Menu

Pravni okvir ESB-a

ESB je institucija Europske unije (EU) i djeluje u skladu s jasno određenim pravilima iz primarnog prava EU‑a, odnosno ugovorâ, i sekundarnog prava EU‑a, odnosno uredbi, direktiva, odluka, preporuka i mišljenja.

Glavni ciljevi i zadaće ESB‑a određeni su u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke. Posebne zadaće nadzora banaka ESB‑u su dodijeljene uredbom o SSM‑u, kojom je uređena i suradnja ESB‑a s nacionalnim nadzornim tijelima država EU‑a koje sudjeluju u europskom nadzoru banka.

U provedbi nadzornih zadaća ESB primjenjuje europsko bankovno pravo, prije svega direktivu o kapitalnim zahtjevima i uredbu o kapitalnim zahtjevima. U njima su određena pravila za banke koja se odnose na, primjerice, kapital, upravljanje rizicima i interno upravljanje te odgovarajuće ovlasti nadzornih tijela. Ti su akti dopunjeni detaljnim tehničkim standardima koje je izradilo Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo.

Bankovno pravo EU-a

Digitalna zbirka pravnih akata

ESB je stvorio zbirku mjerodavnih pravnih akata Europske unije na području nadzora banaka. Dostupni su na engleskom jeziku a hiperpoveznice vode na verzije na svim službenim jezicima EU‑a na portalu EUR‑Lex.

Zbirka se sastoji od sljedećih svezaka:

Zbirka se redovito posuvremenjuje.

(Posljednji put posuvremenjeno: 30. travnja 2021.)

Pravni akti ESB‑a

ESB i sam donosi pravne instrumente kako bi ispunio svoje nadzorne zadaće. Ti su instrumenti:

Uredbe

Ključna je okvirna uredba o SSM‑u, kojom su uređeni institucijski odnosi i postupci u sklopu europskog nadzora banaka. Drugim ESB‑ovim uredbama podrobnije se određuje kako ESB upotrebljava mogućnosti i diskrecijska prava dostupna prema europskom bankovnom pravu ili nadziranim bankama određuje dodatne obveze, npr. plaćanje naknada za nadzor.

Odluke koje se ne odnose na pojedinačne banke

Tim se odlukama mogu provesti posebne odredbe europskog bankovnog prava, na primjer o bonitetnom tretmanu dobiti. Njima se mogu urediti i određeni interni postupci u ESB‑u, primjerice prenošenje određenih ovlasti za donošenje nadzornih odluka.

Odluke koje se odnose na pojedinačne banke

Tim se odlukama banci može odrediti posebna obveza ili se može odobriti zahtjev banke. One mogu biti, na primjer, odluke o zahtijevanom iznosu regulatornog kapitala ili odobrenje upotrebe internog modela za izračun financijskih rizika. Ako odluka ima nepovoljan učinak na banku na koju se odnosi, banka ima pravo na saslušanje i može zatražiti administrativno preispitivanje odluke.

Smjernice i upute

ESB može izdavati te instrumente za nacionalna nadzorna tijela država europodručja radi usklađenja nadzornih pristupa posebnim pitanjima. ESB može izdavati upute i za nadzorna tijela drugih država EU‑a s kojima je uspostavio nadzornu blisku suradnju.

Nadzorne smjernice

Preporuke

ESB obično izdaje preporuke radi usklađenja pristupa nacionalnih nadzornih tijela u odnosu na manje značajne banke. Osim toga, njima može značajnim bankama dati nadzorne upute o određenim pitanjima, npr. o njihovim politikama isplate dividendi.

Nadzorne preporuke

Mišljenja

ESB u svojoj savjetodavnoj ulozi izdaje mišljenja u kojima komentira prijedloge europskih ili nacionalnih pravnih akata na području nadzora banaka.

Nacionalno pravo

ESB kao nadzorno tijelo primjenjuje i mjerodavne odredbe nacionalnog prava, kojima se prenose ili dopunjuju direktive EU‑a na području nadzora banaka.

Nacionalna nadzorna tijela primjenjuju isti pravni okvir kao ESB dopunjen svojim statutom i postupcima u skladu s nacionalnim pravom.

Dodatne informacije o ESB‑ovim nadzornim pravnim aktima