑ina odgovora na Poziv Europske komisije za davanje savjeta o provedbi konačnog reformskog paketa Basel III s obzirom na utjecaj pandemije bolesti COVID‑19.

Što se tiče EBA-ina postupka „uskladi se ili objasni”[66], u 2020. nadzor banaka ESB‑a obavijestio je EBA‑u o namjerama u vezi s devet smjernica, što je zabilježeno na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Do sada je nadzor banaka ESB‑a dosljedno izvješćivao EBA‑u da je usklađen ili se namjerava uskladiti sa svim primjenjivim smjernicama koje izdaje EBA ili Zajednički odbor europskih nadzornih tijela.

Pravodobnim pružanjem točnih nadzornih podataka o značajnim institucijama koje sudjeluju u SSM‑u ESB je odigrao ulogu i u uspješnom dovršetku dviju provjera transparentnosti koje je na razini EU‑a provodila EBA u 2020. Proljetnom provjerom bile su obuhvaćene 93 značajne institucije, a sudionici na tržištu tako su dobili podrobne informacije o financijskim uvjetima banaka u području EU‑a na kraju 2019. Nakon jesenske provjere, u koju je bilo uključeno 100 značajnih institucija, sudionici na tržištu dobili su posuvremenjene informacije o financijskim uvjetima banaka u području EU‑a, uključujući one o početnom utjecaju krize uzrokovane koronavirusom na bankarski sektor.

ESB je pridonio i dvama EBA‑inim zaduženjima na području izvješćivanja. Prvi se odnosi na pripremu izvješća o izvedivosti integracije statističkog, sanacijskog i bonitetnog izvješćivanja. Nakon savjetovanja s Nadzornim odborom Europski sustav središnjih banaka (ESSB) svoj doprinos EBA‑inu izvješću objavio je u rujnu.[67] U izvješću se iznosi da su rječnik općih podataka i model općih podataka na svim izvještajnim područjima pretpostavke za smanjenje tereta izvješćivanja, poboljšanje kvalitete podataka i stvaranje uvjeta za daljnju integraciju izvještajnog okvira. U njemu se preporučuje i osnivanje zajedničkog odbora koji bi usmjeravao postupak integracije, a sastojao bi se od predstavnika europskih tijela i po potrebi bankarskog sektora. Drugo EBA‑ino zaduženje odnosi se na studiju o trošku usklađenosti banaka sa zahtjevima za izvješćivanje prema odredbama članka 430. stavka 8. CRR‑a, kojem je cilj smanjiti teret nadzornog izvješćivanja barem za manje složene institucije manje veličine. U svojem savjetu ESB je napomenuo da bi se predviđenim rječnikom općih podataka i modelom općih podataka mogao smanjiti teret izvješćivanja bez ugrožavanja potreba nadzornih tijela za podatcima.

Okvir 5.
ESB i sprječavanje pranja novca / borba protiv financiranja terorizma

Odgovornost za nadzor kreditnih i financijskih institucija na području sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma postavljena je na nacionalnoj razini. Nadzor tih aktivnosti izričito je isključen iz nadzornih zadaća ESB‑a i u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije ESB ne može obavljati tu zadaću.

Ipak, važno je da ESB u provedbi svojih zadaća bonitetnog nadzora uzme u obzir rezultate nadzora sprječavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma. To je u skladu s uredbom o SSM‑u i novim zahtjevima uvedenima revidiranom direktivom o kapitalnim zahtjevima, koju su suzakonodavci EU‑a donijeli u svibnju 2019. i koja je trebala biti prenesena u nacionalne pravne okvire do prosinca 2020.

Na temelju multilateralnog sporazuma koji su u skladu s petom direktivom o sprječavanju pranja novca[68] potpisali ESB i nacionalna nadzorna tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma u kreditnim i financijskim institucijama, nadzor banaka ESB‑a i redovito i ad hoc aktivno razmjenjuje informacije s nacionalnim nadzornim tijelima za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma. Na primjer, nadzorne informacije prikupljene tijekom nadzora na licu mjesta šalju se nadležnom tijelu za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma koje nadzire dotični subjekt kad se povezani nalazi smatraju važnima za njega. Isto tako, tijela za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma ESB‑u šalju informacije koje smatraju važnima i potrebnima za obavljanje zadaća utvrđenih uredbom o SSM‑u.

Ključnu ulogu u tom procesu ima unutarnja funkcija koordinacije sprječavanja pranja novca, osnovana u sklopu nadzora banaka ESB‑a krajem 2018. Metodološki okvir nadzora banaka ESB‑a dodatno je unaprijeđen tijekom posljednjih dviju godina kako bi rizike pranja novca i financiranja terorizma mogao bolje uzeti u obzir u nadzornim postupcima povezanima s nadzorom na licu mjesta i izvan njega, postupcima odobrenja i procjenama sposobnosti i primjerenosti. Zajednički nadzorni timovi uzeli su u obzir nalaze povezane sa sprječavanjem pranja novca i borbom protiv financiranja terorizma u postupku nadzorne provjere i ocjene u 2020. osobito u vezi s procjenom unutarnjeg upravljanja i upravljanja rizicima, operativnog rizika, poslovnog modela i likvidnosnog rizika banaka.

Cilj nedavnih regulatornih inicijativa bio je dodatno ojačati okvir za sprječavanje pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma u cijelom EU‑u. U svibnju 2020. Europska komisija objavila je akcijski plan za sveobuhvatnu politiku Unije o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma[69], nakon čega je Vijeće donijelo zaključke u studenome 2020. Očekuje se da će odgovarajući zakonodavni prijedlog Komisije biti objavljen u prvom tromjesečju 2021.

Nadzor banaka ESB‑a pobrinut će se za preispitivanje i posuvremenjivanje svojih metodologija nakon što bude postignut dogovor o odgovarajućim smjernicama EBA‑e. U tom pogledu ESB je u svojstvu tijela za bonitetni nadzor aktivno uključen u unaprjeđenju okvira politike na europskoj razini.


5. Organizacijski ustroj nadzora banaka ESB‑a

5.1. Reorganizacija nadzora banaka ESB‑a

5.1.1. Kontekst i strateški smjer

Prethodna organizacijska struktura omogućila je ESB‑u da se etablira kao snažno i zahtjevno nadzorno tijelo.

Početna organizacijska struktura nadzora banaka ESB-a ustrojena je 2013., kad je uspostavljen SSM i kad su ESB‑u uredbom o SSM‑u povjerene zadaće mikrobonitetnog nadzora. U 2020. ukupan broj odobrenih radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena za funkcije nadzora banaka ESB‑a dosegnuo je 1230,5, što je povećanje za 41,5 radnih mjesta u odnosu na 2019.

Kada je riječ o rodnoj raznolikosti, postotak zaposlenica povećao se s 40,7 % na 41,6 % ukupnog broja zaposlenih na neodređeno i na određeno vrijeme u osnovnim poslovnim područjima nadzora banaka ESB‑a u 2020. Udio zaposlenica na rukovodećim položajima malo se smanjio s 32,2 % u 2019. na 31,6 % u 2020. Na nerukovodećim se položajima udio zaposlenica u odnosu na prethodnu godinu povećao s 38,1 % na 40 %, dok se na pomoćnim poslovima smanjio s 98,5 % u 2019. na 96,8 % u 2020.

Premda je prethodna struktura bila djelotvorna pri uspostavi ugleda ESB‑a kao snažnog i zahtjevnog nadzornog tijela, sada nadzor banaka ESB‑a prelazi u zreliju organizaciju.

Reorganizacija nadzora banaka ESB‑a pokrenuta je u siječnju 2020. s trima glavnim ciljevima: (1) povećanje uključenosti i suradnje unutar svih funkcija i na svim razinama osoblja te usmjerenost na strateške prioritete i rješavanje nedostataka koje su istaknuli uprava i osoblje nadzora banaka, (2) pojednostavnjenje ključnih nadzornih i administrativnih postupaka te njihovo veće usmjerenje na rizike, uz posvećivanje pozornosti teretu usklađenosti za banke i (3) povećanje transparentnosti, predvidljivosti, jasnoće o nadzornim radnjama i učinkovita komunikacija.

Radi potpore tim glavnim ciljevima reorganizacijom se nastojalo:

  • na temelju sinergije poboljšati učinkovitost objedinjavanjem stručnog znanja i grupiranjem ključnih zadaća gdje je to moguće
  • unaprijediti suradnju i razmjenu znanja u svakodnevnom nadzoru poslovnih linija kombiniranjem horizontalnih nadzornih funkcija i onih koje se tiču određenih nadziranih subjekata, na primjer stvaranjem posebnih skupova stručnjaka
  • poticati na usklađenost i pouzdanost rezultata uspostavom druge linije obrane
  • usklađivati opseg kontrole u cijelom nadzoru banaka ESB‑a ustrojem organizacijskih jedinica na temelju smjernica za organizacijsku strukturu.[70]

Na reorganizaciju, koja je provedena bez potrebe za vanjskim savjetnicima, povoljno je utjecao neposredan angažman zaposlenika nadzora banaka ESB‑a, između ostalog kroz posebne radionice.

Slika 1.

Reorganizacija nadzora banaka ESB-a

5.1.2. Nova organizacijska struktura

Novu organizacijsku strukturu čini sedam poslovnih područja.

U nastavku je prikazana nova organizacijska struktura visoke razine, s odjelima u svakom poslovnom području i raspodjelom odobrenih radnih mjesta po područjima. Pri uvođenju nove strukture osobita pozornost posvećena je očuvanju snažne suradnje među različitim poslovnim područjima nadzora banaka ESB‑a i njihovih partnera u nacionalnim nadležnim tijelima.

Slika 2.

Nova organizacijska struktura nadzora banaka ESB‑a

Nadzor poslovnih linija

Prema novoj strukturi nadzor poslovnih linija provodi se kombinacijom nadzora pojedinačnih banaka/institucija i horizontalnog nadzora poslovnih linija. Svakodnevni nadzor pojedinačnih bankovnih grupa i kreditnih institucija temelji se na suradnji između zajedničkih nadzornih timovima, tima za nadgledanje nadzora manje značajnih institucija i stručnih timova za horizontalni nadzor poslovnih linija.

Nadzor pojedinačnih banaka/institucija

Za nadzor pojedinačnih institucija zadužene su tri glavne uprave: glavna uprava Sistemski važne i međunarodne banke, glavna uprava Univerzalne i diversificirane institucije i glavna uprava Specijalizirane institucije i manje značajne institucije.

Nadzirane banke i institucije grupiraju se prema poslovnom modelu kako bi se unutar zajedničkih nadzornih timova ostvarila veća sinergija i povećala učinkovitost te kako bi se potaknula razmjena znanja.

Horizontalni nadzor poslovnih linija

Glavna uprava Horizontalni nadzor poslovnih linija zadužena je za provedbu horizontalnog nadzora poslovnih linija (uključujući upravljanje krizama) s usmjerenjem na nadzor koji se temelji na riziku i ishode politika te za jačanje potpore koju stručnjaci za rizike pružaju zajedničkim nadzornim timovima i timovima za nadgledanje nadzora manje značajnih institucija. Udruživanjem stručnjaka za rizik u ovom području trebalo bi se omogućiti dodatno povećanje učinkovitosti i usklađenosti.

Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela

Sve funkcije povezane s planiranjem i provedbom nadzornih aktivnosti na licu mjesta, uključujući nadzore na licu mjesta (bilo da je riječ o pojedinačnim institucijama ili kampanjama), provjere internih modela, preglede kvalitete imovine i ured za upravljanje projektom sveobuhvatnih procjena, objedinjene su u glavnoj upravi Nadzori na licu mjesta i provjere internih modela.

Nadzorna strategija i nadzorni rizik

Uprava Nadzorna strategija i rizik obuhvaća funkcije ureda nadzornog rizika i djeluje kao druga linija obrane te funkciju strateškog planiranja i postavljanja ciljeva nadzora banaka. Ti zadatci neovisni su o funkcijama prve linije nadzora i uprava je odgovorna izravno predsjedniku i potpredsjedniku Nadzornog odbora. Takvim ustrojem osigurava se potrebna vjerodostojnost kako bi se poduprlo strateško planiranje i preispitali rezultati nadzora kombinacijom dubinskih znanja o bankarskom sektoru, temeljitog sagledavanja izazova koji se javljaju u nadzoru banaka te visokokvalitetnih kritičkih analiza.

Uprava je zadužena za osiguravanje da ključni rezultati nadzora budu usklađeni s nadzornim prioritetima i tolerancijom nadzornog rizika. Čini to kombinacijom procjena ex ante ili savjetovanja i preispitivanja ex post. Ta funkcija ima ključnu ulogu u ustaljenoj nadzornoj organizaciji usmjerenoj na rizike, u kojoj je nužna prosudba nadzornog tijela, a postupci su jednostavniji.

Usluge upravljanja i operativnih postupaka

Glavna uprava Upravljanje i operativni postupci u SSM‑u nadgleda velik broj postupaka i usluga povezanih s upravljanjem i operativnim postupcima nadzora.

Ta nova glavna uprava obavlja zadatke koji su obično u djelokrugu odgovornosti glavnog izvršnog direktora. Odgovorna je za velik broj operativnih postupaka povezanih s odlučivanjem Nadzornog odbora i njegovih podstruktura te s postupcima odobrenja. S poslovnog stajališta glavna uprava predvodi razvoj tehnološke infrastrukture nadzora, uključujući Sustav upravljanja informacijama SSM‑a (vidi odjeljak 5.7.2.), te upravljanje njome. Zadužena je za unaprjeđenje suradnje unutar europskog nadzora banaka, pojednostavnjenje nadzornih postupaka, poticanje na upravljanje znanjem, što uključuje stručno usavršavanje, te za provedbu bonitetnih istraga.

5.1.3. Postupak provedbe

Raspodjela članova osoblja unutar nove strukture zasnovana je na trima načelima – poslovnoj potrebi, kontinuitetu i jednakom postupanju – s ciljem izmještaja cijelih timova što je više moguće kako bi se postigla maksimalna učinkovitost i omogućio neometan prijelaz operativnih postupaka. Nakon što je ponovno raspodijeljeno, osoblje je dobilo priliku izraziti svoje zanimanje za mobilnost ili olakšanu promjenu radnog mjesta.

Nova organizacijska struktura stupila je na snagu 1. listopada 2020. Osim promjene strukture i raspodjele članova osoblja, uvedeno je više aktivnosti upravljanja promjenama koje još traju kako bi se postigla željena promjene organizacijske kulture. Put kontinuiranih promjena uglavnom se temelji na tri stupa: davanju dobrog primjera od strane višeg rukovodstva, omogućivanju inicijativa odozdo prema gore pozivom osoblju da postanu nositelji promjena i povremenom mjerenju učinkovitosti promjena.

5.1.4. Nadzornički susreti

U Nadzorničkim susretima sudjelovalo je 1000 ljudi, od kojih je 700 iz nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih središnjih banaka.

Jedna od tema o kojima se razgovaralo na drugim Nadzorničkim susretima bila je reorganizacija. Taj događaj, koji se za cijeli SSM organizira svake druge godine, održan je 7. i 8. listopada 2020.

Nadzornički susreti uvedeni su 2018. s ciljem promicanja zajedničkog duha unutar europskog nadzora banaka i dodatnog oblikovanja zajedničke kulture nadzora. Premda su se drugi Nadzornički susreti trebali održati kao pravi fizički susret u poslovnim prostorima ESB‑a u travnju 2020., odgođeni su i potom održani u promijenjenom obliku zbog koronavirusa. Događaj se konačno održao internetski (videokonferencijom) te je okupio više od 1000 nadzornika iz ESB‑a, nacionalnih nadležnih tijela i nacionalnih središnjih banaka, među kojima su bila i novopridružena nadzorna tijela iz Bugarske i Hrvatske. Naglasak je bio na analizi postignuća SSM‑a i poukama izvučenima iz krize uzrokovane koronavirusom (uključujući nadzornu strategiju u uvjetima novog normalnog). Sudionici su razgovarali i o novim oblicima suradnje među nacionalnim nadležnim tijelima.


5.2. Ispunjavanje zahtjeva povezanih s odgovornošću

I u 2020. je nadzor banaka ESB‑a blisko surađivao s Europskim parlamentom i Vijećem EU-a.

Ovo Godišnje izvješće jedan je od glavnih kanala odgovornosti nadzora banaka ESB‑a prema Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije, kako je utvrđeno u uredbi o SSM‑u. Uredbom je propisano da se na nadzorne zadaće ESB‑a primjenjuju odgovarajući zahtjevi za transparentnost i odgovornost. ESB pridaje veliku važnost održavanju i punoj primjeni okvira odgovornosti koji je podrobnije opisan u međuinstitucijskom sporazumu između Europskog parlamenta i ESB‑a i u memorandumu o razumijevanju između Vijeća EU‑a i ESB‑a.

Kada je riječ o suradnji s Europskim parlamentom, koja je u 2020. zbog pandemije bolesti COVID‑19 ostvarena videokonferencijama, predsjednik Nadzornog odbora govorio je pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku u sklopu dvaju redovnih javnih saslušanja (5. svibnja i 27. listopada) te sudjelovao u dvjema ad hoc razmjenama mišljenja (14. siječnja i 26. ožujka). Razgovori s Europskim parlamentom uglavnom su bili usmjereni na mjere nadzora banaka ESB‑a kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19 i na to koliko se manevarskog prostora daje kako bi se bankama omogućilo da dodatno podupiru kućanstva te mala i srednja poduzeća. Među ostalim pitanjima bio je utjecaj Brexita na bankarski sektor i nadzorni pristup rizicima povezanima s klimatskim promjenama.

U skladu s uredbom o SSM‑u i međuinstitucijskim sporazumom između Europskog parlamenta i ESB‑a, na prijedlog ESB‑a za imenovanje Franka Eldersona potpredsjednikom Nadzornog odbora ESB‑a, 25. siječnja 2021. održano je njegovo saslušanje pred parlamentarnim Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku. Europski parlament odobrio je prijedlog ESB‑a u plenarnom glasanju 8. veljače te je Elderson imenovan provedbenom odlukom Vijeća EU‑a. Imenovanje stupa na snagu 24. veljače 2021.

U 2020. ESB je objavio 22 odgovora na pisana pitanja zastupnika u Europskom parlamentu.

U 2020. ESB je objavio 22 odgovora na pisana pitanja zastupnika u Europskom parlamentu o pitanjima nadzora banaka i, u skladu s ispunjavanjem izvještajnih zahtjeva prema nacionalnim parlamentima, osam odgovora na pisana pitanja zastupnika nacionalnih parlamenata. U odgovorima je među ostalim bilo riječi o nadzornim mjerama koje ESB poduzima kako bi suzbio učinke pandemije bolesti COVID‑19, važnosti rizika sprječavanja pranja novca odnosno borbe protiv financiranja terorizma za bonitetni nadzor, kreditnom riziku te problemima povezanima s upravljanjem i postupanjem u bankarskom sektoru.

Osim toga, ESB je, u skladu s odredbama međuinstitucijskog sporazuma, Europskom parlamentu poslao zapisnike o raspravama sa sastanaka Nadzornog odbora.

Pandemija bolesti COVID-19 bila je i u središtu pozornosti suradnje s Vijećem EU‑a. Predsjednik Nadzornog odbora sudjelovao je videokonferencijskim pozivom na dvama sastancima Euroskupine 11. lipnja i 3. studenoga 2020. Na njima je sudjelovao u razmjeni mišljenja o provedbi nadzornih zadaća ESB‑a, s naglaskom na nadzornim radnjama i odlukama koje se donose radi potpore kućanstvima, poduzećima i bankama u nošenju s posljedicama pandemije.

U 2020. ESB je pridonio i revizijama Europskog revizorskog suda povezanima s nadzorom banaka. Memorandum o razumijevanju koji su ESB i Europski revizorski sud potpisali 2019. olakšao je razmjenu informacija između dviju institucija u sklopu daljnjih aktivnosti u vezi s revizijama nadzora banaka ESB‑a koje je proveo Europski revizorski sud.

ESB je poduzeo mjere za rješavanje pitanja povezanih s nalazima i preporukama koje je Europski revizorski sud iznio u svojim revizorskim izvješćima.

Nadalje, ESB je nastavio s radom na provedbi preporuka iz izvješća Europskog revizorskog suda o upravljanju krizama. U tom pogledu je nadzor banaka ESB‑a pripremio precizne planove djelovanja i daljnje aktivnosti[71] za većinu od osam preporuka Europskog revizorskog suda o različitim pitanjima, uključujući suradnju s vanjskim subjektima, primjenu planova oporavka za prepoznavanje kriznih situacija i upravljanje njima te upute za procjene povezane s ranim intervencijama. Točnije, nadzor banaka ESB‑a dodatno je razradio upute za procjene povezane s ranim intervencijama te poboljšao odgovarajuće pokazatelje i pragove za određivanje mogućeg pogoršanja financijskog stanja banke. Kada je riječ o planiranju oporavka, nadzornim tijelima dostavljene su dodatne upute kako bi se na sve banke sa sličnim poslovnim modelima primijenio usklađen pristup.

ESB je nadalje pridonio kontinuiranoj reviziji politike Europske unije za sprječavanje pranja novca u bankarskom sektoru koju provodi Europski revizorski sud zajedno s Europskom komisijom i Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA). ESB je Europski revizorski sud izvijestio i o mjerama koje je poduzeo kako bi riješio pitanja povezana s nalazima i preporukama iz njegova prvog izvješća o funkcioniranju SSM‑a. ESB redovito prati stanje provedbe svih preporuka Europskog revizorskog suda, dok Europski revizorski sud provodi i daljnje aktivnosti.


5.3. Transparentnost i komunikacija

U 2020. nadzor banaka ESB-a i dalje je primjenjivao i razvijao svoje komunikacijske alate i kanale u nastojanju da pravodobno, transparentno i učinkovito objavljuje informacije. S obzirom na promjenu operativnih okolnosti zbog pandemije bolesti COVID‑19, bilo je posebno važno pronaći inovativne načine komunikacije. Takav je bio novouspostavljeni blog o nadzoru banaka, s devet objava kojima su autori predsjednik, potpredsjednik i predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru s ciljem informiranja dionika o najnovijim kretanjima i nadzornim mjerama koje ESB poduzima kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19. Nadalje je nadzor banaka ESB‑a proširio uporabu svojih alata društvenih mreža, kao što su objave na Twitteru, priče na Instagramu i novi ESB‑ov podcast, kako bi publici različitih razina znanja objasnio nadzorne mjere i pojmove iz bankarstva. Cilj tog slojevitog komunikacijskog pristupa jest doprijeti do zainteresiranih skupina raznolikog obrazovanja i struka te različitih razina znanja i razumijevanja.

Osim služenja novim komunikacijskim alatima, u 2020. su predsjednik i potpredsjednik održali 23 govora, a predstavnici ESB‑a u Nadzornom odboru održali su 19 govora. Zajedno su dali više od 20 osobnih intervjua medijima i objavili su tri komentara, od kojih je jedan objavljen u 12 nacionalnih novina u cijeloj Europi. Nadzor banaka ESB‑a objavio je 33 priopćenja za javnost te je imao 65 drugih objava, uključujući pisma zastupnicima u Europskom parlamentu, upute bankama i tromjesečne statističke podatke. U 2020. objavljena su četiri izdanja Biltena nadzora banaka, tromjesečne digitalne publikacije s više od 8000 pretplatnika u kojoj se pružaju redovite i najnovije informacije o projektima kontinuiranog nadzora, nalazima i izvješćima.

Nadzor banaka ESB‑a objavio je i rezultate svojih temeljnih aktivnosti kao što su agregatni podatci o postupku nadzorne provjere i ocjene (SREP), a nastavljajući s praksom započetom 2019., objavio je zahtjeve u sklopu drugog stupa za svaku izravno nadziranu banku. Također je objavljivao i priopćavao rezultate analize ranjivosti na krizu izazvanu pandemijom bolesti COVID‑19 i rezultate sveobuhvatnih procjena sedam hrvatskih banaka te dviju dodatnih banaka koje je počeo izravno nadzirati zbog Brexita.

Nadzor banaka ESB‑a održao je nekoliko informativnih sastanaka s medijima i analitičarima, uključujući konferencije za novinare predsjednika Nadzornog odbora o rezultatima SREP‑a iz 2019. i o najnovijim kretanjima u vezi sa stanjem bolesti COVID‑19. Pokrenuo je i četiri javna savjetovanja, uključujući ona o nadzornim očekivanjima za upravljanje rizicima povezanima s klimatskim promjenama i rizicima za okoliš te izvješćivanje o njima i o nadzornom pristupu konsolidaciji u bankarskom sektoru.

U 2020. ESB je odgovorio na približno 1500 upita javnosti o temama nadzora banaka, kao što su opće informacije o nadzoru, pojedinačnim bankama, prigovori ili prijave povrede te odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom. Zbog pandemije je ESB bio domaćin samo dvama predavanjima o nadzoru banaka u 2020. (u odnosu na 32 u 2019.). No od siječnja do ožujka 2020. centar za posjetitelje primio je više od 2100 posjetitelja te ih upoznao s osnovama europskog nadzora banaka te drugim ključnim zadaćama ESB‑a.


5.4. Odlučivanje

5.4.1. Sastanci i odluke Nadzornog odbora i Upravljačkog odbora

Nadzorni odbor ESB-a sastoji se od predsjednika (imenovanog na mandat od pet godina koji se ne može obnoviti), potpredsjednika (izabranog iz redova članova Izvršnog odbora ESB‑a), četiriju predstavnika ESB‑a i predstavnika nacionalnih nadležnih tijela. Ako nacionalno nadležno tijelo nije nacionalna središnja banka, predstavnika nacionalnog nadležnog tijela može pratiti predstavnik nacionalne središnje banke te države članice. U tim se slučajevima predstavnici države članice za potrebe postupka glasovanja smatraju jednim članom.

U listopadu 2020. nakon uspostave bliske suradnje s Bugarskom i Hrvatskom u Nadzorni odbor ušla su dva nova člana: Radoslav Milenkov iz središnje banke Българска народна банка (Bugarska narodna banka) i Martina Drvar iz Hrvatske narodne banke. Oba predstavnika imaju ista prava i obveze te glasačka prava kao i svi ostali članovi.

Po isteku mandata Yvesa Merscha u prosincu 2020. Upravno vijeće ESB‑a predložilo je imenovanje člana Izvršnog odbora ESB‑a Franka Eldersona potpredsjednikom Nadzornog odbora ESB‑a. Vijeće Europske unije potvrdilo je njegovo imenovanje 24. veljače 2021.

U 2020. Nadzorni odbor ESB‑a sastao se 24 puta. Zbog pandemije bolesti COVID‑19 samo su sastanci u siječnju i veljači održani u Frankfurtu na Majni, a svi ostali bili su videokonferencije. Održavanje sastanaka na daljinu od ožujka 2020. nije smanjilo učinkovitost odlučivanja Nadzornog odbora.

Nadzorni odbor

Upravljački odbor[72] Nadzornog odbora održao je sedam sastanaka u 2020., od kojih su tri održana u Frankfurtu na Majni, a četiri sastanka bile su videokonferencije.

Upravljački odbor održao je sedam dodatnih sastanaka s naglaskom na digitalizaciji i pojednostavnjenju postupaka SSM‑a. Svi su ti sastanci bili telekonferencije i bili su otvoreni za sudjelovanje svim članovima Nadzornog odbora koji su za to iskazali interes.

U 2020. ESB je donio 2643 nadzorne odluke[73] upućene određenim nadziranim subjektima (Slika 3.). Od toga su 1019 odluka donijeli voditelji radnih jedinica ESB‑a u skladu s općim okvirom za prenošenje ovlasti za donošenje odluka za pravne instrumente povezane s nadzornim zadaćama. Preostalih je 1387 odluka na temelju nacrta prijedloga Nadzornog odbora donijelo Upravno vijeće u postupku neisticanja prigovora. Osim tih nadzornih odluka, ESB je implicitno neisticanjem prigovora u zakonskim rokovima odobrio 237[74] operativnih postupaka (kao što je osnivanje podružnica).

Većina nadzornih odluka odnosila se na postupke procjene sposobnosti i primjerenosti (44,1 %), interne modele (9,3 %), regulatorni kapital (6,2 %) i postupke u vezi sa stjecanjem kvalificiranih udjela (3,2 %).

Kao odgovor na krizu uzrokovanu koronavirusom ESB je morao donijeti i posebne odluke za provedbu nekih mjera politike s ciljem pružanja pomoći kreditnim institucijama (vidi Okvir 1.). Među njima bila je 141 odluka o odobravanju kapitalnih mjera potpore izmjenom izračuna ili sastava kapitalnih zahtjeva te 116 odluka o odobravanju operativne pomoći produljenjem rokova navedenih u prethodnim nadzornim odlukama i operativnim aktima.

Osim nacrta konačnih odluka koje se odnose na pojedinačne banke podnesenih Upravnom vijeću u postupku neisticanja prigovora Nadzorni odbor donio je odluke o nekoliko horizontalnih pitanja, u prvom redu o primjeni zajedničkih metodologija i okvira na određenim područjima nadzora. Neke od tih odluka pripremile su privremene strukture koje je zadužio Nadzorni odbor. Te se strukture sastoje od viših predstavnika ESB‑a i nacionalnih nadležnih tijela. Obavile su pripremne radnje u vezi s temama kao što su dugoročna strategija testiranja otpornosti na stres i metodologija za određivanje zahtjeva u sklopu drugog stupa koja se temelji na pristupu pojedinačnih rizika.

Nadalje, nekim odlukama Nadzornog odbora nastali su javni vodiči kao što je Vodič ESB‑a o klimatskim i okolišnim rizicima, Vodič ESB‑a o nadzornom pristupu konsolidaciji u bankarskom sektoru i Vodič ESB-a o metodologiji procjene.

Nadzorni odbor većinu je svojih odluka donio pisanim postupkom.[75]

Od 115 bankovnih grupa koje je ESB izravno nadzirao u 2020., 33 ih je zatražilo da im ESB ne dostavi službene odluke na engleskom jeziku nego na nekom drugom službenom jeziku EU‑a (u odnosu na 34 u 2019.).

Slika 3.

Odluke Nadzornog odbora u 2020.

Napomene:
1) U to su uključeni pisani postupci povezani s pojedinačnim nadzornim odlukama i s drugim pitanjima kao što su zajedničke metodologije i savjetovanja Nadzornog odbora. Jednim pisanim postupkom može biti obuhvaćeno nekoliko nadzornih odluka.
2) Taj se broj odnosi na pojedinačne nadzorne odluke upućene nadziranim subjektima ili njihovim mogućim stjecateljima te na naputke nacionalnim nadležnim tijelima o značajnim institucijama ili manje značajnim institucijama. Jedna odluka može sadržavati nekoliko nadzornih odobrenja. Zbog primjene okvira za prenošenje ovlasti nije sve nadzorne odluke uključene u taj broj odobrio Nadzorni odbor niti ih je sve donijelo Upravno vijeće. Osim toga, Nadzorni odbor donio je i druge odluke o više horizontalnih pitanja (npr. o zajedničkim metodologijama) i institucijskih pitanja.
3) Tih 1165 odluka o procjenama sposobnosti i primjerenosti obuhvaća 2828 pojedinačnih postupaka (vidi odjeljak 2.1.2.).

5.4.2. Aktivnosti Administrativnog odbora za preispitivanja

Administrativni odbor za preispitivanja[76] u 2020. je donio dva mišljenja o novim zahtjevima za administrativno preispitivanje nadzornih odluka koji su mu podneseni (Tablica 5.). U jednom je mišljenju zahtjev proglašen nedopuštenim, a u drugom je Administrativni odbor za preispitivanja predložio da se odluka zamijeni drugom odlukom istovjetna sadržaja.[77] U tom je postupku preispitivanja na temelju zahtjeva podnositelja predložio da Upravno vijeće obustavi dijelove sporne odluke do završetka postupka Administrativnog odbora za preispitivanja i donošenja nove odluke ESB‑a kojom se ukida ili zamjenjuje osporena odluka. Nakon toga je u sklopu istražne faze održano saslušanje, čime se podnositelju zahtjeva i ESB‑u dala dodatna mogućnost za primjedbe na osporenu odluku. S obzirom na pandemiju bolesti COVID‑19, saslušanje je obavljeno videokonferencijskim pozivom.

Osim toga, Administrativni odbor za preispitivanja objavio je na mrežnim stranicama ESB‑a svoje prilagođene uvjete rada zbog pandemije bolesti COVID‑19. To posebno znači da bi, u slučaju odluke ESB‑a da prekine primjenu neke nadzorne odluke, u pravilu na isti rok prekinuo odgovarajući postupak ako se pred njim vodi. Osim toga, Administrativni odbor za preispitivanja u interesu zakonitog postupanja može prilagoditi svoje postupke, među ostalim produljenjem razdoblja preispitivanja.

Tablica 5.

Broj preispitivanja koje je proveo Administrativni odbor za preispitivanja

Izvor: ESB
* Jednim mišljenjem obuhvaćene su dvije odluke ESB‑a.

Mišljenja koje je Administrativni odbor za preispitivanja dovršio u 2020. odnosila su se na pitanja povezana s ESB‑ovim ciljanim provjerama internih modela i nadzorom na licu mjesta nakon kojih nisu izdani pismo o daljnjim aktivnostima ni nadzorna odluka.


5.5. Provedba Kodeksa ponašanja

U skladu s člankom 19. stavkom 3. uredbe o SSM‑u ESB je uspostavio etički okvir za visoke dužnosnike, rukovodstvo i osoblje. Sastoji se od jedinstvenog Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a, posebnog poglavlja Pravila o osoblju ESB‑a i smjernica o utvrđivanju načela etičkog okvira SSM‑a[78]. Provedbu i daljnji razvoj okvira podupiru Odbor ESB‑a za etiku, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje te radna skupina službenika za etička pitanja i usklađenost s propisima.

Odbor za etiku procijenio je Izjave o interesima koje su podnijeli svi članovi Nadzornog odbora, a popunjene izjave potom su objavljene na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. U rujnu 2020. ESB je počeo na svojim mrežnim stranicama objavljivati mišljenja Etičkog odbora u slučajevima sukoba interesa i plaćenom radu nakon isteka mandata.[79]

Uz organizaciju stručnog usavršavanja, programa e-učenja i informativnih kampanja o etičkom okviru, Služba za usklađenost s propisima i upravljanje odgovorila je na oko 1920 zahtjeva u vezi sa širokim rasponom tema, od kojih su približno 48 % podnijeli zaposlenici nadzora banaka ESB‑a. Gotovo 55 % tih zahtjeva odnosilo se na privatne financijske transakcije zaposlenika, a na drugom mjestu bili su zahtjevi u vezi s pitanjima ograničenja nakon prestanka zaposlenja i sukoba interesa (Grafikon 29.).

Grafikon 29.

Pregled zahtjeva primljenih od zaposlenika nadzora banaka ESB-a u 2020.

Izvor: ESB

Služba za usklađenost s propisima i upravljanje organizirala je i redovito praćenje usklađenosti privatnih financijskih transakcija članova osoblja. Premda je utvrđen ograničen broj slučajeva neusklađenosti, od kojih se oko 36 % odnosilo na zaposlenike nadzora banaka ESB‑a, ni u jednom od tih slučajeva nije bilo namjerne povrede dužnosti ni druge ozbiljne neusklađenosti.

Što se tiče zaposlenika uključenih u nadzor banaka koji su tijekom 2020. godine odstupili s radnog mjesta, u jednom je slučaju pokrenuto razdoblje mirovanja u skladu s Etičkim okvirom.

U skladu s nastojanjima za izgradnju snažne etičke kulture radna skupina službenika za etička pitanja i usklađenost s propisima u 2020. se usredotočila na usklađenje etičkih normi u nacionalnim nadležnim tijelima.


5.6. Primjena načela odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća

U 2020. se načelo odvajanja monetarne politike od nadzornih zadaća uglavnom primjenjivalo na razmjenu informacija među različitim funkcijama.[80]

Na tu razmjenu informacija, u skladu s Odlukom ESB/2014/39 o provedbi odvajanja funkcija monetarne politike od nadzornih funkcija ESB‑a[81], primjenjivalo se pravilo o zahtjevu za nužno poznavanje: svaka funkcija morala je dokazati da su informacije koje je zatražila nužne za postizanje njezinih ciljeva. U većini slučajeva pristup povjerljivim informacijama odobrila je izravno funkcija politike ESB‑a koja je bila odgovorna za informacije. To je učinjeno u skladu s Odlukom ESB/2014/39, kojom se omogućuje da pristup informacijama, kada je riječ o anonimiziranim podatcima ili informacijama koje nisu povezane s politikom i nisu osjetljive, izravno odobri organizacijska jedinica u odgovarajućoj funkciji. Nije bila potrebna intervencija Izvršnog odbora radi rješavanja mogućih sukoba interesa.

U skladu s Odlukom ESB/2014/39 u nekoliko je slučajeva ipak bilo potrebno sudjelovanje Izvršnog odbora kako bi se omogućila razmjena neanonimiziranih informacija koje se odnose na pojedinačne banke ili procjena politički osjetljivih informacija. Pristup podatcima odobren je na temelju načela nužnog poznavanja nakon procjene obrazloženog zahtjeva, i to na ograničeno razdoblje, kako bi se u svakom trenutku tijekom tog razdoblja osiguralo ispunjavanje obveze nužnog poznavanja.

Kada je riječ o informacijama koje se odnose na bolest COVID‑19, Izvršni je odbor u ožujku 2020. aktivirao odredbu članka 8. Odluke ESB/2014/39, prema kojoj za informacije koje se odnose na određenu izvanrednu situaciju nije potrebno odobrenje Izvršnog odbora. Time je pod uvjetom strogog ispunjavanja zahtjeva nužnog poznavanja uklonjena potreba za odobrenjem Izvršnog odbora za razmjenu informacija povezanih s bolešću COVID‑19. Izuzeće je primijenjeno na nekoliko slučajeva razmjene bankovnih podataka prikupljenih u vezi s pandemijom bolesti COVID‑19 koji su bili potrebni za ispunjavanje zadaća poslovnog područja koje ih je zatražilo.

Odvajanje na razini odlučivanja nije izazvalo zabrinutost i nije bila potrebna intervencija Odbora za posredovanje.


5.7. Okvir izvješćivanja o podatcima i upravljanje informacijama

5.7.1. Kretanja unutar okvira za izvješćivanje o podatcima

U skladu s člankom 140. stavkom 4. okvirne uredbe o SSM‑u ESB je odgovoran za organiziranje postupaka povezanih s prikupljanjem i preispitivanjem kvalitete podataka koje su dostavili nadzirani subjekti.[82] Glavni je cilj osigurati da se SSM koristi pouzdanim i pravodobnim nadzornim podatcima.

ESB redovito procjenjuje kvalitetu dostavljenih podataka, uključujući pravodobno podnošenje, potpunost i točnost. U tu svrhu ESB zajedno s nacionalnim nadležnim tijelima osmišljava dodatne provjere kvalitete podataka kako bi dopunio pravila provjere valjanosti koje je objavila EBA. U studenome 2020. ESB je objavio posuvremenjen i proširen popis dodatnih provjera kvalitete podataka, koji je stupio na snagu od referentnog razdoblja koje pokriva četvrto tromjesečje 2020.

Agregirani nadzorni podatci i odabrani podatci koji se objavljuju u skladu sa zahtjevima trećeg stupa dostupni su na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka.

U 2020. ESB je dodatno povećao transparentnost i dostupnost nadzornih podataka koji se objavljuju u odjeljku o nadzornim podatcima na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Kao prvo, uveden je interaktivni izgled kojim se korisnicima omogućuje da analiziraju i prikazuju agregirane podatke nadzornih tijela. Opseg tromjesečne publikacije dodatno je proširen i sada sadržava tablice s raščlambom podataka prema klasifikaciji poslovnih modela. U listopadu 2020. ESB je prvi put, osim triju omjera solventnosti i financijske poluge, objavio i informacije o opterećenoj i neopterećenoj imovini te primljenom kolateralu u sklopu trećeg stupa na razini pojedinačnih banaka. Prije njihova objavljivanja odabrane objave u sklopu trećeg stupa i regulatorno izvješćivanje bili su usklađeni, što je znatno poboljšalo usklađenost podataka. Ta poboljšana razina transparentnosti dionicima omogućuje da provode smislene usporedbe bonitetnih parametara.

U 2020. nakon izbijanja bolesti COVID‑19 prikupljene su dodatne bonitetne informacije.

Potreba za pomnim praćenjem financijskog i bonitetnog stanja institucija nakon izbijanja bolesti COVID‑19 riješena je tako da su se odabrane bonitetne informacije od njih tražile češće i u nešto proširenom obliku izvješćivanja o pojedinim važnim dimenzijama. Prošireno izvješćivanje bilo je usmjereno na primjenu mjera moratorija i državnih jamstava (prema zajedničkom obrascu ESB‑a i EBA‑e), odobreni iznos izloženosti, pokazatelje kontinuiteta poslovanja i projekcije ključnih bonitetnih indeksa. Obrasci ESB‑a obrađeni su s pomoću nove platforme ESB‑a za prikupljanje podataka CASPER, koja omogućuje veću fleksibilnost i pouzdanost pri upravljanju novoprikupljenim podatcima.

Dodatni rad na bazi za prikupljanje podataka o cijelom SSM‑u započeo je u listopadu 2020.

Dodatni rad na bazi za prikupljanje podataka o cijelom SSM‑u[83] započeo je u listopadu 2020. Cilj je stvaranje sustava koji će prepoznavati ponavljanja zahtjeva za podatke koji proizlaze iz SSM‑a i tako smanjiti teret izvješćivanja za banke.

U listopadu 2020. Nadzorni odbor odobrio je i vodeća načela te naknadne poslovne zahtjeve na visokoj razini za usklađenje nacionalnih praksi prikupljanja podataka i procjene kvalitete podataka u cijelom SSM‑u. Premda nije bilo promjene važnog doprinosa nacionalnih nadležnih tijela sveukupnom prikupljanju nadzornih podataka i postupcima procjene kvalitete, provedba zahtjeva prvi je korak u pripremi najbolje prakse za slijedni pristup u cijelom SSM‑u s ciljem izjednačenja uvjeta za sve institucije.

5.7.2. Sustav upravljanja informacijama SSM-a

Na portalu IMAS nadzirane banke mogu dostavljati informacije povezane s nadzornim postupcima, pratiti svoj status i na siguran način digitalno razmjenjivati informacije s nadzornicima.

Sustav upravljanja informacijama SSM‑a (IMAS) zajednička je IT platforma kojom se podupire obavljanje svakodnevnih zadaća europskog nadzora banaka. U 2020. su hodogrami IMAS‑a kojima se služe svi zajednički nadzorni timovi i horizontalne te specijalizirane funkcije SSM‑a prilagođeni kako bi poduprli praćenje situacije bolesti COVID‑19 i povezanih nadzornih mjera uz osiguravanje usklađenosti i usporedivosti u svim bankama i procjena u sklopu SREP‑a. Provedene su i druge iznimne strukturne nadogradnje radi povećanja iskoristivosti i radnih karakteristika sustava. IMAS je prilagođen i novoj strukturi nadzora banaka ESB‑a. Izvještajni servis pod nazivom IDRA u sklopu sustava IMAS (eng. IMAS Data Reporting and Analytics), pokrenut 2019., nadograđen je novim analitičkim alatima za izdvajanje i istraživanje nadzornih podataka koji su potrebni za potporu SREP‑u. U listopadu 2020. pokrenut je novi internetski servis, portal IMAS, kako bi nadziranim institucijama pružio siguran digitalni prostor za komunikaciju s nadzornim tijelima pri podnošenju zahtjeva za procjenu sposobnosti i primjerenosti. Zahvaljujući portalu IMAS povećava se transparentnost za nadzirane institucije u vezi s tijekom nadzornih postupaka, a smanjuje se operativni rizik i fizički rad za nadzorna tijela.


6. Izvješćivanje o proračunskoj potrošnji

6.1. Rashodi za 2020.

U uredbi o SSM-u zahtijeva se da ESB ima na raspolaganju dostatna sredstva za učinkovito provođenje svojih nadzornih zadaća. Ta se sredstva financiraju iz naknade za nadzor koju plaćaju subjekti koji podliježu nadzoru ESB‑a.

Rashodi za nadzorne zadaće posebna su stavka u proračunu ESB‑a. Oni se sastoje od izravnih troškova funkcije nadzora banaka ESB‑a. Nadzorna funkcija oslanja se i na usluge zajedničkih službi u sklopu postojećih poslovnih područja ESB‑a za potporu[84].

Proračunske ovlasti ESB-a povjerene su Upravnom vijeću. Upravno vijeće donosi godišnji proračun ESB‑a na prijedlog Izvršnog odbora i nakon savjetovanja s predsjednikom i potpredsjednikom Nadzornog odbora o pitanjima koja se odnose na nadzor banaka. Upravnom vijeću pomaže Odbor za proračun (BUCOM), koji se sastoji od članova iz svih nacionalnih središnjih banaka Eurosustava i ESB-a. BUCOM pomaže Upravnom vijeću dajući ocjene izvješća ESB‑a o planiranju i praćenju proračuna.

Stvarni godišnji rashodi za nadzorne zadaće ESB‑a u 2020. iznosili su 535,3 mil. EUR, što je neznatno smanjenje za 0,3 % u odnosu na stvarne rashode u 2019.

Tablica 6.

Trošak nadzornih zadaća ESB-a prema funkcijama (2018. – 2020.)

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

U Godišnjem izvješću o nadzornim aktivnostima u 2019. objavljenom u ožujku 2020. ESB je procijenio da bi rashodi u 2020. mogli dosegnuti 603,7 mil. EUR. Kako je objašnjeno u prethodnom dijelu ovog izvješća, ESB je zbog pandemije bolesti COVID‑19 morao znatno preispitati svoje aktivnosti u 2020. To je utjecalo i na njegove stvarne rashode. Uvelike su racionalizirane aktivnosti na licu mjesta kao što su redoviti posjeti bankama i nadzori na licu mjesta, što je dovelo do znatnog smanjenja redovitih rashoda, npr. za službena putovanja. Osim toga, odgođeno je planirano testiranje otpornosti na stres na razini EU‑a koje provodi Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

Razvrstavanje prikazano u Tablici 6. služi za utvrđivanje podjele godišnjih troškova koji se kroz godišnje naknade za nadzor naplaćuju od nadziranih subjekata na temelju njihova nadzornog statusa kao značajnih ili manje značajnih. Metodologija utvrđena u članku 8. uredbe o naknadama[85] za podjelu godišnjih naknada za nadzor predviđa da se troškovi povezani s horizontalnim zadaćama i specijaliziranim uslugama raspoređuju razmjerno na temelju punog troška za nadzor značajnih institucija odnosno troškova nadgledanja nadzora manje značajnih institucija. Za svaku skupinu aktivnosti prikazani troškovi obuhvaćaju dio usluga koje pružaju poslovna područja ESB‑a za potporu.

U skladu s ESB‑ovom opredijeljenošću za veću transparentnost i odgovornost prilagođeno je izvješćivanje o rashodima ESB‑a za nadzorne zadaće. U Tablici 7. prikazani su granularniji podatci o rashodima koji se temelje na provedenim aktivnostima, posebno o sljedećem:

  • nadzor na daljinu i nadgledanje, u koje su uključeni troškovi ESB‑ova sudjelovanja u zajedničkim nadzornim timovima i nadgledanje nadzora manje značajnih banaka ili bankovnih grupa
  • ESB‑ovo sudjelovanje u nadzorima na licu mjesta, uključujući prekogranične nadzore
  • funkcije politike, savjetodavne i regulatorne funkcije, uključujući procjene značajnosti, odobrenja, suradnju s drugim agencijama, metodologiju i planiranje, osiguranje kvalitete nadzora, postupke provedbe pravila o nadzoru i izricanja sankcija itd.
  • upravljanje krizama

U rashodima ESB-a vidljiva je promjena nadzornih prioriteta tijekom pandemije.

  • makrobonitetne zadaće, uključujući one povezane s testiranjem otpornosti na stres i nadzornim politikama
  • statistika nadzora u vezi s okvirom za izvješćivanje o podatcima
  • odlučivanje Nadzornog odbora, njegovo Tajništvo i pravne usluge.

Tablica 7.

Rashodi za nadzorne zadaće ESB-a (granularni podatci)

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

U 2020. došlo je do smanjenja rashoda za službena putovanja i usluge vanjskih savjetnika povezane s aktivnostima izravnog nadzora značajnih institucija i manje značajnih institucija, dok su se rashodi za upravljanje podatcima, odlučivanje, funkcije politike i nadgledanje nadzora povećali. Smanjenja ostalih operativnih izdataka djelomično je neutralizirao rast odobrenih radnih mjesta opisan u odjeljku 5.1.

Kada je riječ o službenim putovanjima, rashodi ESB‑a u 2020. smanjili su se za više od 80 % na iznos od 2,4 mil. EUR. Kako bi ESB dopunio vlastite ljudske potencijale, služi se i uslugama vanjskih savjetnika koji pružaju specijalizirana stručna znanja ili integrirane savjetodavne usluge pod kvalificiranim unutarnjim vodstvom kako bi se riješilo pitanje povremenog manjka resursa. U 2020. ESB je na savjetodavne usluge u vezi s osnovnim nadzornim zadaćama potrošio ukupno 30,4 mil. EUR, što je za 38,3 mil. EUR manje nego u 2019. Glavni razlog smanjenja bio je završetak ciljane provjere internih modela u 2020. Troškovi vanjske potpore u 2020. iznosili su 3,3 mil. EUR u odnosu na 34,9 mil. EUR u 2019. U 2020. je na vanjske resurse za sveobuhvatne procjene potrošeno 14,6 mil. EUR, a dodatnih 0,3 mil. EUR potrošeno je za pripreme za Brexit. ESB je potrošio 4,6 mil. EUR na vanjske resurse za provedbu redovitih zadaća nadzora na licu mjesta, uključujući prekogranične nadzore. Više informacija o tim aktivnostima može se pronaći u poglavlju 1.

Grafikon 30.

Trošak nadzornih zadaća ESB-a prema kategorijama

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

Osim granularnijeg prikaza rashoda prema nadzornim aktivnostima, ESB uvodi i novo izvješćivanje o podjeli troškova prema kategorijama, i to na osnovi troškova i zajedničkih službi koji se mogu izravno pripisati nadzoru banaka ESB‑a. To je stajalište usmjereno na svrhu rashoda, a podupire ga unaprijeđen sustav raspodjele troškova koji omogućuje povećanu sposobnost izvješćivanja.

Izravno povezani troškovi sastoje se od troškova zaposlenika u temeljnom nadzoru, nadzornih inicijativa (uključujući troškove povezane s Brexitom i sveobuhvatnim procjenama), ostalih poslovnih izdataka kao što su službena putovanja i stručno usavršavanje te od posebnih informacijskih tehnologija kao što su sustavi IMAS i STAR (eng. Stress Test Account Reporting).

Kategorija zajedničkih službi obuhvaća usluge kojima se koriste i funkcija središnjeg bankarstva i funkcija nadzora banaka, raspoređene na sljedeći način: usluge povezane s poslovnim i drugim prostorom, ljudskim resursima, informacijskom tehnologijom, pravnim, revizijskim i općim poslovima, odnosima s javnošću i prevođenjem te ostale usluge. Trošak tih zajedničkih službi dijeli se na svaku funkciju mehanizmom raspodjele troškova, u kojem se primjenjuju standardni parametri kao što su ekvivalenti punog radnog vremena, uredski prostor i broj zahtjeva za prevođenje. Budući da se ESB opredijelio za strogu provedbu unaprjeđenja učinkovitosti, redovito poboljšava i parametre za raspodjelu troškova.

Izravni rashodi u 2020. iznosili su 284,5 mil. EUR ili 53 % stvarnih troškova, koji su iznosili 535,3 mil. EUR. Na zajedničke službe odnosilo se 250,8 mil. EUR, odnosno 47 % ukupnog iznosa. Gotovo cijeli iznos smanjenja rashoda u 2020. u odnosu na procjenu objavljenu prethodne godine odnosio se na izravne rashode. Postojala je kontinuirana visoka potražnja za uslugama zajedničkih službi, što znači da su stvarni troškovi koji su tako nastali dosegnuli 100 % planiranih rashoda. Na primjer, vladala je znatna potražnja za uslugama zajedničkih službi informacijske tehnologije jer je većina osoblja radila na daljinu. Isto tako, intenzivno su se upotrebljavale usluge poslovnih i drugih prostora. S obzirom na visoku razinu fiksnog troška za te usluge neki su rashodi preispitani kako bi se osiguralo održavanje sigurnog radnog okružja u poslovnim prostorima ESB‑a.


6.2. Izgledi u vezi s naknadama za nadzor banaka u 2021.

Očekuje se da će se rashodi ESB‑a za nadzorne zadaće vratiti na uobičajene razine u 2021.

U vezi s nadzornim planiranjem i prioritetima za 2021. i dalje je mnogo nesigurnosti s obzirom na kontinuiranu fleksibilnost odgovora ESB‑a na vanjske čimbenike. U ovom trenutku očekuje se da će se rashodi za izravno povezane temeljne nadzorne zadaće vratiti na uobičajene razine. Stoga se u 2021. očekuje povećanje rashoda za 11 % u odnosu na stvarne rashode za 2020., što je ipak smanjenje za 2 % u odnosu na objavljenu procjenu za 2020.

Tablica 8.

Procijenjeni trošak nadzora banaka ESB‑a u 2021. po funkcijama

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.

Godišnja naknada za nadzor za 2021. koja će se naplatiti u 2022. bit će poznata na kraju razdoblja za koje se plaća naknada i izračunat će se na temelju stvarnih rashoda za cijelu godinu usklađenih za iznose koji su vraćeni pojedinačnim bankama ili su im naplaćeni za prethodno razdoblje, primljene kamate zbog zakašnjelog plaćanja i nenaplative naknade. Procjenjuje se da će omjer ukupnog iznosa koji će se naplatiti svakoj kategoriji biti 93 % za značajne i 7 % za manje značajne institucije.

Tablica 9.

Procjena rashoda povezanih s nadzornim zadaćama ESB‑a u 2021.

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.


6.3. Okvir za naknade u 2020.

Pravni okvir u sklopu kojeg ESB ubire godišnju naknadu za nadzor na ime rashoda nastalih u obavljanju nadzornih zadaća uz uredbu o SSM‑u čini uredba o naknadama. Uredbom o naknadama i s njom povezanom odlukom[86] utvrđuju se načini: (1) određivanja ukupnog iznosa godišnje naknade za nadzor, (2) izračuna iznosa koji će plaćati svaka nadzirana institucija i (3) naplate godišnje naknade za nadzor.


6.4. Napredak u provedbi promjena okvira ESB‑a za naknade za nadzor

U 2020. ESB je prešao na izdavanje računa za stvarne troškove ex post.

Godina 2020. bila je prijelazna jer je ESB prešao na izdavanje računa za naknade za nadzor ex post i uveo je promjene koje proizlaze iz preispitivanja okvira ESB‑a za naknade za nadzor iz 2019. Stoga u 2020. nisu izdavani računi za godišnje naknade za nadzor za 2020. kao razdoblje za koje se plaća naknada. Izdavanje računa za naknade okvirno se planira za svibanj 2021. Osim toga, za prijelaz s naplate naknada ex ante na naplatu naknada ex post u izračun će biti uključen višak za 2019. kao razdoblje za koje se plaća naknada.

U provedbi promjena okvira ostvaren je dobar napredak. Pri kraju su tehničke promjene potrebne za novo jezično uređenje, prema kojem će ESB izdavati obavijesti o naknadi za nadzor na svim službenim jezicima EU‑a. Uvedena je ponovna uporaba nadzornih podataka kojima ESB raspolaže, čime prestaje zasebna dostava faktora naknade za više od 90 % nadziranih subjekata i grupa. U sklopu novog postupka produljen je rok za dostavu primjedbi od 15 dana, u kojem je bankama omogućeno da provjere i dostave izmjene svojih podataka o faktorima naknade. Postupak provjere provodi se od sredine siječnja 2021. Uspostavljen je nov postupak obavješćivanja za nadzirane grupe koje odluče isključiti iz izračuna naknade imovinu društava kćeri sa sjedištem u državama članicama nesudionicama i trećim zemljama. Kao što je predviđeno odlukom ESB‑a[87], te su grupe trebale obavijestiti ESB o svojoj odluci najkasnije do 30. rujna 2020. ESB je odobrio iznimno jednokratno produljenje tog roka 8. prosinca 2020., kada je nadziranim grupama dopustio da obavijesti dostave najkasnije do 30. prosinca 2020. Jednokratnom iznimkom za ciklus naknada za nadzor u 2020. priznaje se uvođenje novog postupka obavješćivanja u sklopu revidiranog okvira za naknade za nadzor u vrijeme kada su brojne institucije bile pogođene bolešću COVID‑19, zbog koje su njihovi radni procesi bili prekinuti. U 2021. se taj rok vraća na uobičajeni datum 30. rujna. ESB planira dodatno automatizirati postupak obavješćivanja kako bi se proces u budućim ciklusima poboljšao.


6.5. Ukupan iznos koji će se naplatiti za 2020. kao razdoblje naknade

ESB će ubrati naknade za nadzor u visini od 514,3 mil. EUR za 2020.

Godišnja naknada za nadzor koja se ubire u 2021. za 2020. kao razdoblje za koje se plaća naknada iznosi 514,3 mil. EUR. Taj se iznos temelji na stvarnim rashodima za 2020. godinu koji iznose 535,3 mil. EUR, usklađeno za: (1) višak od 22,0 mil. EUR prenesen iz 2019. kao razdoblja za koje se plaća naknada[88] i (2) 1,0 mil. EUR (neto) vraćen pojedinačnim bankama za prethodna razdoblja za koja se plaća naknada te druga usklađenja, uključujući primljene kamate zbog zakašnjelog plaćanja.

Iznos koji se naplaćuje u obliku godišnjih naknada za nadzor dijeli se na dva dijela. Ta podjela povezana je sa statusom nadziranih subjekata (značajni ili manje značajni subjekti), što podrazumijeva različite stupnjeve nadzorne kontrole ESB‑a.

Tablica 10.

Ukupni prihodi od zadaća povezanih s nadzorom banaka

(mil. EUR)

Izvor: ESB
Napomena: Zbog zaokruživanja moguće je da konačni zbrojevi i međuzbrojevi u tablici ne budu točni.


6.6. Pojedinačne naknade za nadzor

Naknade za pojedinačne banke izračunavaju se prema važnosti banke i njezinu profilu rizika na temelju godišnjih faktora naknade nadziranih banaka. Za većinu je banaka referentni datum za podatke 31. prosinca prethodne godine. Za banke koje se odnedavno nadziru na najvišoj razini konsolidacije u razdoblju za koje se plaća naknada[89] ESB uzima u obzir iznos ukupne imovine i ukupan iznos izloženosti riziku za koje je banka dostavila podatke na referentni datum koji je najbliži 31. prosinca i tim se podatcima služi za izračun promjenjivog sastavnog dijela naknade za sve mjesece za koje obveznik naknade plaća naknadu za nadzor. Naknada za nadzor izračunana za svaku banku naplaćuje se u godišnjem iznosu.

Slika 4.

Promjenjivi sastavni dio naknade određen na temelju važnosti banke i profila rizika

Naknada za nadzor određuje se na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica koje sudjeluju u SSM‑u. Sastoji se od promjenjivog sastavnog dijela naknade i minimalnog sastavnog dijela naknade. Taj drugi dio naknade primjenjuje se jednako na sve banke i temelji se na 10 % ukupnog iznosa koji se naplaćuje. Za značajne banke najmanje veličine, čija ukupna imovina iznosi 10 mlrd. EUR ili manje, prepolovljen je minimalni sastavni dio naknade. Od 2020. prepolovljena je i minimalna naknada za manje značajne banke manje veličine, čija ukupna imovina iznosi 1 mlrd. EUR ili manje.

U skladu s člankom 7. uredbe o naknadama izmjena odgovarajuće naknade za nadzor potrebna je zbog sljedećih promjena položaja pojedine banke: (1) promjena nadzornog statusa nadziranog subjekta, odnosno značajni subjekt postao je manje značajan ili obratno, (2) nov nadzirani subjekt dobio je odobrenje za rad ili (3) oduzeto je postojeće odobrenje za rad. Promjene povezane s prethodnim razdobljima zbog kojih je ESB donio nove odluke o naknadama za nadzor iznosile su ukupno 1,0 mil. EUR u 2020., a taj iznos bit će uključen u godišnje naknade za nadzor za koje se računi izdaju u 2021.

Više informacija o naknadama za nadzor dostupno je na mrežnim stranicama ESB‑a o nadzoru banaka. Te se stranice redovito posuvremenjuju i objavljuju se na svim službenim jezicima EU‑a.


6.7. Ostali prihodi povezani sa zadaćama nadzora banaka

ESB nadziranim subjektima može izreći administrativne kazne zbog nepostupanja u skladu s propisima EU‑a o bonitetnim zahtjevima za banke i nadzornim odlukama ESB‑a. Prihodi te vrste ne uzimaju se u obzir u izračunu godišnjih naknada za nadzor. Uredbom o naknadama osigurava se da odštete koje se plaćaju trećim osobama kao ni administrativne kazne (sankcije) koje nadzirani subjekti plaćaju ESB‑u nemaju nikakav utjecaj na naknade za nadzor.

Administrativne kazne koje se izriču nadziranim subjektima evidentiraju se kao prihodi u računu dobiti i gubitka ESB‑a. U 2020. nisu ostvareni prihodi od kazni izrečenih nadziranim subjektima niti su izricane sankcije.[90]


7. Pravni instrumenti koje je donio ESB

Među pravnim instrumentima koje je donio ESB jesu uredbe, odluke, smjernice, preporuke i naputci nacionalnim nadležnim tijelima (spomenuti u članku 9. stavku 1. točki 3. uredbe o SSM‑u i članku 22. okvirne uredbe o SSM‑u). U ovom odjeljku navedeni su pravni instrumenti povezani s nadzorom banaka koje je ESB donio u 2020. te objavio u Službenom listu Europske unije i/ili na mrežnim stranicama ESB‑a. Obuhvaćeni su pravni instrumenti doneseni u skladu s člankom 4. stavkom 3. uredbe o SSM‑u i drugi važni pravni instrumenti.


7.1. Uredbe ESB-a

ESB/2020/22
Uredba (EU) 2020/605 Europske središnje banke od 9. travnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) 2015/534 o izvješćivanju o nadzornim financijskim podacima (SL L 145, 7.5.2020., str. 1.)


7.2. Pravni instrumenti ESB-a osim uredbi

ESB/2020/1
Preporuka Europske središnje banke od 17. siječnja 2020. o politikama raspodjele dividendi (SL C 30, 29.1.2020., str. 1.)

ESB/2020/16
Smjernica (EU) 2020/497 Europske središnje banke od 20. ožujka 2020. o unosu određenih podataka od strane nacionalnih nadležnih tijela u Registar podataka o institucijama i povezanim društvima (SL L 106, 6.4.2020., str. 3.)

ESB/2020/19
Preporuka Europske središnje banke od 27. ožujka 2020. o raspodjeli dividendi tijekom pandemije COVID‑19 i stavljanju izvan snage Preporuke ESB/2020/1 (SL C 102I, 30.3.2020., str. 1.)

ESB/2020/30
Odluka (EU) 2020/1015 Europske središnje banke od 24. lipnja 2020. o uspostavi bliske suradnje između Europske središnje banke i središnje banke Българска народна банка (Bugarska narodna banka) (SL L 224I, 13.7.2020., str. 4.)

ESB/2020/31
Odluka (EU) 2020/1016 Europske središnje banke od 24. lipnja 2020. o uspostavi bliske suradnje između Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke (SL L 224I, 13.7.2020., str. 4.)

ESB/2020/32
Smjernica (EU) 2020/978 Europske središnje banke od 25. lipnja 2020. o izvršavanju diskrecijskog prava na temelju članka 178. stavka 2. točke (d) Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od strane nacionalnih nadležnih tijela u odnosu na manje značajne institucije u pogledu praga za procjenu značajnosti dospjelih kreditnih obveza (SL L 217, 8.7.2020., str. 5.)

ESB/2020/35
Preporuka Europske središnje banke od 27. srpnja 2020. o raspodjeli dividendi tijekom pandemije COVID‑19 i stavljanju izvan snage Preporuke ESB/2020/19 (SL C 251, 31.7.2020., str. 1.)

ESB/2020/39
Odluka (EU) 2020/1331 Europske središnje banke оd 15. rujna 2020. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenje delegiranih odluka o sposobnosti i primjernosti te stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2017/936 (SL L 312, 25.9.2020., str. 34.)

ESB/2020/40
Odluka (EU) 2020/1332 Europske središnje banke оd 15. rujna 2020. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenje delegiranih odluka o značajnosti nadziranih subjekata i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2017/937 (SL L 312, 25.9.2020., str. 36.)

ESB/2020/41
Odluka (EU) 2020/1333 Europske središnje banke оd 15. rujna 2020. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenje delegiranih odluka o regulatornom kapitalu i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2018/547 (SL L 312, 25.9.2020., str. 38.)

ESB/2020/42
Odluka (EU) 2020/1334 Europske središnje banke оd 15. rujna 2020. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenje delegiranih odluka o nadzornim ovlastima dodijeljenima na temelju nacionalnog prava i stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2019/323 (SL L 312, 25.9.2020., str. 40.)

ESB/2020/43
Odluka (EU) 2020/1335 Europske središnje banke od 15. rujna 2020. o imenovanju voditelja radnih jedinica za donošenja delegiranih odluka o sustavu jedinstvene putovnice, stjecanju kvalificiranih udjela i oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija te stavljanju izvan snage Odluke (EU) 2019/1377 (SL L 312, 25.9.2020., str. 42.)

ESB/2020/44
Odluka (EU) 2020/1306 Europske središnje banke od 16. rujna 2020. o privremenom isključenju određenih izloženosti prema središnjim bankama iz mjere ukupne izloženosti s obzirom na pandemiju bolesti COVID-19 (SL L 305, 21.9.2020., str. 30.)

ESB/2020/62
Preporuka Europske središnje banke od 15. prosinca 2020. o raspodjeli dividendi tijekom pandemije COVID-19 i stavljanju izvan snage Preporuke ESB/2020/35 (SL C 437, 31.7.2020., str. 1.)

Izmjena 1/2020 od 23. srpnja 2020. Poslovnika Nadzornog odbora Europske središnje banke (SL L 241, 27.7.2020., str. 43.)

© Europska središnja banka, 2021.

Poštanska adresa 60640 Frankfurt na Majni, Njemačka
Telefon +49 69 1344 0
Mrežne stranice www.bankingsupervision.europa.eu

Sva prava pridržana. Dopušta se reprodukcija u obrazovne i nekomercijalne svrhe uz navođenje izvora.

Krajnji datum za podatke uključene u ovo izvješće bio je 31. prosinca 2020.

Objašnjenje terminologije i pokrata možete pronaći u Pojmovniku SSM‑a (samo na engleskom jeziku).

HTML ISBN 978-92-899-4717-6, ISSN 2443-6011, doi: 10.2866/119899, QB-BU-21-001-HR-Q


[1]Vidi ECB extends recommendation not to pay dividends until January 2021 and clarifies timeline to restore buffers, priopćenje za javnost ESB‑a, 28. srpnja 2020. i ECB asks banks to refrain from or limit dividends until September 2021, priopćenje za javnost ESB‑a, 15. prosinca 2020. Vidi također Okvir 1. – Mjere koje je poduzeo nadzor banaka ESB‑a kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19.
[2]Za više informacija o kretanjima kapitala vidi 2020 SREP aggregate results.
[3]Vidi Okvir 1. – Mjere koje je poduzeo nadzor banaka ESB-a kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19.
[5]Vidi odjeljak 1.2.6. za više pojedinosti o IT riziku i riziku za kibersigurnost.
[6]Za više informacija pročitajte povezano priopćenje za javnost i prateću prezentaciju.
[7]Za više pojedinosti o procjeni sektora manje značajnih institucija vidi odjeljak 1.4.
[8]Vidi također odjeljak 1.2.1. Nadzorni prioriteti za 2020. i pragmatični pristup SREP‑u.
[9]Podatci za treće tromjesečje 2020. iskazuju se na godišnjoj razini.
[10]Vidi Okvir 1. – Mjere koje je poduzeo nadzor banaka ESB‑a kao odgovor na pandemiju bolesti COVID‑19.
[11]Uredba (EU) 2019/876 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu omjera financijske poluge, omjera neto stabilnih izvora financiranja, zahtjeva za regulatorni kapital i prihvatljive obveze, kreditnog rizika druge ugovorne strane, tržišnog rizika, izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama, izloženosti prema subjektima za zajednička ulaganja, velikih izloženosti, zahtjeva za izvješćivanje i objavu, i Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 150, 7.6.2019., str. 1.)
[13]Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od 23. srpnja 2020. o pragmatičnom postupku nadzorne provjere i ocjene u 2020. godini u svjetlu krize COVID‑19 (EBA/GL/2020/10)
[16]U skladu s Uputama bankama o neprihodonosnim kreditima značajne institucije s višim razinama neprihodonosnih kredita (koje se nazivaju i „bankama s visokom razinom neprihodonosnih kredita”) moraju dostaviti svoje strategije za smanjenje neprihodonosnih kredita i ovršene imovine te utvrditi svoje srednjoročne ciljeve smanjenja na razini tih portfelja i posuvremenjivati ih jednom godišnje.
[18]Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od 2. travnja 2020. o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane COVID‑om 19 (EBA/GL/2020/02)
[19]Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od 31. listopada 2018. za upravljanje neprihodujućim i restrukturiranim izloženostima (EBA/GL/2018/06)
[20]Kiberincident, tj. utvrđena moguća povreda sigurnosti informacija (zlonamjerna i slučajna), mora se prijaviti ESB‑u ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta: (1) mogući financijski učinak iznosi 5 mil. EUR ili 0,1 % redovnog osnovnog kapitala ili više, (2) incident je javno objavljen ili šteti ugledu, (3) incident je podignut na razinu glavnog direktora za informacijsku tehnologiju izvan redovitog izvješćivanja, (4) banka je o incidentu obavijestila tim za hitne računalne intervencije / interventni tim za računalno-sigurnosni incident, agenciju za sigurnost ili policiju, (5) aktiviran je postupak za oporavak od katastrofe ili postupak neprekinutog poslovanja ili je podneseno potraživanje iz osiguranja na području kibersigurnosti, (6) došlo je do povrede zakonskih ili regulatornih zahtjeva ili (7) banka primjenjuje interne kriterije i stručnu prosudbu (uključujući mogući sistemski učinak) te odlučuje obavijestiti ESB.
[21]Annual report on the outcome of the SREP IT Risk Questionnaire, Feedback to the industry, lipanj 2020.
[22]Effective Practices for Cyber Incident Response and Recovery, savjetodavni dokument, FSB, 20. travnja 2020.
[23]Principles for operational resilience, Bazelski odbor za nadzor banaka, kolovoz 2020.
[24]Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od 29. studenoga 2019. o upravljanju rizicima IKT‑a i sigurnosnim rizicima (EBA/GL/2019/04)
[25]Vidi na primjer Brexit: time to move to post-Brexit business models, Bilten nadzora banaka, nadzor banaka ESB‑a, 12. veljače 2020. i Brexit: banks should prepare for year-end and beyond, Bilten nadzora banaka, nadzor banaka ESB‑a, 18. studenoga 2020.
[26]Uključene su odluke na temelju TRIM‑a, a nisu uključene daljnje aktivnosti na temelju odluka o dodatnim odredbama.
[27]Analiza je provedena na uzorku od 134 nadzora na licu mjesta za koje su konačna izvješća objavljena između listopada 2019. i listopada 2020.
[28]U usporedbi s prošlim godinama ukupni su iznosi manji s obzirom na prekid programa nadzora na licu mjesta nakon izbijanja pandemije bolesti COVID‑19.
[29]Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od 23. srpnja 2020. o pragmatičnom postupku nadzorne provjere i ocjene u 2020. godini u svjetlu krize COVID‑19 (EBA/GL/2020/10)
[30]Smjernice Europskog nadzornog tijela za bankarstvo od 2. travnja 2020. o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane COVID‑om 19 (EBA/GL/2020/02)
[31]Metodologija SREP‑a za manje značajne institucije zasniva se na smjernicama za SREP koje je izradila EBA. U njoj se polazi od ESB‑ova pristupa za značajne institucije i od postojećih nacionalnih metodologija. U 2019. metodologija je primijenjena na prioritetne manje značajne institucije i bilo je predviđeno da će se u 2020. primijeniti na sve manje značajne institucije.
[32]Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija (SL L 287, 29.10.2013., str. 63.)
[33]BNP Paribas, Deutsche Bank, Groupe BPCE, Groupe Crédit Agricole, ING Bank, Santander, Société Générale i UniCredit
[34]U skladu s člankom 5. stavkom 2. uredbe o SSM‑u ESB može primijeniti (1) više zahtjeve za odgovarajuće zaštitne slojeve kapitala od onih koje primjenjuju nacionalna tijela i (2) strože mjere s ciljem rješavanja pitanja sistemskih ili makrobonitetnih rizika.
[35]Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 27. svibnja 2020. o ograničenju raspodjela tijekom pandemije COVID‑19 (ESRB/2020/7) (SL C 212, 26.6.2020., str. 1.)
[37]Vidi ESB objavio konačnu verziju vodiča o klimatskim i okolišnim rizicima za banke, ESB‑ovo priopćenje za javnost, 27. studenoga 2020.
[38]Već treću godinu zaredom ESB je uvrstio u kartu rizika SSM‑a klimatske rizike kao ključne pokretače rizika za bankovni sustav.
[39]Vidi također središnji govor predsjednika Nadzornog odbora ESB‑a Andree Enrije na mrežnom seminaru Europske središnje banke o klimatskim i okolišnim rizicima održanom 17. lipnja 2020.
[40]Vidi dubinsku analizu klimatskih rizika uključenu u izvješće ECB report on banks’ ICAAP practices.
[41]Uredba (EU) br. 468/2014 Europske središnje banke od 16. travnja 2014. o uspostavljanju okvira za suradnju unutar Jedinstvenog nadzornog mehanizma između Europske središnje banke i nacionalnih nadležnih tijela te s nacionalnim imenovanim tijelima (Okvirna uredba o SSM‑u) (SL L 141, 14.5.2014., str. 1.)
[42]Kriteriji su utvrđeni člankom 6. stavkom 4. uredbe o SSM‑u.
[43]Popis značajnih i manje značajnih institucija objavljen u prosincu 2020. rezultat je (1) odluka o značajnosti dostavljenih nadziranim institucijama zaključno s 30. studenoga 2020. i (2) drugih promjena i kretanja povezanih sa strukturom grupa prije 1. studenoga 2020.
[44]Smanjenje broja nadziranih subjekata proizlazi iz promjene metodologije i izričito se odnosi na tri subjekta u Slovačkoj.
[45]Uredba (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2014. o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.). Vidi i priopćenje za javnost ESB‑a ECB has assessed that AS PNB Banka in Latvia was failing or likely to fail, 15. kolovoza 2019.
[46]Uključen je i mali broj zahtjeva za dodatne položaje neizvršnih direktora.
[47]Neke odluke obuhvaćaju više procjena prije odobrenja (npr. procjene sposobnosti i primjerenosti nekoliko članova odbora iste značajne institucije ili stjecanja kvalificiranih udjela u različitim društvima kćerima na temelju jedne transakcije). Za neke postupke odobrenja kao što su postupci povezani s jedinstvenom putovnicom i prestankom važenja odobrenja za rad nije potrebna službena odluka ESB‑a.
[48]Riječ je o odlukama iz postupaka na koje se primjenjuju okviri za prenošenje ovlasti odobreni Odlukom (EU) 2017/935 Europske središnje banke od 16. studenoga 2016. o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o sposobnosti i primjerenosti te procjeni zahtjeva za sposobnost i primjerenost (ESB/2016/42) (SL L 141, 1.6.2017.) i Odlukom (EU) 2019/1376 Europske središnje banke od 23. srpnja 2019. o prenošenju ovlasti za donošenje odluka o sustavu jedinstvene putovnice, stjecanju kvalificiranih udjela i oduzimanju odobrenja za rad kreditnih institucija (ESB/2019/23) (SL L 224, 28.8.2019.).
[49]„Mješoviti financijski holding” definiran je u članku 2. stavku 15 Direktive 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu i o izmjeni direktiva Vijeća 73/239/EEZ, 79/267/EEZ, 92/49/EEZ, 92/96/EEZ, 93/6/EEZ i 93/22/EEZ i direktiva 98/78/EZ i 2000/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 35, 11.2.2003., str. 1.) (direktiva o financijskim konglomeratima) kao „matično društvo koje nije regulirani subjekt, koji zajedno sa svojim ovisnim društvima, od kojih je najmanje jedno regulirani subjekt s registriranim sjedištem u Uniji, i drugim subjektima, tvori financijski konglomerat”. Prema članku 2. stavku 20. okvirne uredbe o SSM‑u mješoviti financijski holding smatra se nadziranim subjektom ako ispunjava uvjete propisane u članku 2. stavku 21. točki (b) te uredbe.
[50]Vidi odjeljak 5.3. – Transparentnost i komunikacija.
[51]Vidi priopćenje za javnost ESB-a ECB launches public consultation on its supervisory approach to consolidation, 1. srpnja 2020.
[52]„Upravljanje rizicima i unutarnje kontrole” obuhvaća mehanizme ili postupke koje subjekt treba uspostaviti radi primjerenog utvrđivanja rizika, upravljanja rizicima te izvješćivanja o rizicima kojima je izložen ili bi mogao biti izložen. „Funkcije upravljačkog tijela” odnosi se na to u kojoj mjeri osobe koje stvarno vode poslove institucije – ili osobe koje su ovlaštene za određivanje strategije, ciljeva i općeg smjera institucije te nadgledaju i prate odlučivanje uprave – postupaju u skladu sa svojim odgovornostima.
[53]Vidi česta pitanja o nadzornim mjerama ESB-a kao reakciji na koronavirus, posljednji put posuvremenjeno 15. prosinca 2020.
[54]Ukupna mogućnost oporavka jest opseg oporavka financijskog položaja nakon stresne situacije koji banka može postići zahvaljujući mogućnostima oporavka.
[55]Za više informacija o učinku krize izazvane koronavirusom na ukupnu mogućnost oporavka banaka vidi članak COVID‑19 exposes weaknesses in banks’ recovery plans u izdanju Biltena nadzora banaka iz veljače 2021.
[56]Vidi Enria, A. i Fernandez-Bollo, E., Fostering the cross-border integration of banking groups in the banking union, The Supervision Blog, nadzor banaka ESB‑a, listopad 2020.
[57]Vidi odjeljak 3.1. – Interakcija s Jedinstvenim sanacijskim odborom.
[58]Odluka (EU) 2020/1015 Europske središnje banke od 24. lipnja 2020. o uspostavi bliske suradnje između Europske središnje banke i središnje banke Българска народна банка (Bugarska narodna banka) (ESB/2020/30) (SL L 224I, 13.7.2020., str. 1.) i Odluka (EU) 2020/1016 Europske središnje banke od 24. lipnja 2020. o uspostavi bliske suradnje između ESB‑a i Hrvatske narodne banke (ESB/2020/31) (SL L 224I, 13.7.2020., str. 4.). Istodobno je stupio na snagu sporazum o uključenju bugarskog leva i hrvatske kune u europski tečajni mehanizam II.
[59]Vidi priopćenje za javnost ESB-a ESB završio sveobuhvatnu procjenu pet hrvatskih banaka, 5. srpnja 2020.
[60]Sveobuhvatna procjena za Bugarsku dovršena je 26. srpnja 2019., kao što je objavljeno u Godišnjem izvješću ESB‑a o nadzornim aktivnostima u 2019.
[62]Vidi priopćenje za javnost BCBS-a Basel Committee coordinates policy and supervisory response to Covid-19, 20. ožujka 2020.
[64]Vidi priopćenje za javnost BCBS-a Basel Committee sets out additional measures to alleviate the impact of Covid-19, 3. travnja 2020.
[66]Članak 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijelo za bankarstvo), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 12.)
[68]Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156, 19.6.2018., str. 43.)
[70]Među vodećim načelima oblikovanja organizacije bilo je stvaranje odsjeka, o čemu bi trebalo razmisliti kad odjel u sklopu dodijeljenog broja radnih mjesta ima više od 15 članova osoblja. Unutar poslovnih područja koja se bave nadzorom poslovnih linija pojedinačnih banaka odsjek se može uspostaviti već za šest i više članova osoblja. Za druga poslovna područja unutar nadzora banaka osnivanje zasebnog odsjeka preporučuje se za osam do deset članova osoblja. Tim se pristupom usklađuje opseg kontrole rukovodstva na čelu odsjeka i odjela.
[71]Za dodatne pojedinosti vidi Prilog 1. Operativna učinkovitost ESB‑a u upravljanju kriznim situacijama u bankama, Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda, br. 2, 2018.
[72]Upravljački odbor podupire aktivnosti i priprema sastanke Nadzornog odbora. Taj odbor čine predsjednik Nadzornog odbora, potpredsjednik Nadzornog odbora, jedan predstavnik ESB‑a i pet predstavnika nacionalnih nadzornih tijela. Pet predstavnika nacionalnih nadzornih tijela imenuje Nadzorni odbor na razdoblje od jedne godine na temelju sustava rotacije, koji osigurava pravednu zastupljenost država.
[73]To su odluke koje su dovršene ili donesene u izvještajnom razdoblju (tj. izlazne odluke). Broj nadzornih odluka ne odgovara broju postupaka odobrenja koji su službeno upućeni ESB‑u u izvještajnom razdoblju (tj. zaprimljeni upućeni postupci).
[74]Od toga je 196 odluka u sklopu okvira za prenošenje ovlasti odobrilo više rukovodstvo.
[75]U skladu s člankom 6. stavkom 7. Poslovnika Nadzornog odbora odluke se mogu donositi i pisanim postupkom ako se tomu ne protive najmanje tri člana Nadzornog odbora s pravom glasa. U tom slučaju ta se točka stavlja na dnevni red sljedećeg sastanka Nadzornog odbora. U pisanom postupku Nadzornom odboru u pravilu je za razmatranje potrebno najmanje pet radnih dana.
[76]Administrativni odbor za preispitivanja tijelo je ESB‑a sastavljeno od članova koji su pojedinačno i skupno neovisni o ESB‑u te im je povjerena zadaća da, na zahtjev za preispitivanje koji je dopušten, preispitaju odluke Upravnog vijeća o pitanjima koja se odnose na nadzor. U njemu je sljedećih pet članova: Jean-Paul Redouin (predsjednik), Concetta Brescia Morra (potpredsjednica), Javier Arístegui, André Camilleri i Gerd Häusler te dva zamjenika, René Smits i Ivan Šramko.
[77]Vidi članak 24. stavak 7. uredbe o SSM-u.
[78]Smjernica (EU) 2015/856 Europske središnje banke od 12. ožujka 2015. o utvrđivanju načela etičkog okvira jedinstvenog nadzornog mehanizma (ESB/2015/12) (SL L 135, 2.6.2015., str. 29.)
[79]Članci 11., 12. i 17. jedinstvenog Kodeksa ponašanja za visoke dužnosnike ESB‑a
[80]Odluka ESB/2014/39 sadržava i odredbe o organizacijskim aspektima.
[81]Odluka Europske središnje banke od 17. rujna 2014. o provedbi odvajanja funkcija monetarne politike od nadzornih funkcija Europske središnje banke (ESB/2014/39) (SL L 300, 18.10.2014., str. 57.)
[82]Uredbom o kapitalnim zahtjevima propisuju se obveze izvješćivanja za kreditne institucije u sklopu financijskog izvješćivanja (FINREP) i zajedničkog izvješćivanja (COREP). Te su obveze dodatno opisane u Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 680/2014 o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1.). FINREP je okvir za prikupljanje financijskih informacija od bankovnih institucija. COREP je okvir za prikupljanje podataka koji se odnose na izračun u sklopu prvog stupa.
[83]Baza za prikupljanje podataka o cijelom SSM‑u inicijativa je za dodatnu racionalizaciju zahtjeva za nadzorno izvješćivanje koje postavljaju ESB i nacionalna nadležna tijela te za unaprjeđenje unutarnjeg upravljanja. U njoj se prikupljaju informacije o svim zahtjevima za podatke koji se šalju izravno nadziranim institucijama, a te informacije služe za povećanje transparentnosti zahtjeva za podatke koji se šalju bankama i za analizu tereta izvješćivanja.
[84]U usluge zajedničkih službi ubrajaju se usluge u vezi s poslovnim i drugim prostorom, upravljanje ljudskim potencijalima, opći poslovi, proračun i kontroling, računovodstvo, pravni poslovi, odnosi s javnošću i prevođenje, unutarnja revizija, statističke i usluge informacijske tehnologije.
[85]Uredba (EU) br. 1163/2014 Europske središnje banke od 22. listopada 2014. o naknadama za nadzor (ESB/2014/41)
[86]Odluka (EU) 2019/2158 Europske središnje banke o metodologiji i postupcima za utvrđivanje i prikupljanje podataka u vezi s faktorima naknade koji se upotrebljavaju za izračun godišnjih naknada za nadzor (ESB/2019/38) (SL L 327, 17.12.2019., str. 99.)
[87]Vidi članak 4. Odluke (EU) 2019/2158.
[88]Prijenos iznosa od –22,0 mil. EUR u 2020. kao razdoblje za koje se plaća naknada sastoji se od –23,1 mil. EUR od značajnih subjekata ili značajnih grupa i +1,1 mil. EUR od manje značajnih subjekata ili manje značajnih grupa.
[89]Subjektima koji su osnovani poslije 1. listopada naplaćuje se naknada za nadzor koja se sastoji od minimalnog sastavnog dijela naknade za pune mjesece njihova nadzora.
[90]Dodatne informacije o provedbi pravila o nadzoru i izricanju sankcija mogu se pronaći u odjeljku 2.2. ovog izvješća.